Viši sud u Beogradu primio je odluke o pomilovanju pet osoba koje je Aleksandar Vučić donio 27. septembra, na dan kada je podnio ostavku. Među pomilovanima je i bivša državna sekretarka MUP-a Srbije Dijana Hrkalović koja se dovodila u vezu sa pripadnicima kriminalnih grupa.

Sud je saopćio da je odluke primio 2. novembra, prenosi Nova.rs. Riječ je o pet osoba protiv kojih se pred tim sudom vodi ili se vodio krivični postupak. Ministarstvo pravde dostavilo je odluke elektronskom poštom, više od mjesec nakon što su donesene.

Dijana Hrkalović oslobođena je krivičnog gonjenja za krivično djelo trgovina uticajem. Postupak protiv nje vodio se pred Posebnim odjeljenjem za organizirani kriminal Višeg suda u Beogradu.

Prvostepeno je bila osuđena na godinu i četiri mjeseca zatvora. Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je tu presudu i naložio da se suđenje ponovi. Politika je prije nekoliko dana objavila da je ponovljeno suđenje odgođeno za 18. novembar jer Hrkalović iz zdravstvenih razloga nije došla na ročište.

Istom odlukom Nebojša Đokić oslobođen je krivičnog gonjenja za pranje novca, a Marko Pavlović za teško ubistvo u pokušaju. Dragana Živadinović oslobođena je gonjenja za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave.

Peti pomilovani je Miloš Dugalić. Usvojena je njegova molba za pomilovanje, pa je oslobođen daljeg izdržavanja zatvorske kazne na koju ga je Apelacioni sud u Beogradu osudio 20. marta 2025.

Vučić je pri odlasku s funkcije najavio da je pomilovao 49 osoba, ali njihova imena nije objavio. Ministarstvo pravde tada je, prema Danasu, saopćilo da nije učestvovalo u sačinjavanju spiska.

Reditelj Lordan Zafranović govorio je o svom novom filmu „Zlatni rez ’42: Djeca Kozare“, ali i o višedecenijskoj borbi da kroz filmsku umjetnost prikaže stradanje i zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata.

Film, koji traje više od četiri sata, donosi potresnu priču o stradanju djece u logoru Jasenovac i predstavlja rediteljev lični apel protiv zaborava.

Međutim, rad na ovom projektu i njegovi stavovi, kako navodi, ponovo su ga izložili pritiscima i prijetnjama.

„Objavili su moju adresu u Zagrebu i stavili metu na vrata“
Govoreći o neprijateljskoj atmosferi u Hrvatskoj i napadima koji su uslijedili nakon što se saznalo da radi na novom filmu, Zafranović je otkrio detalje prijetnji.

– Objavili su moju tačnu adresu u Zagrebu i nacrtali metu na mojim vratima. Sada je postalo opasno uopšte se pojaviti u mojoj rodnoj zemlji. Ne razumijem šta to znači u jednoj takozvanoj evropskoj demokratiji, stavljati metu na vrata umjetniku da bi ga neko ubio – rekao je Zafranović.

Reditelj navodi da je scenario sa Arsenom Diklićem počeo da razvija još krajem osamdesetih godina, ali u Hrvatskoj nije naišao na razumijevanje, dok je u Srbiji projekat odobren tek iz četvrtog pokušaja.

Progon devedesetih i stradanje porodice
Zafranović se prisjetio i teških godina emigracije tokom devedesetih, kada je zbog filma „Testament L. Z.“ u vrijeme vlasti Franje Tuđmana proglašen državnim neprijateljem.

„Sve novine, s predsjednikom Tuđmanom na čelu, proglasile su me za izdajnika hrvatskog naroda. To je toliko van pameti i idiotski da ne mogu da shvatim kako to iko može da izgovori za stvaraoca koji se bavi temama suštinskim za opstanak tog istog naroda“, rekao je.

Zbog takvog tretmana posljedice je trpjela i njegova porodica. Komšije su njegovim roditeljima razbijale prozore na kući u kojoj su živjeli izolovani, dok su njegovom sinu stvarani problemi prilikom upisa na Likovnu akademiju u Zagrebu.

Reditelj se osvrnuo i na tadašnji odnos društva prema ratnim akterima.

– Praljak, koji je na kraju popio otrov, bio je proglašen za anđela rata, a ja sam bio đavo rata – rekao je Zafranović.

„Posramio sam se što pripadam ljudskoj vrsti“
Govoreći o počecima istraživanja zločina u Jasenovcu tokom rada na dokumentarnom filmu „Krv i pepeo Jasenovca“ sedamdesetih godina, Zafranović je istakao koliko ga je to iskustvo duboko potreslo.

– Tu sam s jednom velikom grupom istraživača došao do nekih monstruoznih stvari. Nisam mogao da vjerujem da je to napravilo ljudsko biće, neko ko liči na mene. Malo sam se posramio što uopšte pripadam vrsti koja živi na zemaljskoj kugli – rekao je.

„Zaboravljaju da u Evropi ne postoji film koji ne finansira država“
Zafranović se osvrnuo i na kritike pojedinih kolega i prijatelja koji su mu zamjerili što je novi film finansirala Srbija.

– Zaboravljaju da u Evropi ne postoji film koji ne finansira država. Zaboravili su da u Hrvatskoj HDZ finansira sve njihove filmove. Film je izuzetno skupa umjetnost i neko mora da ga plati. Kad je Mikelanđelo klesao svoja remek-djela, platila ih je porodica Mediči ili Crkva. Novac se zaboravi, a djelo ostaje za generacije – rekao je.

„Nigdje na mapama logora smrti nema Jasenovca“
Posebno gorak utisak na autora ostavilo je odbijanje vodećih evropskih filmskih festivala da uvrste njegov film u program.

– Nigdje na mapama logora smrti nema Jasenovca. To je zastrašujuće. U Berlinu nisu htjeli ni da pogledaju film, uz opasku da je Srbija mala Rusija. U Češkoj su mi rekli da milion njihovih građana ljetuje na Jadranu i pitali kako da prikažu takav film, rekavši da oni na festivalu puštaju melodrame, a ne tako okrutne priče. Riječ je o potpunom nedostatku empatije prema žrtvama Jasenovca od strane Evrope – rekao je Zafranović.

„Ja sam sakupljač energije“
Govoreći o svom rediteljskom postupku i saradnji sa velikim književnicima poput Danila Kiša, Mirka Kovača i Filipa Davida, Zafranović je objasnio kako nastaje snaga njegovih filmskih kadrova.

– Ja sam sakupljač energije. Sve što pisac, glumci, snimatelji i rekviziteri unesu u rad, ja nastojim da sabijem u filmski kadar da se ne raspe. Ta energija se nepogrešivo vraća gledaocu. Zato postoje filmovi koji vas ostave potpuno hladnim i oni koji vas duboko potresu – objasnio je.

„Zlo mora da prestane“
Na kraju je uputio apel protiv mržnje i podjela, naglašavajući da je njegov film opomena budućim generacijama.

– Ova naša dosadašnja civilizacija je civilizacija zla. To su hiljade godina ratova, pljački i ubijanja. Zlo mora da prestane. Moramo da počnemo da gradimo, da razgovaramo i da tražimo ono dobro u ljudima. Ovaj film je moj mali kamenčić i opomena svima: nemojte ovo više raditi, ovo je zlo, ovo nije ljudski – poručio je Zafranović

Nosilac izborne liste “Ujedinjena Srbija” Aleksandar Vučić izrazio je nadu da će nove vlasti u Srbiji pokazivati više privrženosti prema Srbima koji žive u regionu, kao i da će razumjeti i poziciju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

Vučić je ukazao da će nove vlasti u Srbiji morati da uspostave pristojne odnose sa rukovodstvom Republike Srpske.

“Nikada tu neće biti previše poverenja, ali to ne mora ni da postoji. Dovoljno je da imaju pristojne, normalne i dobre odnose. Uvek ću ih podržati u tome”, rekao je Vučić.

On je naveo da ova lista neće opstruisati rad Narodne skupštine Srbije i učestvovaće u parlamentarnoj borbi, ukoliko stranka SNS i lista ne odluče drugačije.

“Naš cilj je da ljudima predočimo šta je to što mislimo i radimo, šta je to što, verujem, ljudi prepoznaju kod nas kao sigurnost. Te stvari će se polako, ali sigurno, vraćati”, izjavio je Vučić za TV “Prva”.

Vučić smatra da SNS nema razloga da učestvuje na predsjedničkim izborima u uslovima hajke, ali da će biti razmotreno da li će to biti konačna odluka, ističući i da takva mogućnost postoji.

“Nisam rekao da nećemo imati kandidata. Rekao sam da u ovakvim uslovima nema nikakvog razloga da učestvujemo u farsi. Ali, da li će to biti konačna odluka ili ne – to ćemo tek da vidimo. U takvim uslovima učestvujte sami. Neka dođu vaši sateliti i neka dođu oni koji hoće”, poručio je Vučić.