Predsjednica Odbora za borbu protiv korupcije i kriminala Pokreta sigurna Srpska Nataša Miljanović Zubac poručila je da posljednji događaji u Bileći otvaraju ozbiljna pitanja o kriterijumima po kojima političke stranke biraju ljude kojima povjeravaju javne funkcije. Ona je, povodom incidenta na konjičkim trkama u Bijeljanima, gdje su automobilom povrijeđene tri osobe, a Željko Vujović uhapšen zbog sumnje da je počinio teško ubistvo u pokušaju, istakla da o njegovoj krivičnoj odgovornosti mogu odlučivati isključivo Tužilaštvo i Sud, ali da javnost ima pravo da postavlja pitanja o političkoj odgovornosti.

“Ne tvrdim da je Dražen Dunđer krivično odgovoran za bilo koje djelo Željka Vujovića. O tome odlučuju tužilaštvo i sud. Ali politička odgovornost je nešto sasvim drugo. Politička odgovornost znači objasniti građanima koga birate, kome dajete povjerenje i po kojim kriterijumima birate ljude kojima povjeravate javnu funkciju“, rekla je Miljanović Zubac. Ona je podsjetila da je Dražen Dunđer na lokalnim izborima 2024. godine izabran za odbornika u Skupštini opštine Bileća, te da je za predsjednika lokalnog parlamenta izabran uz podršku i prijedlog SNSD-a.

Prema njenim riječima, posebno pitanje predstavljaju dugogodišnje veze Dunđera i Željka Vujovića, za kojeg, kako tvrdi, postoje javno dostupne informacije o ranijim krivičnim postupcima i presudama.

„Šta su u vladajućoj koaliciji znali o čovjeku koji je godinama bio blizak Draženu Dunđeru? Da li su znali za njihove poslovne i društvene veze? Da li su provjeravali ljude sa kojima njihov kandidat godinama posluje i sarađuje? Ako jesu – zašto im to nije bio problem? Ako nisu – kako su onda provjeravali čovjeka kojem su povjerili javnu funkciju?“, upitala je Miljanović Zubac.

Ona je istakla da javna funkcija ne smije biti tretirana kao partijska nagrada, niti mandat narodnog poslanika kao unaprijed rezervisano mjesto.

„Ne može se od građana tražiti slijepo povjerenje uz poruku da ne pitaju ko je godinama bio uz kandidata. Mandat nije nagrada. Javna funkcija nije privatna svojina. Političko povjerenje mora imati kriterijume“, poručila je ona.

Miljanović Zubac podsjetila je i da je Pokret sigurna Srpska ranije upozoravao na izbor Dražena Dunđera za predsjednika Skupštine opštine Bileća, ali da je SNSD, kako navodi, ipak napravio svoj politički izbor.

“Sada je vrijeme da svi oni građanima objasne po kojim kriterijumima su te izbore pravili. Partije mogu birati svoje kandidate. Ali narod bira kome vjeruje“, rekla je Miljanović Zubac.

Ona je poručila da će, kao predsjednica Odbora za borbu protiv korupcije i kriminala PSS-a, nastaviti da ukazuje na ljude kojima se daje javna moć i na kriterijume po kojima se takve odluke donose.

„Građani imaju pravo da znaju šta je provjereno prije nego što je nekome dato političko povjerenje. Ako ste znali – zašto ste ipak dali povjerenje? A ako niste znali – kako je moguće da niste znali? To su pitanja koja neće nestati ako ih ignorišete“, zaključila je Miljanović Zubac.

(BN)

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković obratio se javnosti direktno sa gradilišta novog spomenika knezu Lazaru u naselju Lazarevo, poručivši da Grad realizuje jedan od najvažnijih projekata iz oblasti kulture sjećanja i očuvanja nacionalnog identiteta.

Odgovor na kritike: „Zašto da ne?“

Osvrćući se na pojedine kritike i spekulacije u javnosti u vezi sa izborom ličnosti i same lokacije, Stanivuković je uputio direktnu poruku:

„Postoje mnoga pitanja – zašto taj spomenik, zašto knez Lazar, zašto baš u Banjaluci? A ja mogu samo da postavim pitanje: A zašto ne? Ima li neka druga ličnost koja je važnija i koja treba ovdje da bude, i da li ima jedna druga istorijska ličnost za koju bi neko rekao da je važnija od naše najveće zavjetne obaveze i dužnosti? Ja mislim da nema.“

Gradonačelnik je naglasio da iza cijelog projekta stoji struka — tim istorijčara, vajara, skulptora, arhitekata i urbanista sa kojima su obavljene detaljne konsultacije. Istakao je da Banjaluka, kao najveći grad Republike Srpske i zapadna srpska prestonica, ima moralnu i istorijsku obavezu da podigne spomenik knezu Lazaru kao simbolu svetitelja, velikomučenika, žrtve i narodnog zavjeta.

Kapija grada i evropski uzori

Stanivuković je odbacio tvrdnje da se spomenik podiže na sporednom mjestu ili običnom kružnom toku, objašnjavajući da je riječ o ključnom saobraćajnom čvorištu na Istočnom tranzitu koje predstavlja glavnu ulaznu kapiju u Banjaluku iz pravca Prijedora, Gradiške, Teslića, Čelinca, Kotor Varoša i novog mosta u Česmi.

Poredeći ovaj projekat sa evropskim metropolama, gradonačelnik je naveo:

„Hajde da pogledamo druge gradove Evrope — hoćemo li do Lisabona, Madrida, Pariza? I da pitamo one koji se to pitaju: gdje se nalazi Trijumfalna kapija? Pa se upravo najveći spomenici svim junacima i pobjedama u svim evropskim i svjetskim gradovima nalaze na najvećim čvorištima i raskrsnicama.“

Pored saobraćajnog značaja, ovaj prostor na mjestu nekadašnje stočne pijace doživljava potpunu transformaciju. Na tom lokalitetu planirana je izgradnja savremenog stambeno-poslovnog naselja i hotela, dok će spomenik krasiti ulaz u naselje Lazarevo, gdje Grad u sklopu plana decentralizacije planira i izgradnju Centra kreativnih i kulturnih industrija.

Impresivne dimenzije i duboka simbolika

Spomenički kompleks odlikovaće monumentalni parametri i pažljivo osmišljena simbolika:

• Ukupna visina: Sa postamentom na grebenu spomenik će dostizati visinu do 15 metara (bronzana skulptura visoka preko 11 metara postavljena na postamentu od oko 5 metara), što obezbjeđuje potpunu vidljivost sa svih prilaza gradu.

• Položaj i rekviziti: Knez Lazar u jednoj ruci drži mač kao simbol mira i spremnosti na odbranu, dok u drugoj ruci drži svitak sa kosovskim zavjetom i kletvom.

• Usmjerenost ka Kosovu: Svitak je direktno usmjeren u pravcu Kosova i Metohije, odnosno Gazimestana, identično kao i na spomeniku knezu Lazaru u Kosovskoj Mitrovici.

Rokovi za ključne gradske projekte u narednim sedmicama Uz spomenik knezu Lazaru, gradska uprava objavila je i preciznu dinamiku završetka saobraćajnica i rekreativnih zona:

• Kružni tok kod „Škorpiona“ (Auto-servis): završetak radova do 10. septembra.

• Kružni tok kod Univerzitetskog grada: završetak radova do 25. septembra.

• Banjalučka Riva i pump trek staza: otvaranje do kraja avgusta, odnosno sredine septembra.

• Spomenik šargovačkim đacima i obnova Sokolskog doma: najavljeni kao naredni koraci u sklopu obnove kulturno-istorijskog nasljeđa.

Banjaluka24

U trenutku kada se bliže izbori zakazani za 4. oktobar, a podrška aktuelnoj vlasti bilježi istorijski minimum, Vlada Republike Srpske sprema novi finansijski udar na buduće generacije. Umjesto polaganja računa za dosadašnje upravljanje, vlast po svaku cijenu planira ostanak na pozicijama i otvara novu spiralu zaduživanja — prema navodima iz Dokumenta okvirnog budžeta, u periodu od 2027. do 2029. godine predviđeno je astronomsko zaduženje od čak 6,4 milijarde konvertibilnih maraka, i to nakon što je entitet samo u tekućoj godini već opterećen sa četiri milijarde novih dugova.

Najoštriji udar već na početku trogodišnjeg plana

Prema utvrđenom dinamičkom planu, najveći teret biće prebačen na sam početak perioda. Već u 2027. godini planirano je povlačenje rekordnih 2,4 milijarde KM, dok je za 2028. i 2029. godinu predviđeno po dodatnih dvije milijarde maraka duga.

Dodatnu opasnost predstavlja činjenica da se ključni dio ove strategije oslanja na inostrane izvore — čak 74 odsto ukupnog trogodišnjeg zaduženja planirano je putem inostranih finansijskih instrumenata u evrima, čime se ekonomska stabilnost u potpunosti prepušta spoljnim uticajima.

Kreditima se pokriva tekuća potrošnja

Iako se u javnosti zaduživanje često pokušava opravdati investicijama, struktura planiranih sredstava razotkriva suprotnu sliku. Dok se kapitalni projekti uslovljavaju zahtjevima međunarodnih institucija, tekuća budžetska potrošnja i održavanje javnog sektora pokrivaće se novim emisijama obveznica i direktnim kreditima.

Dug prešao sedam milijardi maraka

Stanje ukupnog duga Republike Srpske već je dostiglo alarmantnih 7,068 milijardi maraka. Samo u prvom kvartalu ove godine spoljni dug je porastao za dodatnih 14 miliona KM, dok se do kraja godine planira povlačenje još 1,98 milijardi KM inostranih kredita — od čega čak 1,85 milijardi ide direktno za budžetsku podršku, a tek mrvice za investicije.

Guranje entiteta u dužničko ropstvo u trenucima kada je podrška vlasti na najnižim granama predstavlja potez kupovine socijalnog mira i vremena, dok će računi lošeg upravljanja doći na naplatu građanima i generacijama koje tek dolaze.

Banjaluka24