Connect with us

Društvo

PUTUJETE U HRVATSKU? Ako imate ovo sa sobom, moraćete prijaviti, limit od 10.000 evra više NISU SAMO NOVČANICE!

Ako želite izbjeći neprijatnosti na ulasku u Hrvatsku, važno je znati za pravila koja se primjenjuju od 26. marta 2026. godine.

Mnogi putnici pojam “gotovina” na granici povezuju samo s novčanicama koje nose u novčaniku ili prtljagu. Međutim, hrvatski propisi o unosu i iznosu gotovine obuhvataju i neke manje očigledne oblike novca i sredstava plaćanja.

Među njima su i određene kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima. Zbog toga je važno razlikovati običnu bankovnu karticu od pripejd kartice, posebno za putnike koji iz Bosne i Hercegovine ulaze u Hrvatsku.

U kategoriju gotovine, prema tim pravilima, spadaju i novčanice i kovanice, određene vrste čekova, putnički čekovi, zadužnice i novčani nalozi. Obuhvaćeni su i određeni zlatnici, kao i zlatne poluge, zrnca i grumeni propisane čistoće.

Predmet carinskih kontrola

Za putnike je posebno važno naglasiti da se ova pravila ne odnose na novac koji se nalazi na uobičajenom bankovnom računu. Ako neko na standardnoj debitnoj kartici ima, na primjer, 15.000 ili 30.000 evra, to samo po sebi ne znači da preko granice fizički prenosi taj iznos u gotovini.

Propisi o pripejd karticama odnose se na drugačiju vrstu finansijskog instrumenta.

Prema Uredbi Evropske unije 2018/1672, pripejd kartica je nenominalna kartica koja pohranjuje novčanu vrijednost ili omogućava pristup sredstvima koja se mogu koristiti za plaćanje, kupovinu robe i usluga ili zamjenu za novac, a pritom nije povezana s bankovnim računom.

Upravo mogućnost da se velika vrijednost fizički prenese preko granice u obliku malog predmeta jedan je od razloga zbog kojih su ovakvi instrumenti predmet carinskih kontrola.

Prema trenutno objavljenim informacijama Hrvatske Carinske uprave, svaka fizička osoba koja pri ulasku u Evropsku uniju ili izlasku iz nje sa sobom nosi gotovinu u vrijednosti od 10.000 evra ili više, odnosno protivvrijednost tog iznosa u drugoj valuti ili drugim sredstvima plaćanja, dužna je taj iznos prijaviti carinskom službeniku.

To znači da putnici ne bi trebali obraćati pažnju samo na broj novčanica koje imaju kod sebe, već i na druga sredstva koja se, prema propisima, smatraju gotovinom.

Prag od 10.000 evra

Praktično, osoba koja iz Bosne i Hercegovine ulazi u Hrvatsku i sa sobom nosi veću količinu novca, zlato ili odgovarajuću pripejd karticu ne bi trebala automatski zaključiti da se prag od 10.000 evra odnosi isključivo na novčanice.

Hrvatska Carinska uprava navodi da se gotovina može prijaviti putem propisanog obrasca, koji je moguće elektronski ispuniti i poslati prije dolaska ili odštampati i predati carinskom službeniku na graničnom carinskom uredu.

Obrazac se može ispuniti i direktno na graničnom prijelazu, a dostupan je na hrvatskom i engleskom jeziku.

Carinska uprava je i tokom 2026. godine objavila više slučajeva neprijavljenog unosa gotovine preko granice, uz izrečene novčane kazne, što dodatno pokazuje koliko je važno poštovati obavezu prijave iznosa od 10.000 evra ili više, prenosi “Avaz”.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano i vrlo toplo, temperatura do 36 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vrlo toplo, a po podne se očekuje prolazno naoblačenje.

Jutro će biti svježe, a u višim predjelima hladno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab i promjenljiv vjetar, a po podne slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha biće od 13 do 18, na jugu do 22, u višim predjelima oko devet, a dnevna od 30 do 36, u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNIK NA MUKAMA! Ubrao tonu i po ovog povrća, a sada ga poklanja jer nema kome da proda

Vrhunske zelene mahune ove sezone postale su paradoks na hrvatskim njivama, iako bi njihova cijena trebalo da bude visoka, proizvođači ih teško ili nikako ne uspijevaju prodati. Poljoprivrednik Tadej očekuje oko 1.500 kilograma uroda, ali za većinu mahuna nema kupca ni po cijeni od tri evra za kilogram.

Umjesto da završe na tržištu, stotine kilograma kvalitetnih zelenih mahuna Tadej je odlučio podijeliti ljudima besplatno. Pokušavao je pronaći otkupljivače, vozio je mahune i prema Zagrebu, ali interesa za otkup jednostavno nema, piše Podravski.hr.

“Niko neće ni nazvati”

– Niko neće ni nazvati. A dajem ih po tri evra – kaže Tadej, suočen s problemom koji, tvrdi, ne pogađa samo njega.

Očekuje ukupno oko 1.500 kilograma mahuna, ali prodaja na veliko gotovo je nemoguća. Proizvodnja postoji, kvalitet postoji, cijena nije pretjerana, ali kupaca nema.

Nastavi čitati

Društvo

NOĆ KADA SE OTVARA NEBO! Zašto u ponoć uoči Preobraženja morate pogledati ka nebu!

Preobraženje Gospodnje jedan je od velikih praznika koji pravoslavni vjernici obilježavaju 19. avgusta.

Uoči ovog praznika postoji trenutak koji se posebno iščekuje – tačno u ponoć, kada se na nebu otvaraju „Božja vrata“.

Prema narodnom predanju, tada treba pogledati u zvjezdano nebo i u tišini zamisliti jednu želju.

Naši stari su vjerovali da taj trenutak ne treba propustiti, pa se u nekim krajevima čekala ponoć kako bi se čovjek pomolio i poželio ono što mu je najviše na srcu.

Šta se dešava kada se otvore „Božja vrata“?
Slično kao i kod zimskog Bogojavljenja, u narodu postoji vjerovanje da se uoči Preobraženja Gospodnjeg otvaraju „Božja vrata“ na nebesima.

Vjeruje se da se u tom posebnom trenutku nebo otvara za iskrene molitve i da Bog čuje ono što čovjek poželi iz srca.

Zato je običaj da se tačno u ponoć pogleda u zvjezdano nebo i zamisli jedna, najvažnija želja.

U nekim krajevima majke su posebno savjetovale djecu da ostanu budna i ne propuste ovaj trenutak. Molilo se za zdravlje, sreću, mir u kući i blagostanje cjelokupne porodice.

Veliki praznik koji označava promjenu
Preobraženje Gospodnje posvećeno je događaju na gori Tavor, kada se Hristos pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom preobrazio i zasijao nebeskom svjetlošću.

Uz njega su se pojavili proroci Mojsije i Ilija, a iz oblaka se začuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, njega poslušajte.“

Preobraženje zato ima posebno mjesto u pravoslavnoj vjeri. Ovaj događaj pokazuje Hristovu božansku prirodu i najavljuje njegovu buduću slavu. U pravoslavnom svijetu praznik se često naziva i ljetnjim Bogojavljenjem, upravo zbog snažne simbolike neba, svjetlosti i Božijeg prisustva.

„Sunce okreće leđa ljetu“
U narodu se kaže da na Preobraženje „sunce okreće leđa ljetu, a osmjehuje se zimi“. Od ovog praznika dani postaju kraći, jutra svježija, a priroda polako dobija prvi jesenji dah. Naši preci pažljivo su posmatrali promjene u prirodi i vezivali ih za ovaj veliki praznik.

Vjerovalo se da se oko Preobraženja primjećuju prvi znaci dolaska jeseni.

Laste se pripremaju za odlazak, pojedine životinje traže svoja zimska skloništa, a poljoprivrednici počinju da razmišljaju o jesenjoj sjetvi. Zato Preobraženje Gospodnje u narodnoj tradiciji nije bilo samo veliki crkveni praznik, već i važna granica između ljeta i jeseni.

Zašto se na Preobraženje osveštava voće?
Jedan od najpoznatijih običaja jeste osvještavanje grožđa i drugog sezonskog voća. Vjernici donose grožđe u crkvu, gdje se osveštava i potom dijeli.

U krajevima u kojima grožđe ne uspijeva, donosi se drugo voće, najčešće jabuke.

Ovaj običaj nosi simboliku zahvalnosti Bogu za plodove zemlje i sve što je tokom ljeta sazrelo. Na ovaj dan se u mnogim domovima vodi računa da praznik prođe u miru, bez svađe, ružnih riječi i teških poslova.

Običaj koji se čuva generacijama
Ako želite da ispoštujete stari običaj, ponoć uoči praznika ima posebno mjesto. Tačno u ponoć izađite napolje, pogledajte u zvjezdano nebo i u tišini se pomolite. Prema narodnom vjerovanju, tada se otvaraju „Božja vrata“, pa se zamišlja jedna želja – ona koja vam je zaista najvažnija.

Ne treba ih biti mnogo. Naši stari su vjerovali da čovjek treba da zna šta mu je najviše na srcu i da se upravo za to pomoli. Neka želja bude iskrena, a molitva iz srca. U tome i jeste najljepša poruka ovog starog običaja – da uoči velikog praznika zastanemo, pogledamo prema nebu i sjetimo se onoga za šta smo najzahvalniji i što najviše želimo svojim najmilijima. Preobraženje Gospodnje zato i danas nosi posebnu simboliku.

To je praznik svjetlosti, promjene i nade, ali i dan kada se mnogi podsjete da se najvažnije stvari u životu ne mjere samo onim što imamo, već i onim za šta se iskreno molimo, prenosi Krstarica.

Nastavi čitati

Aktuelno