Connect with us

Region

DANAS PRESUDA TAČIJU I OSTALIM VOĐAMA OVK: Tužilaštvo traži po 45 godina zatvora

U Hagu će danas biti izrečena prvostepena presuda Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Pred Specijalizovanim vijećima u Hagu danas će biti izrečena prvostepena presuda četvorici bivših vođa terorističke OVK – Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Redžepu Seljimiju i Kadriju Veseljiju, kojima se sudi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Izricanje presude zakazano je za 10.00 časova, a stranke u postupku imaju pravo da ulože žalbu.

Tužilaštvo je za svu četvoricu zatražilo kaznu od po 45 godina zatvora.

Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići optuženi su za zločine nad najmanje 407 pritvorenika, od kojih su najmanje 102 ubijena.

Prema navodima optužnice, među žrtvama su bili Srbi, Romi, Aškalije i Albanci koji nisu podržavali OVK.

Krivična djela, prema optužnici, počinjena su najkasnije od marta 1998. do kraja septembra 1999. godine na više od 40 lokacija širom Kosova i Metohije, kao i u Kukešu i Cahanu u sjevernoj Albaniji.

Tužilaštvo je navelo da su optuženi imali ključne uloge kao članovi Glavnog štaba OVK, da su imali saznanja o krivičnim djelima i efektivnu kontrolu na terenu, te da je svaki od njih značajno doprinio ostvarivanju udruženog zločinačkog poduhvata.

U optužnici je detaljno opisano i kako su pripadnici OVK, prema navodima tužilaštva, mučili osobe koje su oteli i zarobili.

Sajmon Loz, koji zastupa 156 žrtava koje učestvuju u postupku, rekao je da su pripadnici OVK prema žrtvama pokazali “nevjerovatnu svirepost i surovost ekstremnih razmjera”.

Odbrane optuženih tvrdile su da tužilaštvo nije dokazalo navode iz optužnice i zatražile oslobađajuće presude.

Saslušana 134 svjedoka
Tokom suđenja iskaz su dala ukupno 134 svjedoka. Tužilaštvo je pozvalo 125 svjedoka, zastupnik žrtava dva, a odbrana sedam.

Pored toga, u pisanom obliku usvojene su 164 izjave svjedoka, dok je tužilaštvo izvelo oko 3.000 materijalnih dokaza.

Protiv Tačija se pred Specijalizovanim vijećima vodi i odvojeni postupak zbog ometanja pravde i pokušaja uticaja na svjedoke. U tom predmetu optužen je zajedno sa još četvoricom bivših pripadnika OVK.

Tužilaštvo je u tom procesu zatražilo da Tači bude osuđen na šest godina zatvora.

Presuda se iščekuje uz dijametralno suprotna očekivanja Srba i Albanaca na Kosovu i Metohiji. Dok Srbi očekuju osuđujuću presudu, među Albancima postoji nada da će četvorica bivših vođa OVK biti oslobođena i da će se vratiti na Kosovo.

U Prištini je u subotu održan “Marš za slobodu” u znak podrške optuženima. Sa skupa je poručeno da “Kosovo čeka pravdu”, ali i da bi sudije trebalo da razmisle o posljedicama svoje odluke prije nego što je donesu.

Region

RUSIJA UVODI VIZE za državljane Crne Gore od 30. decembra

Državljani Crne Gore od 30. decembra moraće imati vizu za ulazak u Rusiju, saopštila je Ambasada Rusije nakon odluke Podgorice o uvođenju viza za Ruse.

Ambasada Rusije u Crnoj Gori saopštila je danas da će državljani Crne Gore od 30. decembra morati da posjeduju vizu za ulazak u Rusku Federaciju, nakon što Crna Gora od 1. novembra uvede vizni režim za ruske državljane.

Iz ruske ambasade su naveli da namjeravaju da se strogo pridržavaju odredbi Sporazuma između Vlade Ruske Federacije i Vlade Crne Gore o uslovima uzajamnih putovanja državljana dvije države, potpisanog 24. septembra 2008. godine, prenose “Vijesti”.

Kako su pojasnili, uzimajući u obzir datum zvaničnog obavještenja Crne Gore o povlačenju iz sporazuma, period izuzeća od obaveza njegove primjene ističe 30. decembra ove godine.

“Od ovog datuma državljani Crne Gore moći će da uđu u Rusku Federaciju sa vizama na svim vrstama pasoša, u skladu sa Federalnim zakonom br. 114-FZ ‘O postupku izlaska iz Ruske Federacije i ulaska u Rusku Federaciju’ od 15. avgusta 1996. godine”, navodi se u saopštenju Ambasade.

Iz Ambasade su dodali da se dodatne informacije o dobijanju vize mogu pronaći na njihovoj zvaničnoj internet stranici.

Prema nedavnoj odluci Vlade Crne Gore, pored Rusije, građanima Bjelorusije, Turske, Kine i Saudijske Arabije biće potrebne vize za ulazak u Crnu Goru od nedjelje, 1. novembra.

Nastavi čitati

Region

PALI SVI REKORDI NA ZLATIBORU! Preko milion noćenja za devet mjeseci, planina apsolutni šampion turizma

 U prvih devet mjeseci ove godine na Zlatiboru je registrovano 377.207 dolazaka turista, odnosno 10,3 odsto više nego u istom periodu 2025. godine, objavila je danas, 30. oktobra, Turistička organizacija Zlatibora, pozivajući se na podatke Republičkog zavoda za statistiku.

Kada je riječ o noćenjima, ostvareno je 1,11 miliona, što predstavlja rast od 9,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Iz Turističke organizacije Zlatibora kao posebno značajne ističu rezultate postignute na domaćem turističkom tržištu i navode da je od početka godine ovu planinu posetilo 239.338 domaćih turista, što je za 15,1 odsto više nego prije godinu dana, dok je ostvareno 755.263 noćenja domaćih gostiju, uz rast od 11,4 odsto, prenosi Tanjug.

Time je Zlatibor zadržao prvo mjesto među izabranim turističkim mjestima u Srbiji prema broju ostvarenih noćenja domaćih turista, a slijede Vrnjačka Banja, Beograd, Kopaonik, Sokobanja.

Što se tiče inostranih gostiju, od januara do kraja septembra registrovano je 137.869 dolazaka stranih turista, dok je broj njihovih noćenja dostigao 359.620, što je za 6,9 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Prema broju noćenja inostranih turista, Zlatibor se i dalje nalazi na drugom mjestu među izabranim turističkim mjestima u Srbiji, iza Beograda.

Dobre rezultate Zlatibor je ostvario i tokom septembra, kada je registrovano 40.739 dolazaka turista, što je za 9,4 odsto više nego u septembru prethodne godine.

U istom mjesecu ostvarena su 106.343 noćenja, uz rast od 15,6 odsto.

Rast broja noćenja zabilježen je i kod domaćih i kod stranih gostiju.

Domaći turisti ostvarili su 70.977 noćenja, što je za 16,8 odsto više nego u septembru prošle godine, dok je kod inostranih turista registrovano 35.366 noćenja, uz povećanje od 13,5 odsto.

Nastavi čitati

Region

SKANDAL U KOMŠILUKU: Ustaška pjesma odjekivala na otkrivanju murala, podignuta optužnica

Opštinsko državno tužilaštvo u Rijeci podiglo je optužnicu protiv 41-godišnje žene koja je na društvenoj mreži objavila snimak otkrivanja Armadinog murala na Vežici, tokom kojeg se čula ustaška pjesma “Jasenovac i Gradiška Stara”.

Tereti se za krivično djelo javnog podsticanja na nasilje i mržnju, prenosi Index.

Prema saopštenju Državnog tužilaštva Hrvatske (DORH), optužnica je podignuta pred Opštinskim sudom u Rijeci, a ženi se stavlja na teret da je u oktobru 2026. godine na svom profilu objavila snimak okupljanja građana na kojem se čuje pesma čiji tekst poziva na mržnju prema osobama određene nacionalne pripadnosti.

Šta se dogodilo na Vežici?
Podsjetimo, 17. oktobra u Kvaternikovoj ulici u Rijeci održano je otkrivanje murala posvećenog gradu Rijeci i HNK Rijeci. Tokom okupljanja sa razglasa je puštena pjesma “Jasenovac i Gradiška Stara”, koja veliča ustaški režim i zločine nad Srbima.

Snimak događaja pojavio se na društvenim mrežama, nakon čega je policija pokrenula kriminalističku istragu protiv 41-godišnje žene koja ga je objavila i 31-godišnjeg muškarca koji je organizovao okupljanje.

Organizator kažnjen sa 700 evra
Riječka policija je 23. oktobra saopštila da je 41-godišnjakinja objavljivanjem snimka omogućila neograničenom broju korisnika društvene mreže pristup sadržaju kojim se veliča ustaški režim i podstiče mržnja prema ljudima zbog njihove nacionalne pripadnosti.

Protiv nje je tada podneta krivična prijava, a današnjom optužnicom slučaj je dobio nastavak pred sudom.

Policija je utvrdila i da je 31-godišnji organizator okupljanja omogućio javno puštanje sporne pesme. Zbog narušavanja javnog reda i mira izdat mu je prekršajni nalog i izrečena novčana kazna od 700 evra.

Gradonačelnica osudila puštanje pjesme
Na događaj je reagovala i gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, koja je osudila puštanje ustaške pjesme na javnom okupljanju.

– Moje je uvjerenje da zločinački logori smrti nisu rekvizit navijačke kulture, niti su dio gradskog identiteta – poručila je Rinčić u saopštenju 21. oktobra.

Naglasila je da veličanje počinilaca masovnih zločina vređa dostojanstvo žrtava i da je takvo ponašanje posebno neprihvatljivo u Rijeci, gradu sa antifašističkom istorijom.

Šta slijedi?
Za krivično djelo javnog podsticanja na nasilje i mržnju iz člana 325. stav 1. Krivičnog zakona Hrvatske predviđena je kazna zatvora do tri godine.

Podizanje optužnice ne znači da je 41-godišnja žena proglašena krivom. O njenoj krivičnoj odgovornosti odlučivaće sud.

U današnjem saopštenju DORH nije objavio dodatne pojedinosti o sadržaju objave niti o okolnostima koje su prethodile njenom objavljivanju.

Organizator kažnjen sa 700 evra
Riječka policija je 23. oktobra saopštila da je 41-godišnjakinja objavljivanjem snimka omogućila neograničenom broju korisnika društvene mreže pristup sadržaju kojim se veliča ustaški režim i podstiče mržnja prema ljudima zbog njihove nacionalne pripadnosti.

Protiv nje je tada podneta krivična prijava, a današnjom optužnicom slučaj je dobio nastavak pred sudom.

Policija je utvrdila i da je 31-godišnji organizator okupljanja omogućio javno puštanje sporne pesme. Zbog narušavanja javnog reda i mira izdat mu je prekršajni nalog i izrečena novčana kazna od 700 evra.

Gradonačelnica osudila puštanje pjesme
Na događaj je reagovala i gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, koja je osudila puštanje ustaške pjesme na javnom okupljanju.

– Moje je uvjerenje da zločinački logori smrti nisu rekvizit navijačke kulture, niti su dio gradskog identiteta – poručila je Rinčić u saopštenju 21. oktobra.

Naglasila je da veličanje počinilaca masovnih zločina vređa dostojanstvo žrtava i da je takvo ponašanje posebno neprihvatljivo u Rijeci, gradu sa antifašističkom istorijom.

Šta slijedi?
Za krivično djelo javnog podsticanja na nasilje i mržnju iz člana 325. stav 1. Krivičnog zakona Hrvatske predviđena je kazna zatvora do tri godine.

Podizanje optužnice ne znači da je 41-godišnja žena proglašena krivom. O njenoj krivičnoj odgovornosti odlučivaće sud.

U današnjem saopštenju DORH nije objavio dodatne pojedinosti o sadržaju objave niti o okolnostima koje su prethodile njenom objavljivanju.

Nastavi čitati

Aktuelno