Više od 2,6 miliona KM sa uračunatim PDV-om planirano je za veliku sanaciju objekata Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“, a najveći dio novca biće uložen u nekadašnju Ortopediju u Trapistima.

Institut je raspisao tender procijenjene vrijednosti 2,25 miliona KM bez PDV-a, odnosno oko 2,63 miliona KM sa porezom. Nabavka je podijeljena na dva dijela, a samo za radove na objektima bivše Ortopedije predviđeno je 1,73 miliona KM bez PDV-a. Preostalih 520.000 KM odnosi se na sanaciju objekata na drugim lokacijama.

Iza „sanacije“ krije se mnogo veći posao

Iza prilično jednostavnog naziva tendera „Sanacija objekata“ krije se ozbiljan građevinski i instalaterski zahvat.

U bivšoj Ortopediji planirano je rušenje pojedinih zidova i plafona, uklanjanje podnih i zidnih keramičkih pločica, demontaža sanitarija, vrata, prozora i postojeće opreme. Samo zidne keramike predviđeno je za uklanjanje oko 333 kvadratna metra, nakon čega slijede novi zidovi, plafoni, stolarija i završni radovi.

Obnova se, međutim, ne završava na onome što će pacijenti moći da vide.

Planirani su zahvati na vodovodu i kanalizaciji, elektroinstalacijama jake i slabe struje, grijanju, hlađenju i ventilaciji, kao i računarskoj i telefonskoj mreži.

Predviđena je i ugradnja sistema za dojavu požara sa 18 adresabilnih detektora, ručnim javljačima i sirenama, dok dokumentacija obuhvata i videonadzor te novu strukturnu računarsko-telefonsku mrežu.

FOTO: DR MIROSLAV ZOTOVIĆ

Novo grijanje, hlađenje i ventilacija

Veliki dio posla odnosi se na uslove u samim prostorijama.

Predviđene su toplotne pumpe i VRV sistem grijanja i hlađenja, nove unutrašnje jedinice, cjevovodi i prateća oprema. U dijelu predmjera za grijanje u Trapistima navedena je i nabavka i ugradnja 260 članaka aluminijumskih radijatora.

Planira se i ventilacioni sistem sa rekuperacijom toplote, odnosno sistem koji dio toplote iz vazduha koji izlazi iz prostorija koristi za zagrijavanje svježeg vazduha koji ulazi u objekat.

Radovi od Trapista do Srpskih toplica i Slatine

Drugi dio tendera pokazuje da obnova nije ograničena na jednu zgradu.

Radovi su predviđeni na lokacijama Instituta u Trapistima, Srpskim toplicama, Slatini kod Laktaša i u Bulevaru srpske vojske u Banjaluci.

U detaljnom predmjeru pojavljuju se Stacionar 1, amputirski odjel, kuhinja, lakši i teški neurološki odjel, Ortopedija i druge prostorije kompleksa u Trapistima.

Planirana je zamjena većeg broja prozora i vrata, ugradnja novih klupica i komarnika, a zahvati se protežu kroz više odjela i spratova.

Koliko dokumentacija ide u detalje pokazuje i stavka za garderobe u Termama Banja Luka, gdje je predviđena nabavka 178 inox vješalica.

FOTO: DR MIROSLAV ZOTOVIĆ

Za najveći dio posla traže najmanje 35 radnika

Institut je postavio i uslove koji pokazuju obim planiranog zahvata.

Za prvi lot ponuđač mora imati najmanje 35 radnika na raspolaganju, dok je za drugi potrebno najmanje 15. Od izvođača se traži i iskustvo na jednom ili više sličnih poslova u posljednjih pet godina, ukupne vrijednosti najmanje koliko iznosi procijenjena vrijednost lota za koji se prijavljuje.

Za izvedene radove propisan je garantni rok od najmanje 24 mjeseca, a izvođač treba da obezbijedi rezervne dijelove za ugrađenu opremu tokom pet godina.

Za bivšu Ortopediju rok do 60 dana

Posebno su zanimljivi rokovi.

Iako je predviđeno da ugovor bude zaključen na period od 12 mjeseci, tenderska dokumentacija navodi da radovi iz prvog lota treba da budu završeni u roku do 60 dana od uvođenja izvođača u posao. Za drugi lot predviđen je rok do 30 dana.

Za kašnjenje je predviđena i ugovorna kazna po svakom danu prekoračenja.

Ponude zainteresovanih izvođača primaju se do 10. septembra. Kriterijum za dodjelu ugovora je najniža cijena, a predviđena je i elektronska aukcija.

Koliko će obnova na kraju koštati biće poznato tek nakon izbora izvođača, ali već iz tendera je jasno da se ne radi o nekoliko manjih popravki. Pred Institutom „Dr Miroslav Zotović“ je zahvat vrijedan milione maraka koji obuhvata građevinske radove, instalacije i obnovu više objekata i odjela koje svakodnevno koriste pacijenti.

BL-portal

Broj punoljetnih osoba sa psihičkim poremećajima evidentiranih u sistemu socijalne zaštite Republike Srpske porastao je za 51 odsto za četiri godine. Na kraju 2025. u evidencijama je bilo 3.398 korisnika, odnosno 1.149 više nego 2021, što otvara pitanje mogu li nadležne službe odgovoriti na sve veće potrebe građana.

Novi Bilten socijalne zaštite pokazuje da rast nije bio ravnomjeran. Nakon pada na 2.034 korisnika u 2022. godini, njihov broj povećan je na 2.583 u 2023, a zatim na 3.129 u 2024. godini. Prošla godina završena je sa još 269 korisnika više.

Tokom 2025. u sistem su uvedene ili ponovo vraćene 873 osobe sa psihičkim poremećajima, dok je 609 korisnika stavljeno u pasivu. U prosjeku su svakog dana evidentirane više od dvije osobe kojima je, osim liječenja, mogla biti potrebna i socijalna podrška.

To može podrazumijevati pomoć u svakodnevnom životu, ostvarivanje socijalnih prava, podršku porodici, njegu drugog lica ili smještaj u odgovarajuću ustanovu.

Ipak, broj od 3.398 ne pokazuje koliko ukupno stanovnika Srpske ima psihičke poteškoće. Obuhvaćene su samo punoljetne osobe koje su postale korisnici socijalne zaštite, dok građani koji pomoć dobijaju isključivo u zdravstvenim ustanovama ili privatnim ordinacijama ne moraju biti evidentirani.

Nije poznato ni koliko ovih korisnika živi u Banjaluci, koji su poremećaji najzastupljeniji i koje oblike pomoći najčešće koriste. Upravo ti odgovori trebalo bi da pokažu da li je rast posljedica većeg broja ljudi kojima je potrebna pomoć, boljeg evidentiranja ili istovremenog djelovanja oba faktora.

Da su igre na sreću sve više zastupljene među građanima Republike Srpske, potvrđuje podatak Republičke uprave za igre na sreću da je za sedam mjeseci ove godine prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak iznosio 111.318.880 KM.

Tako je, u poređenju sa istim periodom lani, ove godine zabilježen rast prihoda za 17 odsto, a tada je prihod iznosio 95.111.397 KM.

Gdje je otkriveno najviše ilegalnog priređivanja igara na sreću?

Takođe, iz Republičke uprave za igre na sreću u odgovoru za “Nezavisne novine” ističu da je najviše ilegalnog priređivanja igara na sreću otkriveno u istočnom dijelu Republike Srpske.

-Najčešće nepravilnosti odnose se na priređivanje igara na sreću bez rješenja Republičke uprave za igre na sreću, kao i posjedovanje ilegalne opreme na kojoj se priređuju igre na sreću – kažu oni za “Nezavisne novine”.

Prema podacima koje su nam dostavili, njihovi inspektori zaključno sa 17. avgustom ove godine izdali su ukupno 67 prekršajnih naloga u vrijednosti 274.200 KM, dok su u osam mjeseci prošle godine izdali 49 prekršajnih naloga u vrijednosti 98.000 KM.

Zašto stručnjaci upozoravaju da rast prihoda nije dobra vijest?

Komentarišući ove podatke Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe da bi kao društvo trebalo ozbiljno da se zapitamo.

-U radu sa mladima ja čisto vidim koliko su igre na sreću danas lako dostupne i koliko su postale društveno prihvatljive. Kladionice, aplikacije, sportske prognoze, reklame, razno razne online platforme dio su svakodnevnog okruženja mladih i roditelji jednostavno ne mogu kontrolisati sve ono čemu je dijete izloženo. Nemaju te mehanizme. Možda je upravo kockanje jedno od društveno najprihvatljivijih ovisnosti, a istovremeno može biti jedno i od najopasnijih – kaže ona za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, kockanje se često predstavlja kao zabava, razonoda ili pokušaj da se brzo zaradi.

-Međutim, posljedice su definitivno ozbiljne i dalekosežne. Upravo imam klijenta koji je zbog kockanja došao na psihoterapiju, a koji je zbog istog tog kockanja doveo cjelokupnu svoju porodicu u jedan veliki, ozbiljni finansijski i socijalni problem. Zato ovaj rast prihoda ne možemo posmatrati samo kao dobar finansijski rezultat i ne bismo nikako smjeli ga posmatrati tako – kaže Savanović Zorićeva.

Šta stručnjaci predlažu za sprečavanje zavisnosti od kockanja?

Ona navodi da se odgovornost ne može prebaciti niti na pojedinca, niti na roditelja ako su u pitanju mladi.

-Smatram da su potrebni ozbiljni preventivni programi u školama, da su potrebne edukacije mladih i roditelja, kako rano prepoznati rizična ponašanja i da je potrebna dostupna psihološka podrška. Mladima nekako treba jasno govoriti da kockanje nije način zarade i da to nije nikakva zabava i da se gubitak ne vraća novim klađenjem – objašnjava ona.

Kako navodi, kada čekamo, tada dolazimo u situaciju da ne možemo govoriti o prevenciji, već o posljedicama.

-Prevencija mora početi prije nego što prvi ulog postane problem, a ja bih još rekla da je kod nas gotovo nema, kao i u većini drugih oblasti djelovanja. Ovo je jedan problem sa kojim se i te kako kao društvo treba da se pozabavimo i mi kao stručnjaci ovih profila, jer činjenica jeste da ni mi nemamo neke programe kako da radimo sa ovisnosti o kocki, što bi definitivno trebalo da bude isto jedan od naših prioriteta s obzirom na to da je sve veći broj mladih koji se javljaju za pomoć kada su već razvili neki vid ozbiljne ovisnosti – ističe ona.

Nezavisne novine