Connect with us

Politika

„ŠEST LISTIĆA, BROJEVI I SKENERI: Birače 4. oktobra čeka potpuno novo glasanje – analitičari podijeljeni šta će se dogoditi“

Birače na predstojećim opštim izborima očekuje znatno drugačiji način glasanja. Dok jedni upozoravaju da bi komplikovanija procedura mogla proizvesti veliki broj nevažećih listića, drugi očekuju upravo suprotno – manje grešaka i manje prostora za izborne manipulacije.

Nove tehnologije i promijenjen način glasanja na opštim izborima u Bosni i Hercegovini otvaraju pitanje koje bi 4. oktobra moglo postati veoma važno – koliko će glasačkih listića na kraju biti proglašeno nevažećim?

Na prethodnim izbornim ciklusima udio nevažećih glasova uglavnom se kretao oko šest odsto. Ovoga puta, međutim, birači se suočavaju sa drugačijim listićima, bojenjem kružića, brojevima kandidata i skenerima.

Procjene analitičara i političara zato se značajno razlikuju. Dok jedni upozoravaju da bi BiH mogla dobiti rekordno mnogo nevažećih glasova, drugi smatraju da će upravo nova tehnologija njihov broj smanjiti.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nedavno je novi sistem komentarisao riječima:

„Glasanje je, u tehničkom smislu, svugdje stvar rutine, u BiH će biti ozbiljan naučno-obrazovni poduhvat.“

Iz SNSD-a su i ranije stizale kritike da je procedura nepotrebno zakomplikovana i da bi zbog toga na biračkim mjestima mogli nastati problemi.

Antić: Ne očekujem više nevažećih listića

Dio opozicionih političara, s druge strane, u novim tehnologijama vidi način da se smanji prostor za manipulacije i poveća povjerenje u rezultate izbora.

Politički analitičar Velizar Antić ne očekuje povećanje broja nevažećih glasova. Naprotiv, smatra da bi njihov procenat mogao biti niži nego ranije.

„Ne očekujem uopšte veći broj nevažećih glasačkih listića na predstojećim izborima u odnosu na prethodne. Mi smo i do sada imali vrlo veliki procenat nevažećih listića i baš zbog toga ne očekujem da će ovaj procenat biti povećan“, rekao je Antić.

Prema njegovoj procjeni, kampanja informisanja birača već je dala rezultate.

„Čak naprotiv, ja mislim da će na predstojećim izborima broj nevažećih listića biti manji nego na prethodnim izborima. Mislim da je do sada napravljena veoma dobra kampanja i da je velika većina onih koji će izaći na izbore već obaviještena o promjenama“, kaže Antić.

On očekuje da će značajnu ulogu u edukaciji imati i same političke partije, koje će svojim biračima objašnjavati kako pravilno glasati.

Da li će skeneri smanjiti prostor za manipulacije?

Jedan od argumenata zagovornika novih tehnologija jeste i očekivanje da će biti manje prostora za naknadno manipulisanje glasačkim listićima.

Tokom prethodnih izbornih ciklusa u javnosti su se pojavljivale optužbe i sumnje da su pojedini listići nakon glasanja namjerno činjeni nevažećim, primjerice dodavanjem oznaka ili označavanjem dodatnih kandidata.

Takođe su iznošene tvrdnje o naknadnom dodavanju preferencijalnih glasova pojedinim kandidatima.

Takve navode, međutim, ne treba automatski poistovjećivati sa dokazom da je riječ o sistemskoj praksi na svim ili većem broju biračkih mjesta.

Upravo bi elektronsko skeniranje trebalo da smanji prostor za dio nepravilnosti koje mogu nastati nakon što birač preda listić.

Kako će se glasati 4. oktobra?

Najveća promjena za birače odnosi se na način glasanja za kandidatske liste.

Dosadašnji sistem u kojem se znakom „X“ označavala politička partija i kandidati mijenja se.

Kandidatske liste prvenstveno će služiti biračima kao informacija o imenima i rednim brojevima kandidata. Na posebnom glasačkom listiću biće navedeni politički subjekti i brojevi kandidata.

Birač će trebati da oboji kružić uz političku partiju koju bira, a moći će označiti i do tri broja kandidata sa te liste.

Za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske procedura će biti jednostavnija – birač će obojiti kružić ispred imena kandidata kojeg podržava.

Nakon glasanja listići će se stavljati u posebnu fasciklu, a zatim jedan po jedan ubacivati u skener.

Zbog različitih nivoa vlasti, birači u Republici Srpskoj dobiće šest, a birači u Federaciji BiH sedam glasačkih listića.

Upravo kombinacija velikog broja listića, novog načina označavanja i skeniranja predstavlja razlog zbog kojeg dio javnosti strahuje od grešaka, posebno među biračima koji se prvi put susreću sa novom procedurom.

Godinama oko šest odsto nevažećih glasova

Podaci sa prethodnih izbornih ciklusa pokazuju da problem nevažećih glasova nije nov.

Na lokalnim izborima 2024. godine njihov udio iznosio je oko 6,56 odsto, dok se i na opštim izborima 2022. kretao na sličnom nivou.

Na lokalnim izborima 2020. godine bilo ih je 5,98 odsto, na opštim izborima 2018. godine 6,63 odsto, a na lokalnim izborima 2016. godine 5,99 odsto.

Drugim riječima, približno svaki šesnaesti glas završavao je kao nevažeći.

Upravo zbog toga će podaci nakon izbora 4. oktobra biti posebno zanimljivi.

Ako broj nevažećih listića značajno padne, to će biti jedan od argumenata u korist novog sistema. Ako se dogodi suprotno i procenat naglo poraste, biće otvoreno pitanje da li su nova pravila bila dovoljno jasna i da li su birači na vrijeme pripremljeni.

Za sada postoje argumenti za oba scenarija.

Pravi test novih izbornih tehnologija zato neće biti samo pitanje hoće li skeneri funkcionisati, već i koliko će birača uspjeti pravilno popuniti svih šest ili sedam listića koje će dobiti 4. oktobra.

Politika

OBEĆANJE LUDOM RADOVANJE! Partijski paraziti i dalje gutaju milione u JAVNOM SEKTORU!

Višegodišnje najave najviših zvaničnika Republike Srpske o obračunu sa takozvanim „neradnicima“ i stranačkim zapošljavanjem u javnom sektoru i dalje ostaju bez konkretnih rezultata, dok pokazatelji u javnim preduzećima ukazuju na tešku finansijsku situaciju.

Uprkos tome što je još 2022. godine najavljivano uklanjanje lica koja primaju plate, a ne dolaze na posao, do danas je otkaz dobilo tek dvadesetak zaposlenih u javnom sektoru.

Slične najave ponavljale su se i u narednom periodu, uključujući i upozorenja na višemilionske stimulativne otpremnine u „Elektroprivredi Republike Srpske“, nakon kojih je uslijedio nov prijem radnika, kao i na nepravilnosti u preduzećima poput „Šuma Republike Srpske“ i Mješovitog holdinga „ERS“.

Narodni poslanik Tanja Vukomanović ocjenjuje da su višekratna obećanja zvaničnika o sankcionisanju nepravilnosti u javnim preduzećima ostala bez realizacije.

„Svaki put kada se najavi obračun sa neradnicima ili odgovornost za nepravilnosti u javnim preduzećima, na kraju ne bude ništa. Vlast godinama gradi sistem stranačkog zapošljavanja koji služi za očuvanje političkih pozicija, dok javna preduzeća i institucije trpe ogromne gubitke“, navela je Vukomanovićeva.

Prema njenim riječima, stranačka zapošljavanja nastavljena su i uoči posljednjih izbora, čime se nastavlja praksa opterećivanja javnog sektora i preduzeća koja se nalaze u izuzetno teškom finansijskom položaju.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

SKORO MILION KM IZ FONDA SOLIDARNOSTI ZA RTRS! Dragić u nevjerici “Zar smo dotle došli?!”

Nakon što je Upravni odbor Fonda solidarnosti Republike Srpske na telefonskoj sjednici donio odluku da sa 910.500 KM pomogne radnicima Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) zbog blokade računa usljed tužbe BHT-a, uslijedile su oštre reakcije javnosti. Član Predsjedništva PSS Bojan Dragić javno je postavio pitanje odgovornosti za finansijski slom javnog servisa i svrhe trošenja novca namijenjenog najugroženijim građanima.

Prema zvaničnoj odluci, novac u iznosu od 910.500 KM biće uplaćen na račun Nezavisnog sindikata RTRS-a kao jednokratna pomoć od po 1.500 KM za ukupno 607 zaposlenih radnika. Kako je navedeno iz Vlade RS, odluka je donesena na molbu sindikata kako bi se ublažile posljedice blokade računa javnog servisa, a za sprovođenje su zaduženi Fond solidarnosti, Ministarstvo finansija i Ministarstvo saobraćaja i veza.

Dragić: Fond solidarnosti ne smije biti instrument za saniranje tuđih brljotina

Reagujući na ovakav potez vlasti, član Predsjedništva PSS Bojan Dragić uputio je otvorenu kritiku, naglašavajući da se novac građana zloupotrebljava za gašenje požara nastalih lošim rukovođenjem.

„Zar smo dotle došli da iz Fonda solidarnosti pomažemo RTRS?! Fond solidarnosti treba da bude oslonac onima kojima je pomoć zaista neophodna u teškim životnim situacijama, a ne instrument za rješavanje finansijskih problema javnog servisa“, poručio je Dragić.

On napominje da pomoć radnicima nije sporna, ali da je nedopustiv način na koji se problem rješava, bez ikakvog utvrđivanja krivice za stanje u kojem se televizija našla.

„Ako je RTRS zbog blokade računa i sudskog spora doveden u tešku finansijsku situaciju, postavlja se logično pitanje: ko je odgovoran za to i zašto posljedice tuđih odluka treba da se saniraju novcem iz Fonda solidarnosti? Za 607 radnika odobreno je 910.500 KM, odnosno po 1.500 KM jednokratne pomoći. Ali nije dovoljno reći da se pomaže radnicima. Treba objasniti i zašto se za ovu namjenu koriste sredstva Fonda solidarnosti i da li su postojala druga rješenja“, istakao je Dragić.

„Građani zaslužuju odgovore, a ne prebacivanje odgovornosti“

Dragić na kraju poručuje da vlast ne smije manipulaciju pojmom solidarnosti koristiti kao paravan za izbjegavanje polaganja računa pred javnošću.

„Solidarnost ne smije biti izgovor za prebacivanje odgovornosti. Građani zaslužuju jasne odgovore, transparentno upravljanje javnim novcem i garanciju da će sredstva namijenjena onima kojima su najpotrebnija zaista služiti svojoj svrsi“, zaključio je Bojan Dragić.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

PREKINUO ŠETNJU SA AMERIKANCEM ZBOG DJECE! Gest Stanivukovića na Kastelu oduševio roditelje!

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković razgovarao je danas sa novim direktorom Kancelarije Ambasade SAD u Banjoj Luci Spenserom Fildsom o aktuelnoj političkoj situaciji, ekonomskom razvoju i investicijama, a njihovu šetnju tvrđavom Kastel obilježio je nesvakidašnji i topao susret sa osnovcima na ekskurziji.

Tokom zvaničnog sastanka, Stanivuković je istakao da je fokus razgovora bio na temama koje su od ključnog značaja za budućnost, sa posebnim naglaskom na konkretne mogućnosti za snaženje saradnje i privlačenje novih projekata.

„Vjerujem da su otvoren dijalog, međusobno razumijevanje i partnerstvo ključni za stvaranje novih prilika i bolju budućnost naših građana“, poručio je Stanivuković.

Šetnja sa Fildsom i neočekivan susret na Kastelu

Nakon zvaničnog dijela razgovora, Stanivuković je sa američkim diplomatom obišao tvrđavu Kastel, gdje se u tom trenutku zatekla grupa učenika iz Ugljevika koji su boravili na školskoj ekskurziji.

Iako je bio u društvu visokog stranog zvaničnika, Stanivuković je prekinuo protokolarnu šetnju kako bi prišao djeci, porazgovarao sa njima i fotografisao se sa svima koji su to željeli. Pored pažnje i osmijeha, gradonačelnik je školarcima obezbijedio i hranu za povratak kući.

Zahvalnost roditelja: „Djeci malo pažnje znači mnogo“

Ovaj gest izazvao je lavinu pozitivnih reakcija, a na društvenim mrežama oglasila se majka jednog od učenika, Nataša Đukić, koja je javno uputila riječi zahvalnosti banjalučkom gradonačelniku.

„Danas su naša djeca iz Ugljevika otputovala na ekskurziju u Banju Luku i sasvim slučajno na tvrđavi Kastel srela gradonačelnika Draška Stanivukovića. Kako smo mogli vidjeti iz medija, u tom periodu bio je u društvu novog direktora Kancelarije Ambasade SAD. To ga nije spriječilo da zastane, razgovara sa njima i fotografiše se sa svakim djetetom koje je to poželjelo. Posebno hvala i na tome što je obezbijedio obrok za svu našu djecu za povratak u Ugljevik“, navela je Đukićeva.

Ona je dodala da ovakva pažnja porodici i djeci ostavlja najljepše uspomene sa putovanja.

„Od srca hvala Drašku Stanivukoviću što ste našoj djeci boravak u Banjoj Luci učinili još ljepšim i posebnijim. Kao roditelju mi je drago što su, pored svih lijepih trenutaka sa ekskurzije, doživjeli i ovakvu pažnju i ljubaznost. Djeci malo pažnje znači mnogo, a nama koji ih šaljemo na put najljepše je znati da ih je neko dočekao sa osmijehom i učinio da se osjećaju dobrodošlo“, poručila je majka u objavi.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno