Connect with us

Društvo

AFERA „VIADUCT“ PALA U ZABORAV: Građani RS platili više od 110 miliona KM, brojna pitanja i dalje bez odgovora

Za slovenačku kompaniju „Viaduct“ iz budžeta su isplaćeni deseci miliona maraka više od iznosa prvobitno dosuđene odštete. Predmet je proslijeđen Tužilaštvu BiH, dok je istraga u Banjaluci obustavljena zbog zastare.

Afera „Viaduct“, jedan od najskupljih arbitražnih sporova koji je Republika Srpska, odnosno Bosna i Hercegovina, platila novcem građana, posljednjih mjeseci gotovo da je nestala iz javnosti.

Iako je zbog spora sa slovenačkim „Viaductom“ iz javnih sredstava izdvojeno više od 110 miliona KM, brojna pitanja o odgovornosti institucija i pojedinaca još nisu dobila konačan odgovor.

Bosna i Hercegovina je u avgustu 2025. godine u potpunosti izmirila obaveze prema slovenačkoj kompaniji. Prvo je isplaćeno 51.388.046 evra, a potom i dodatnih 6.024.881 dolara na ime troškova postupka.

Predmet stigao do Tužilaštva BiH

Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, podsjetio je da je Komisija nakon javnog saslušanja usvojila izvještaj sa zaključcima i kompletan predmet proslijedila Tužilaštvu BiH.

Borenović smatra da pravosudne institucije moraju utvrditi kako je došlo do situacije u kojoj je javni novac isplaćen nakon međunarodnog arbitražnog spora.

Posebno je, kako navodi, potrebno ispitati postupanje institucija Republike Srpske i pojedinaca koji su bili uključeni u proces dodjele i raskida koncesije.

Iz Tužilaštva BiH, prema navodima „Nezavisnih novina“, nije stigao odgovor na pitanja o tome da li su nakon dostavljanja materijala Komisije preduzete konkretne istražne radnje.

Banjalučka istraga završila zbog zastare

Posebno pitanje predstavlja postupanje Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Kako je ranije potvrđeno iz ovog tužilaštva, predmet koji je bio u njihovom radu nije obuhvatao kompletnu spornu koncesiju „Viaducta“, već dvije fakture koje je slovenačka kompanija ispostavila preduzeću „HES-Vrbas“ Banjaluka.

Vrijednost tih faktura iznosila je oko 1,26 miliona evra.

Tužilaštvo je početkom 2026. godine potvrdilo da je istraga u tom predmetu obustavljena zbog zastare.

Time, međutim, ostaje otvoreno pitanje da li je i u kojoj instituciji moguće utvrditi eventualnu odgovornost za širi slučaj koji je na kraju doveo do međunarodne arbitražne odluke i višemilionske isplate.

Zašto je isplaćeno više od prvobitne odštete?

Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu odlučio je da „Viaductu“ pripada naknada od oko 39,8 miliona evra, odnosno približno 77,6 miliona KM.

Međutim, konačan račun za BiH bio je znatno veći.

Pored glavne odštete, u međuvremenu su se nagomilali kamate i troškovi arbitražnog postupka, zbog čega je ukupna isplata premašila 110 miliona KM.

Upravo ta razlika jedno je od pitanja koje i dalje izaziva pažnju javnosti – kako je od prvobitno dosuđenog iznosa došlo do konačnog računa koji je za građane bio višestruko veći.

Koncesija za hidroelektrane završila na arbitraži

Spor vuče korijene još iz 2004. godine, kada je potpisan ugovor o koncesiji sa preduzećem „HES Vrbas“, povezanim sa slovenačkim „Viaductom“.

Planirana je izgradnja hidroelektrana na Vrbasu, ali je kasnije Vlada Republike Srpske dodijelila koncesiju za izgradnju Hidroelektrane „Bočac 2“.

Nakon raskida ranijeg aranžmana, „Viaduct“ je pokrenuo postupak pred međunarodnom arbitražom, tvrdeći da su mu povrijeđena investiciona prava.

Arbitražno vijeće je u maju 2022. godine donijelo konačnu odluku kojom je BiH obavezana da slovenačkoj kompaniji isplati odštetu.

S obzirom na to da je BiH bila strana u međunarodnom sporu, račun je na kraju podmiren iz javnih sredstava.

Brojna pitanja još čekaju odgovor

Slučaj „Viaduct“ tako ostavlja nekoliko ključnih pitanja otvorenim.

Ko je odgovoran za način na koji je koncesioni aranžman završen? Da li su domaće institucije preduzele sve što je bilo moguće da zaštite javni interes? Da li je neko mogao spriječiti međunarodni spor ili smanjiti njegove posljedice? I, konačno, postoji li odgovornost pojedinaca za višemilionski trošak koji su na kraju platili građani?

Za sada nema pravosnažnog odgovora na sva ta pitanja.

Činjenica ostaje da je spor koji je počeo zbog koncesije za hidroelektrane prerastao u višemilionsku obavezu, a da je više od 110 miliona KM javnog novca na kraju otišlo na njegovo zatvaranje.

Dok se predmet u Banjaluci završio obustavom zbog zastare, materijali su ranije proslijeđeni Tužilaštvu BiH. Da li će ta institucija otvoriti pitanje eventualne odgovornosti i šta je do sada preduzela – za javnost i dalje nema potpunog odgovora.

Related Topics:

Društvo

VAŽNA PROMJENA ZA SVE KOJI IMAJU NOVAC NA BANCI: Evo koliko će sada biti zaštićeni depoziti

Osigurani depozit u bankama u BiH od danas iznosi do 100.000 KM po deponentu, objavila je Agencija za osiguranje depozita u BiH.

Upravni odbor Agencije prije sedam dana usvojio je odluku kojom se iznos osiguranog depozita u bankama u zemlji povećava sa dosadašnjih 70.000 KM na 100.000 KM.

– Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji – naveli su iz Agencije.

Ističu da povećanje osiguranog iznosa depozita predstavlja značajan korak u daljem usaglašavanju BiH sa standardima i direktivama EU u oblasti zaštite depozita.

Upravni odbor je na sjednici odlučio i da stopa premije za narednu godinu za banke ostane nepromijenjena u odnosu na 2026, odnosno da se zadrži na 0,26 odsto na godišnjem nivou, prenosi Bl portal.

Nastavi čitati

Društvo

MINIĆ GRAĐANIMA: Više štedite, pa će struja manje poskupiti!

“Zbog aktuelne situacije u našem elektroenergetskom sektoru, apelujem na sve građane da više štede struju, pa će struja manje poskupiti.

‘Elektroprivreda Republike Srpske’ tražila je da struja poskupi za 50 odsto, ali to poskupljenje može biti manje, u zavisnosti od toga koliko građani budu savjesno trošili struju: da li će biti 10, 20, 30 ili 40 odsto, najviše zavisi od vas, dragi građani!“, izjavio je premijer Srpske i budući predsjednik Republike Savo Minić za Javni TV servis.

“Mi smo učinili sve što je do nas da struja ne poskupi mnogo, evo ponovo smo pokrenuli RiTE Ugljevik, što nikako nismo mogli dok nismo otjerali onog Rašida Serdarova koji je htio da pravi novu termoelektranu i hidrocentralu, da bi onda digao cijenu struje u nebesa.

Zato smo mu i dali 300 miliona maraka i rekli: ‘ajd’ sad bježi i ne vraćaj se više! To nas je jeftinije izašlo nego da smo dozvolili da nas nasamari: za koju godinu struja bi bila nekoliko puta skuplja, dok bi on skidao kajmak!“, objasnio je Minić.

“Mi imamo toliko jeftinu struju spram našeg životnog standarda, da su mene mnogi naši ljudi tokom protekle izborne kampanje bukvalno molili: Savo, na ovu skupoću struja je skoro džaba koliko je gorivo, daj nam subvencije da kupujemo električne automobile da se vozimo na struju!

To meni govori da će struja, i kad poskupi, opet biti jeftina spram goriva, a mi ćemo vidjeti u narednom periodu koliko možemo iz budžeta izdvajati za subvencije za električna vozila: em ćemo uštediti na gorivu i biti svoji na svome, em ćemo postati ekološka država.

Znači, čist profit iz čiste energije sunca, vetra i vode koju ćemo pretvoriti u struju i Bog da nas vidi! Zato sad treba da pustimo naše biznismene dobročinitelje da na miru grade solarne elektrane, vjetroparkove i male hidrocentrale, a pravićemo i velike: imaćemo toliko struje da poslije opet može pojeftiniti!

Pa, mi smo u proteklih 20 godina naše vlasti toliko podigli tu proizvodnju da ćemo u narednih 20 godina postati takoreći strujna velesila i moći da se jeftino i grijemo i vozimo na struju, ali do tada moramo da se malo strpimo i više štedimo!“, istakao je Minić.

„Do tada struja mora malo da poskupi, meni je žao što to neki ljudi ne razumiju i što se, recimo, ne zapitaju: šta bi da smo negdje u Africi gdje ljudi nemaju dovoljno vode, a struje nikako, pod svijećama žive? Pa, oni da dođu ovdje i vide sve ovo što smo mi stvorili našem narodu, mislili bi da su bogovi sišli na zemlju i donijeli ovu bladodat!

, naša proizvodnja struje je čudesna, samo zbog toga mi bi’ trebalo da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, što reče nedavno predsjednik Dodik. I da znate, dogodine ću nas prijaviti za tu nagradu, pa ćemo vidjeti da li imaju obraza da nas pogledaju u oči ako nam ne daju Nobela i kako će pokušati da sakriju tu svoju sramotu?!“, poručio je Minić.

Tekst je satiričnog karaktera

Nastavi čitati

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Aktuelno