Izbor imena za bebu jedna je od prvih velikih odluka roditelja. Nekima je najvažnije kako ime zvuči, drugima njegovo značenje, a mnogi žele da ono sačuva i porodičnu uspomenu.

Jedna buduća majka, koja se predstavila kao Ana, potražila je savjet na sajtu Svetosavlje. Pitala je da li bi sinu mogla da da ime po svom pokojnom ocu i da li je takav izbor u skladu sa pravoslavnom tradicijom.

Ana i njen suprug za prvo dijete razmatrali su ime Marija, ako bude djevojčica, između ostalog zbog porodične slave Male Gospojine. Za dječaka im se dopadalo ime Danilo.

Nakon što je Anin otac preminuo, počela je da razmišlja o imenu Petar. On je umro svega nekoliko dana pošto mu je rekla da će postati djed, ne dočekavši rođenje unučeta. Ana se pitala i da li bi, ako izabere ime po ocu, trebalo da se istim načelom vodi pri davanju imena budućoj djeci.

Sveštenik podržao njen izbor

Sveštenik Dušan odgovorio joj je da u pravoslavnoj tradiciji postoji običaj davanja imena po svetiteljima, ali da to nije jedini način izbora. Podsjetio je i na srpska narodna imena, kao i na običaj da dijete ponese ime pretka koji je ostavio lijepu uspomenu.

– Učinićete dobru stvar ako muškom djetetu date ime Petar po tvom ocu, koji se sigurno radovao svom unučetu i nije dočekao da ga vidi – naveo je sveštenik.

Dodao je da roditelji ne treba da izbjegavaju lijepa narodna imena svojih predaka samo zato što se ne nalaze u crkvenom kalendaru. Objasnio je i da je kod Rusa i Grka češći običaj davanja imena po svetitelju i obilježavanja imendana, dok je kod Srba porodična vjerska tradicija povezana i sa krsnom slavom.

Za Anu bi ime Petar bilo način da sačuva uspomenu na oca. Konačna odluka o imenu, kako proizlazi iz odgovora sveštenika, ostaje na roditeljima, prenosi Kurir.

Srpska pravoslavna crkva (27. septembra) proslavlja Vozdviženje (podizanje) Časnog krsta, praznik koji je u narodu poznat kao jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kojem je Isus Hristos raspet na Golgoti.

Vjernici poste

Krstovdan se obilježava kao crveno slovo u kalendaru i vjernici taj dan poste, a mnogi jedu samo hljeb i grožđe. “Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti”

Srpski narod prepoznaje značaj ovog posta i zato je u narodu ukorijenjena izreka “Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti”.

Krstovdan veliki praznik

Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje, jesenji 27. septembra i zimski 18. januara.

Koja su narodna vjerovanja?

Po narodnom vjerovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako nema padavina, naredna godina biće sušna.

Koja biljka se bere na Krstovdan?

Na jesenji Krstovdan bere se i posvećuje bosiljak jer se vjeruje da ima moć da odnese negativnu energiju.

Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto.

Na taj dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu.

U suprotnom, vjeruje se da će vam cele godine sve “ići naopako”.

Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da posjeti sveta mjesta.

Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru.

Na taj praznik istovremeno se slavi i uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.

Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.

Sutra će u našoj zemlji preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Prije podne po kotlinama Bosne i uz riječne tokove magla ili niska oblačnost. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, na jugu do 16, a dnevna od 17 do 23, na jugu do 27 °C.