Uoči samog početka nove školske godine, škole širom Srpske našle su se u trci s vremenom kako bi obezbijedile čak 587 prosvjetnih radnika, a zbog hroničnog deficita stručnog kadra, dosadašnja praksa pokazuje da bi u pojedinim učionicama matematiku i fiziku ponovo mogli predavati i apsolventi.

Prema podacima Republičkog zavoda za zapošljavanje, od 30. juna do 24. avgusta traženo je 587 radnika, od čega 385 za osnovno, 116 za tehničko i stručno, te 86 za opšte srednje obrazovanje.

Kada je riječ o osnovnom obrazovanju, najveća potražnja bila je za nastavnicima razredne nastave, za koje su tražena 124 izvršioca, dok je za matematiku traženo 57, fiziku 44, srpski jezik i srodne oblasti 40, informatiku 37, a za muziku i hemiju po 30 nastavnika. Za biologiju i fizičko vaspitanje traženo je po 26 izvršilaca, tehničko obrazovanje 23, a engleski jezik 22.

U srednjim školama postoji potreba i za stručnjacima iz pojedinih oblasti, prije svega mašinskim i elektroinženjerima, a dio nastave obezbjeđuje se i dopunskim radom stručnjaka koji već imaju osnovno zaposlenje.

Većina bez norme

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola na području Semberije Predrag Račanović kazao je za “Glas” da je veliki broj konkursa uoči početka školske godine uobičajen, ali da većina tih radnih mjesta nije sa punom nastavnom normom.

– Prije početka svake školske godine raspisujemo konkurse za radna mjesta koja su se pojavila, a do sada smo ih uglavnom i popunjavali. Najveći dio konkursa odnosi se na nepunu normu, dok su izuzetak nastavnici razredne nastave – rekao je Račanović.

On je naveo da se kod razredne nastave ne može govoriti o nedostatku kadra, jer i nakon konkursa nastavnika tog profila ima na birou.

– To nije deficitaran nastavni kadar. Veći problem imamo kod matematike i fizike, gdje se dešava da ne možemo pronaći dovoljno stručnog kadra, pa smo u pojedinim slučajevima bili prinuđeni da angažujemo i lica koja nisu verifikovana, u skladu sa pravilnikom koji to omogućava. Bilo je i slučajeva da su nastavu u osnovnim školama držali apsolventi tih fakulteta – istakao je Račanović.

Objašnjavajući zbog čega se isti ili slični oglasi ponavljaju iz godine u godinu, on je rekao da je to posljedica promjena broja učenika i odjeljenja.

– Ako škola dobije jedno odjeljenje više, odmah se pojavi potreba za dodatnim časovima iz svakog predmeta. Međutim, kada je norma manja od 50 odsto, radno mjesto se ne može popuniti na neodređeno vrijeme, već se raspisuje konkurs na određeno. Zbog toga se svake godine pojavljuje veliki broj takvih konkursa – rekao je Račanović.

Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije Ljuban Bajić kaže da se najveći broj konkursa odnosi na manji broj časova, dok su pune norme rjeđe.

– Kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, najviše problema imamo sa profesorima matematike i fizike, ali i elektroinženjerima – rekao je Bajić. On je naveo da škole, kada ne uspiju da pronađu odgovarajući kadar, moraju tražiti druga rješenja.

– Ako se na konkurs ne javi odgovarajući kadar, nakon što iscrpimo sve zakonske mogućnosti, dešava se da angažujemo neverifikovana lica, a u krajnjem slučaju i apsolvente. Ponekad se pribjegava i dopunskom radu zaposlenih kako bi svi časovi bili pokriveni – rekao je Bajić.

Različiti problemi

Da problem nije isti u svim regijama, pokazuje i primjer Prijedora. Predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Prijedor Dražena Mršić kaže da tamošnje škole uspijevaju obezbijediti nastavu, iako se i kod njih pojavljuje potreba za kadrom iz deficitarnih oblasti.

– Trenutno nemamo deficit zbog kojeg bi neki predmet ostao nepokriven. Pojavljuju se potrebe za matematikom, fizikom i hemijom, a u stručnim školama i za mašinskim i elektroinženjerima, ali za sada uspijevamo da nastavu pokrijemo verifikovanim kadrom – rekla je Mršićeva.

Ona je navela da se u stručnim školama dio potreba rješava angažovanjem ljudi koji već imaju osnovno zaposlenje.

– Imamo slučajeve da ljekari, farmaceuti, mašinski i elektroinženjeri, koji već rade, dolaze u škole na nekoliko časova putem ugovora o dopunskom radu. Tako uspijevamo da realizujemo nastavu bez angažovanja asistenata ili penzionera – rekla je Mršićeva.

U najavi novi krug oglasa

Iako je na ukupnom nivou u 2026. godini zabilježen rast broja oglasa i traženih radnika za oko pet odsto, u oblasti obrazovanja i nauke istovremeno je objavljen 91 oglas manje u odnosu na isti period prošle godine, što predstavlja 8,5 odsto.

Ipak, s obzirom na predstojeći septembar, u narednim danima, kako su istakli u Zavodu za zapošljavanje, očekuje se novi, značajan talas zapošljavanja prosvjetara koji bi mogao znatno popraviti ove konačne pokazatelje.

Glas Srpske