Connect with us

Politika

„PEGLA BAZEN“ OD ČETIRI MILIONA KM: SNSD-ov projekat u Istočnom Novom Sarajevu pod lupom opozicije i javnosti

Dugoočekivani bazen, čija izgradnja se finansira kreditnim sredstvima, izazvao je polemike zbog svojih dimenzija, ali i pitanja koja se odnose na javne nabavke. Opozicija traži proširenje projekta, dok istraživački novinari ukazuju na navodne nepravilnosti u tenderskoj proceduri.

Izgradnja bazena u Istočnom Novom Sarajevu, projekta čija vrijednost građevinskih radova iznosi oko četiri miliona KM, izazvala je nove reakcije opozicije i dijela javnosti.

Projekat, koji se godinama najavljivao kao jedno od važnijih predizbornih obećanja lokalne vlasti, sada je u centru pažnje zbog pitanja da li objekat svojim kapacitetom može odgovoriti potrebama lokalne zajednice, ali i zbog navoda o problemima tokom javnih nabavki.

U ranijim planskim dokumentima Opštine Istočno Novo Sarajevo izgradnja bazena navedena je među kapitalnim projektima, uz obezbijeđena kreditna sredstva od četiri miliona KM. Radovi su započeli u oktobru 2025. godine.

„Četiri miliona za objekat skromnih dimenzija“

Opozicioni odbornik SDS-a Stefan Ignjatović smatra da je riječ o preskupom projektu za objekat koji, prema njegovoj ocjeni, neće imati dovoljan kapacitet za ozbiljnije sportske sadržaje.

Zbog toga je objekat već dobio nezvanični nadimak „pegla bazen“.

Ignjatović ulaganje kreditnih sredstava od oko četiri miliona KM u objekat skromnih dimenzija naziva „skandaloznim i sramotnim“ i poziva nadležne da, dok je to još moguće, izmijene projekat i prošire bazen.

„Smatram da je ovo ponižavanje naših sugrađana. Pozivam nadležne da, dok još ima vremena, prošire bazen kako bi dobio olimpijske dimenzije i omogućio osnivanje plivačkih klubova te rekreativno plivanje za djecu i odrasle“, rekao je Ignjatović.

Opozicija smatra da je lokalnoj zajednici potreban objekat koji bi mogao služiti i za sportska takmičenja, a ne samo za rekreativno kupanje.

Sporne i tenderske procedure

Pored samih dimenzija bazena, dodatnu pažnju izazvali su postupci javnih nabavki.

Istraživačka novinarka Sanja Vasković tvrdi da je tender za izgradnju u više navrata bio osporavan, ali da je posao na kraju dodijeljen istom izvođaču.

„Tender za izgradnju se obarao tri puta, ali je opština svaki put dodjeljivala posao istom izvođaču“, navela je Vasković.

Ona je ukazala i na nabavku opreme i mobilijara preko Sportsko-rekreacionog centra „Slavija“, tvrdeći da je posao povjeren firmi koja je registrovana neposredno prije raspisivanja tendera.

Dostupni podaci potvrđuju da su tokom postupka javne nabavke postojale žalbe. Prema pisanju SPIN Info, firme koje su učestvovale u postupku žalile su se na nepravilnosti, a jedna od žalbi je usvojena pred Kancelarijom za razmatranje žalbi.

To, međutim, samo po sebi ne znači da je utvrđeno postojanje krivične odgovornosti ili nezakonitosti svih učesnika u postupku. Za takve zaključke potrebne su odluke nadležnih institucija.

Opozicija traži odgovore od vlasti

Pitanje bazena nije novo u lokalnoj politici Istočnog Novog Sarajeva.

Još u planovima za 2025. godinu bazen je bio među ključnim kapitalnim projektima opštine, uz školu, saobraćajnu infrastrukturu i druge investicije.

Međutim, opozicija već duže vrijeme kritikuje transparentnost rada lokalne administracije i traži više informacija o kapitalnim projektima.

Ignjatović zato traži da se ispita cijeli proces – od projektovanja i finansiranja do javnih nabavki i konačne vrijednosti objekta.

Opština bez odgovora na optužbe

Na pitanja medija u vezi sa kritikama na račun izgradnje bazena i tenderskih procedura, iz Opštine Istočno Novo Sarajevo, prema dostupnim navodima, nije stigao zvaničan odgovor.

Zbog toga za sada ostaju otvorena pitanja o konačnim kapacitetima bazena, mogućnosti eventualnog proširenja projekta, kao i svim detaljima postupaka javnih nabavki.

Jedno je sigurno – projekat koji je godinama predstavljan kao važna investicija za stanovnike Istočnog Novog Sarajeva sada je postao i predmet političkog spora.

Dok vlast bazen predstavlja kao jedan od kapitalnih projekata opštine, opozicija i dio javnosti postavljaju jednostavno pitanje: da li je za četiri miliona KM moglo i moralo biti izgrađeno više?

Politika

VRATITI SLOBODU I DOSTOJANSTVO! Vukomanović “Skupština mora da nadzire vlast, a ne da joj služi!”

Povodom 35 godina Narodne skupštine Republike Srpske, šef Kluba poslanika PDP-a Tanja Vukomanović poručila je da ovaj jubilej obavezuje na poštovanje institucije, ali i na istinu o odnosu vlasti prema njoj.

– Narodna skupština Republike Srpske je kroz istoriju donosila odluke od presudnog značaja za Republiku Srpsku. Njena je obaveza da i danas služi narodu i čuva interese Republike, a ne interese pojedinaca. Institucije se ne čuvaju samo imenom, zgradom i svečanim sjednicama, već vjernošću svrsi zbog koje su nastale – istakla je Vukomanovićeva.

Ona je naglasila da je vlast koja je Skupštinu podredila svojoj volji, a njen autoritet koristila za stranačke interese, zaboravila da joj je povjereno upravljanje, a ne vlasništvo nad Republikom Srpskom.

– Istorija nas uči da se moć pojedinaca završava, ali posljedice slabljenja institucija ostaju generacijama. Zato ovaj jubilej mora biti i obaveza da Narodnoj skupštini Republike Srpske vratimo slobodu da odlučuje, snagu da nadzire vlast i dostojanstvo da govori u ime naroda. U ime Kluba poslanika PDP-a i svoje lično ime čestitam 35 godina Narodne skupštine Republike Srpske – poručila je Vukomanovićeva.

Nastavi čitati

Politika

OBEĆANJE LUDOM RADOVANJE! Partijski paraziti i dalje gutaju milione u JAVNOM SEKTORU!

Višegodišnje najave najviših zvaničnika Republike Srpske o obračunu sa takozvanim „neradnicima“ i stranačkim zapošljavanjem u javnom sektoru i dalje ostaju bez konkretnih rezultata, dok pokazatelji u javnim preduzećima ukazuju na tešku finansijsku situaciju.

Uprkos tome što je još 2022. godine najavljivano uklanjanje lica koja primaju plate, a ne dolaze na posao, do danas je otkaz dobilo tek dvadesetak zaposlenih u javnom sektoru.

Slične najave ponavljale su se i u narednom periodu, uključujući i upozorenja na višemilionske stimulativne otpremnine u „Elektroprivredi Republike Srpske“, nakon kojih je uslijedio nov prijem radnika, kao i na nepravilnosti u preduzećima poput „Šuma Republike Srpske“ i Mješovitog holdinga „ERS“.

Narodni poslanik Tanja Vukomanović ocjenjuje da su višekratna obećanja zvaničnika o sankcionisanju nepravilnosti u javnim preduzećima ostala bez realizacije.

„Svaki put kada se najavi obračun sa neradnicima ili odgovornost za nepravilnosti u javnim preduzećima, na kraju ne bude ništa. Vlast godinama gradi sistem stranačkog zapošljavanja koji služi za očuvanje političkih pozicija, dok javna preduzeća i institucije trpe ogromne gubitke“, navela je Vukomanovićeva.

Prema njenim riječima, stranačka zapošljavanja nastavljena su i uoči posljednjih izbora, čime se nastavlja praksa opterećivanja javnog sektora i preduzeća koja se nalaze u izuzetno teškom finansijskom položaju.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

SKORO MILION KM IZ FONDA SOLIDARNOSTI ZA RTRS! Dragić u nevjerici “Zar smo dotle došli?!”

Nakon što je Upravni odbor Fonda solidarnosti Republike Srpske na telefonskoj sjednici donio odluku da sa 910.500 KM pomogne radnicima Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) zbog blokade računa usljed tužbe BHT-a, uslijedile su oštre reakcije javnosti. Član Predsjedništva PSS Bojan Dragić javno je postavio pitanje odgovornosti za finansijski slom javnog servisa i svrhe trošenja novca namijenjenog najugroženijim građanima.

Prema zvaničnoj odluci, novac u iznosu od 910.500 KM biće uplaćen na račun Nezavisnog sindikata RTRS-a kao jednokratna pomoć od po 1.500 KM za ukupno 607 zaposlenih radnika. Kako je navedeno iz Vlade RS, odluka je donesena na molbu sindikata kako bi se ublažile posljedice blokade računa javnog servisa, a za sprovođenje su zaduženi Fond solidarnosti, Ministarstvo finansija i Ministarstvo saobraćaja i veza.

Dragić: Fond solidarnosti ne smije biti instrument za saniranje tuđih brljotina

Reagujući na ovakav potez vlasti, član Predsjedništva PSS Bojan Dragić uputio je otvorenu kritiku, naglašavajući da se novac građana zloupotrebljava za gašenje požara nastalih lošim rukovođenjem.

„Zar smo dotle došli da iz Fonda solidarnosti pomažemo RTRS?! Fond solidarnosti treba da bude oslonac onima kojima je pomoć zaista neophodna u teškim životnim situacijama, a ne instrument za rješavanje finansijskih problema javnog servisa“, poručio je Dragić.

On napominje da pomoć radnicima nije sporna, ali da je nedopustiv način na koji se problem rješava, bez ikakvog utvrđivanja krivice za stanje u kojem se televizija našla.

„Ako je RTRS zbog blokade računa i sudskog spora doveden u tešku finansijsku situaciju, postavlja se logično pitanje: ko je odgovoran za to i zašto posljedice tuđih odluka treba da se saniraju novcem iz Fonda solidarnosti? Za 607 radnika odobreno je 910.500 KM, odnosno po 1.500 KM jednokratne pomoći. Ali nije dovoljno reći da se pomaže radnicima. Treba objasniti i zašto se za ovu namjenu koriste sredstva Fonda solidarnosti i da li su postojala druga rješenja“, istakao je Dragić.

„Građani zaslužuju odgovore, a ne prebacivanje odgovornosti“

Dragić na kraju poručuje da vlast ne smije manipulaciju pojmom solidarnosti koristiti kao paravan za izbjegavanje polaganja računa pred javnošću.

„Solidarnost ne smije biti izgovor za prebacivanje odgovornosti. Građani zaslužuju jasne odgovore, transparentno upravljanje javnim novcem i garanciju da će sredstva namijenjena onima kojima su najpotrebnija zaista služiti svojoj svrsi“, zaključio je Bojan Dragić.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno