Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Preobraženje Gospodnje, praznik koji u crkvenom kalendaru i među vjernicima ima izuzetan značaj.

Preobraženje Gospodnje spada u dvanaest velikih Hristovih praznika. Na današnji dan obilježava se sjećanje na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada je on najavio svoje potonje stradanje i slavu.

Danas se, prema vjerovanju, preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija.

U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se posljednji put kupa u rijekama, jer se za ovaj praznik vezuje i smjena godišnjih doba. Onoga ko ovo ne poštuje i poslije Preobraženja se kupa, uješće zmija, ili će se „pre’laditi i zakačiti neku boleštinu”.

Osim toga, postoji vjerovanje da se o ovom prazniku cjelokupna priroda preobražava, pa se kaže: Preobražava se i voda i gora.

Preobraženje pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta. Zato je praznična trpeza obogaćena vinom i ribom. Grožđe se dijeli i na groblju za pokoj duša mrtvih. U crkvenim bogosluženjima praznuje se sedam dana, tokom kojih se pjevaju pjesme posvećene ovom jevanđelskom događaju.

Vjeruje se i da se na veliki praznik Preobraženje i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava, a ko to vidi i drugom objelodani – izgubiće razum.

Prema starom vjerovanju, na ovaj praznik ne treba spavati ni plakati, jer tako privlačimo neprijatna osjećanja tokom cijele godine.

Postoji i stari običaj da se na ovaj praznik beru lješnici koji se kasnije koriste kao prirodni lijek.

Prema starom običaju, djevojke i žene danas treba da započnu neki posao kako bi im u narednom periodu sve išlo od ruke.

Postoji običaj da u ponoć treba pogledati u nebo i pomoliti se za zdravlje i blagostanje.

Okružno javno tužilaštvo Bijeljina formiralo je predmet u vezi sa sumnjama na nezakonitosti u Memorijalnom centru Srebrenica, ali odluka o sprovođenju istrage još nije donesena, rečeno je Srni u ovom tužilaštvu.

Navode da postoji zahtjev postupajućeg tužioca za prikupljanjem dokumentacije, kao i predzmanje mjera i radnji od strane određenih ovlaštenih lica s ciljem provjere navoda i prikupljanja dokaza.

Odluka o sprovođenju istrage još nije donesena, već se sva lica saslušavaju u svojstvu svjedoka.

Nakon prikupljanja sve relevantne dokumentcije i dokaza tužilac će biti u prilici da donese konačnu tužilašku odluku, rečeno je u tužilaštvu.

Ako želite izbjeći neprijatnosti na ulasku u Hrvatsku, važno je znati za pravila koja se primjenjuju od 26. marta 2026. godine.

Mnogi putnici pojam “gotovina” na granici povezuju samo s novčanicama koje nose u novčaniku ili prtljagu. Međutim, hrvatski propisi o unosu i iznosu gotovine obuhvataju i neke manje očigledne oblike novca i sredstava plaćanja.

Među njima su i određene kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima. Zbog toga je važno razlikovati običnu bankovnu karticu od pripejd kartice, posebno za putnike koji iz Bosne i Hercegovine ulaze u Hrvatsku.

U kategoriju gotovine, prema tim pravilima, spadaju i novčanice i kovanice, određene vrste čekova, putnički čekovi, zadužnice i novčani nalozi. Obuhvaćeni su i određeni zlatnici, kao i zlatne poluge, zrnca i grumeni propisane čistoće.

Predmet carinskih kontrola

Za putnike je posebno važno naglasiti da se ova pravila ne odnose na novac koji se nalazi na uobičajenom bankovnom računu. Ako neko na standardnoj debitnoj kartici ima, na primjer, 15.000 ili 30.000 evra, to samo po sebi ne znači da preko granice fizički prenosi taj iznos u gotovini.

Propisi o pripejd karticama odnose se na drugačiju vrstu finansijskog instrumenta.

Prema Uredbi Evropske unije 2018/1672, pripejd kartica je nenominalna kartica koja pohranjuje novčanu vrijednost ili omogućava pristup sredstvima koja se mogu koristiti za plaćanje, kupovinu robe i usluga ili zamjenu za novac, a pritom nije povezana s bankovnim računom.

Upravo mogućnost da se velika vrijednost fizički prenese preko granice u obliku malog predmeta jedan je od razloga zbog kojih su ovakvi instrumenti predmet carinskih kontrola.

Prema trenutno objavljenim informacijama Hrvatske Carinske uprave, svaka fizička osoba koja pri ulasku u Evropsku uniju ili izlasku iz nje sa sobom nosi gotovinu u vrijednosti od 10.000 evra ili više, odnosno protivvrijednost tog iznosa u drugoj valuti ili drugim sredstvima plaćanja, dužna je taj iznos prijaviti carinskom službeniku.

To znači da putnici ne bi trebali obraćati pažnju samo na broj novčanica koje imaju kod sebe, već i na druga sredstva koja se, prema propisima, smatraju gotovinom.

Prag od 10.000 evra

Praktično, osoba koja iz Bosne i Hercegovine ulazi u Hrvatsku i sa sobom nosi veću količinu novca, zlato ili odgovarajuću pripejd karticu ne bi trebala automatski zaključiti da se prag od 10.000 evra odnosi isključivo na novčanice.

Hrvatska Carinska uprava navodi da se gotovina može prijaviti putem propisanog obrasca, koji je moguće elektronski ispuniti i poslati prije dolaska ili odštampati i predati carinskom službeniku na graničnom carinskom uredu.

Obrazac se može ispuniti i direktno na graničnom prijelazu, a dostupan je na hrvatskom i engleskom jeziku.

Carinska uprava je i tokom 2026. godine objavila više slučajeva neprijavljenog unosa gotovine preko granice, uz izrečene novčane kazne, što dodatno pokazuje koliko je važno poštovati obavezu prijave iznosa od 10.000 evra ili više, prenosi “Avaz”.