Bosni i Hercegovini prijete novi međunarodni arbitražni sporovi koji bi javne budžete mogli koštati stotine miliona konvertibilnih maraka, upozoravaju pravni stručnjaci.

Nove tužbe najavljuju kompanije „Mi Galames” iz Beograda i „Cetaneks”, koje od Brčko Distrikta potražuju višemilionske iznose na ime navodno izgubljene dobiti i pretrpljene štete. Vlasnik firme „Mi Galames” Dragan Čičić ranije je kroz nagodbu sa Vladom Republike Srpske, u mandatu premijera Milorada Dodika, već naplatio 11 miliona KM.

Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić ističe da učestali sporovi nisu slučajnost, naglašavajući da se u uređenim sistemima arbitraže dešavaju jednom u deceniji, dok su u BiH postale redovna praksa. Mandić tvrdi da se ugovori nerijetko namjerno krše kako bi se kroz arbitražne postupke legalno izvlačio novac iz budžeta.

Podsjeća i na slučaj slovenačke firme „Vijadukt”, kojoj je arbitražnom odlukom isplaćeno više od 100 miliona KM. Tim povodom zasjedala je i Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije. Predsjedavajući komisije i poslanik PDP-a Branislav Borenović upozorio je da je novac građana izgubljen bez adekvatne reakcije i odgovornosti domaćeg pravosuđa.

Prema važećim propisima, odštete po izgubljenim arbitražama finansiraju se direktno iz budžeta onog nivoa vlasti čije su institucije prekršile ugovorne obaveze.

(BN)

“Predsjednik Republike kojem ne daju da to bude, promoviše prava djece koja ova vlast uskraćuje!”, napisao je Bojan Kresojević, poslanik PDP/PSS u NS RS. “Gospodinu Siniši Karanu ne daju da bude predsjednik Republike Srpske, ali mu daju da potpiše nalog za promociju prava djece sa invaliditetom koja ova vlast uskraćuje ovoj djeci!”, navodi Kresojević.

Kaže da vlast od narodnih para snima spot u kojem kažu da su skupi lijekovi za djecu sa invaliditetom, a onda ista vlast u Laktašima zabranjuje narodu da potpisuje peticiju da se lijekovi oslobode PDV-a.

“Koje je razumno objašnjenje zašto vlast u Laktašima zabranjuje da se postavi štand za prikupljanje potpisa za ukidanje PDV-a na lijekove? Odgovora nema i neća ga ni biti.

Predsjednik Vlade se hvali podrškom roditeljima-njegovateljima, a upravo njegova Vlada zabranjuje djeci sa invaliditetom da idu u školu”, naveo je Kresojević, te uputio jasnu poruku:

“Upućujem jasnu poruku da nećemo stati dok vlast ne odustane od uskraćivanja prava roditeljima-njegovateljima!”

(BN)

Mislim da je ovo još jedna priča o izvlačenju novca iz javnog sektora, kao što smo mnogo puta ranije imali priliku da vidimo. Ponovo se postavlja pitanje odgovornosti – za šta će se taj novac koristiti?

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša ukazao je na problem djelovanja Vlade.

“Vidimo da je Vlada ponovo dala garancije za dodatna kreditna zaduženja u zdravstvenom sektoru Republike Srpske i, prema informacijama koje imamo, značajan dio tih sredstava biće utrošen na informacione sisteme, odnosno softvere koji će se koristiti u različitim institucijama našeg zdravstvenog sistema”, kaže Blanuša.

Napominje da je i IZIS veoma skupo plaćen.

“Ako se uzme u obzir broj zdravstvenih osiguranika u Republici Srpskoj, taj sistem je plaćen znatno više nego što su slični sistemi koštali u zemljama okruženja, prvenstveno u zemljama Zapadnog Balkana. S druge strane, dobro je poznato koliko je problema bilo u funkcionisanju tog sistema. Bilo je slučajeva kada mnoge njegove funkcije nisu bile dostupne prilikom pružanja određenih zdravstvenih usluga. Svjedočili smo i hakerskom napadu na IZIS i svim problemima koji su nakon toga uslijedili.

Zato, kaže Blanuša, postavlja sljedeća pitanja:

“Zbog čega, kada je jedan takav sistem toliko skupo plaćen, nemamo njegovu punu funkcionalnost? I zbog čega se sada izdvajaju dodatna sredstva, za koja Vlada Republike Srpske daje garancije, kako bi se nabavljali novi softveri? Koliko će ti softveri zaista koristiti zdravstvenom sistemu, čemu će služiti i zbog čega sve to već nije implementirano kroz IZIS?”, upitao je predsjednik SDS-a.

“Mislim da je ovo još jedna priča o izvlačenju novca iz javnog sektora, kao što smo mnogo puta ranije imali priliku da vidimo. Ponovo se postavlja pitanje odgovornosti – za šta će se taj novac koristiti? Vjerovatno će se jedan dio sredstava, koji se kroz ovakve nabavke i postupke izvlači iz javnog sektora, ponovo koristiti direktno za kupovinu glasova, odnosno za ono što predstavlja pretkorupcijske aktivnosti u okviru ovog izbornog procesa”, rekao je predsjednik SDS-a Branko Blanuša.

(BN)