Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj u avgustu je dostigla 2.936,62 KM, dok je prosječna neto plata iznosila 1.695 KM. To znači da jedna prosječna plata nije dovoljna ni za tri petine osnovnih troškova koje sindikat koristi za obračun korpe.

Brojke o platama i troškovima života u Republici Srpskoj ponovo pokazuju veliki jaz između primanja zaposlenih i izdataka potrebnih za osnovne životne potrebe.

Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa za avgust iznosila je 2.936,62 KM, dok je prosječna neto plata od 1.695 KM mogla pokriti svega 57,7 odsto tog iznosa. Razlika između plate i vrijednosti korpe iznosila je 1.241,62 KM.

To znači da bi porodici koja raspolaže samo jednom prosječnom platom za pokrivanje svih stavki iz sindikalne korpe nedostajalo više od 1.200 KM.

Hrana odnosi najveći dio novca

Najveća stavka u avgustovskoj sindikalnoj korpi bila je prehrana, za koju je bilo potrebno izdvojiti 1.353,71 KM.

Na stanovanje i komunalne usluge odlazilo je 731,34 KM, dok je za odjeću i obuću bilo potrebno 244,70 KM.

Troškovi prevoza iznosili su 225,75 KM, a za tekuće održavanje domaćinstva bilo je potrebno 167,60 KM. Na higijenu i njegu zdravlja izdvajalo se 120,50 KM, dok je za obrazovanje i kulturu predviđeno 93,02 KM.

Kada se sve sabere, najveći dio porodičnog budžeta odlazi upravo na ono od čega se najteže može odustati – hranu, stanovanje i osnovne kućne troškove.

Plata jeste porasla, ali je realno pala

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM i bila je nominalno veća za sedam KM nego u julu.

Međutim, zbog rasta cijena, realna vrijednost plate u odnosu na prethodni mjesec bila je manja za 0,9 odsto. Na godišnjem nivou prosječna neto plata bila je nominalno veća za devet odsto, a realno za 3,8 odsto.

Istovremeno, potrošačke cijene u avgustu bile su u prosjeku 1,3 odsto više nego u julu, dok je godišnji rast cijena iznosio pet odsto.

Zato nominalni rast plate ne znači automatski i veći životni standard.

Najveći problem: koliko ostane nakon hrane i računa?

Murisa Marić iz Udruženja građana „Don“ upozorava da građani već duže vrijeme čekaju konkretnije ekonomske mjere.

Ona smatra da rast cijena ne bi trebalo automatski opravdavati samo kretanjima cijene nafte i svjetskog tržišta.

„Mi smo nekad imali na svjetskom tržištu i znatno skuplji barel nafte, a da cijena goriva u našoj zemlji nije bila ni približno četiri marke. Tako da mislim da ovdje definitivno ima prostora za sniženje cijena“, rekla je Marić za Srpskainfo.

Prema njenoj ocjeni, građani su predugo čekali ozbiljnije mjere poput promjena u poreskoj politici i smanjenja pojedinih nameta, dok su umjesto toga, kako kaže, uglavnom dobijali kratkoročne ili ograničene mjere.

U predizbornoj kampanji manje se govori o standardu?

Marić ukazuje i na činjenicu da se, prema njenoj ocjeni, pitanje svakodnevnog standarda građana ne nalazi dovoljno u fokusu političke kampanje.

„U ovom predizbornom periodu niko ne priča o ovako teškom životu, nego se ponovo daju obećanja o nekom divnom životu“, rekla je.

Ovo je njena ocjena političke kampanje, dok podaci o platama i potrošačkoj korpi daju konkretnu sliku odnosa primanja i troškova domaćinstava.

Za avgustovsku korpu najveći pojedinačni trošak bila je upravo hrana, koja je činila oko 46,1 odsto ukupne vrijednosti korpe.

Ko zarađuje najviše, a ko najmanje?

Prosjek, međutim, skriva velike razlike među djelatnostima.

Najviša prosječna neto plata u avgustu isplaćena je zaposlenima u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima – 2.286 KM.

Na drugom kraju su zaposleni u djelatnostima smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva, gdje je prosječna plata iznosila svega 1.286 KM.

Razlika između te dvije djelatnosti iznosi tačno 1.000 KM.

To dodatno pokazuje zašto prosječna plata ne govori dovoljno o položaju svakog zaposlenog. Zaposleni sa primanjem od 1.286 KM pokriva znatno manji dio sindikalne korpe nego radnik koji zarađuje prosječnih 1.695 KM.

Građani pokušavaju da izdrže rast troškova

Problem za domaćinstva nije samo cijena hrane. Poskupljenja se istovremeno osjete kroz stanovanje, komunalne usluge, prevoz, održavanje domaćinstva i druge svakodnevne izdatke.

Podaci Saveza sindikata pokazuju da je vrijednost korpe u avgustu bila 2.936,62 KM, dok je prosječna plata ostala gotovo 1.242 KM ispod tog iznosa.

Zbog toga porodice u kojima postoji samo jedna prosječna plata moraju dio potreba pokrivati drugim prihodima, štednjom ili odustajanjem od pojedinih troškova.

Poseban problem predstavljaju domaćinstva sa zaposlenima koji primaju plate ispod prosjeka, jer je njihova razlika između prihoda i vrijednosti osnovne potrošačke korpe još veća.

Cijene rastu brže nego što se osjeća povećanje plata

Iako plata na papiru raste, realni pokazatelji daju drugačiju sliku.

U avgustu je prosječna neto plata nominalno povećana, ali je realno smanjena u odnosu na juli. Istovremeno su cijene nastavile rasti, pa je dio povećanja zarade praktično „pojeo“ rast troškova života.

Danas poslije podne do nas stiže nov hladan front, koji će u toku noći usloviti formiranje plitkog sekundarnog ciklona nad južnim Jadranom.

Sutra na sjeveru suvo, a u ostalim predjelima kišovito.

Od subote počinje duži, suv period koji će potrajati barem do 4. oktobra, dok se obilnije padavine ne naziru ni do oko 10. oktobra.

Temperature, uglavnom, u okviru prosjeka, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Danas poslije podne prvo na sjeverozapadu, a u toku noći i nad ostalim predjelima regiona, naoblačenje uz kišu povremeno, dok su na jugu i duž Jadrana mogući i grmljavinski pljuskovi. Obilnija kiša se očekuje u toku noći i sutra rano ujutro, kada dođe do razvijanja sekundarnog ciklona nad južnim Jadranom.

Od subote počinje duži suv period.

„Bez obzira što će sa Atlanika ka zapadu Evrope stizati jaki jesenji cikloni, njihovog uticaja kod nas neće biti, jer će snažno, blokirajuće polje anticiklona imati dominantan uticaj na vrijeme kod nas“, navodi se u objavi.

Najtoplije bi trebalo biti oko 30. septembra, kada bi maksimumi ponegdje išli na oko 25 stepeni Celzijusa.

Početkom oktobra uz svežije, ali suvo strujanje sa istoka, malo bi osvježilo, uz maksimume od 15 na istoku do 22 stepena na zapadu regiona. Noći će cijeli ovaj period biti vrlo svježe.

Slabe kiše bi moglo biti tek oko 4. oktobra, ali, sve do oko 10. oktobra, možda i duže, obilnije padavine se, za sada, ne vide, prenosi Srpskainfo.

Danas poslije podne, u toku noći i sutra još jedna kišna epizoda, nakon čega počinje duži, suv period sa temperaturama oko prosjeka.

Leposava Jovčić je u 47. godini postala majka blizanaca Save i Simeona, nakon dva neuspješna pokušaja vantjelesne oplodnje.

Njena priča svjedoči o godinama borbe, neizvjesnosti i istrajnosti na putu do potomstva.

Leposava je žena koja je uspješna u karijeri, ali u njoj je tinjala želja koju nije baš jednostavno ostvarila, a onda se desilo čudo, koje je dupla kruna njene upornosti. U 47. godini, koristeći prednosti savremene medicine, postala je majka Save i Simeona. Uskoro će proslaviti treći rođendan, a dječaci su majci najveća radost i smisao života.

Inspiracija mnogim ženama

Njena priča je priča o borbi za majčinstvo kojoj ništa nije moglo stati na put. Sada dok djecu vodi u vrtić, motiviše i inspiriše sve žene koje žele da se ostvare u ovoj ulozi, prenosi “Informer”. Linker
Kaže da u životu nije radila ništa napornije i istovremeno ništa ljepše.

“Prije svega hoću da poručim svakoj ženi koja vodi bitku za potomstvo da nikada ne gubi vjeru”, započinje priču Leposava. Rodom je iz Bujanovca, radi kao tužilački pomoćnik u Višem javnom tužilaštvu u Vranju, a nakon diplomiranja, usavršavala se i napredovala u karijeri.

Splet životnih okolnosti i partnerske veze koje nisu obećavale, učinile su da jednog dana, na iznenađenje čak i najbližih, učini ono što je oduvijek željela, da se ostvari kao majka. Dvije neuspjele vještačke oplodnje, nisu je obeshrabrile.

“Za drugi pokušaj izabrala sam kliniku u Solunu i uprkos solidnim primanjima za naše prilike, morala sam da podignem prilično veliki kredit. Kao hrišćanka imala sam dilemu. Željela sam da znam ko će biti otac mog djeteta i donor ćelija, pa sam se dogovorila da donor ćelija bude moj prijatelj i kolega. U Solunu sam boravila sve dok nisam dobila lijepu vijest da ću postati majka”, priča Leposava.

Sada kao majka Save i Simeona, kaže da ne razmišlja o svojim godinama, jer ima teoriju da ne treba da rađaš djecu da ti u starosti “daju čašu vode”, već da ih odgojiš u dobre ljude koji će da uljepšaju ovaj svijet.

Poranili blizanci

Bebe su odlučile da porane i da nakon sedam mjeseci napuste mamin stomak.

“Sva agonija i brige oko prijevremenog porođaja nestale su onog momenta kada su mi na grudi spustili dvije mrvice, koje su dan po dan u bolnici postajali jači, a ja sve hrabrija, jer sam u rukama držala najveće blago, Savu i Simeona. Nakon više od dva mjeseca bili smo spremni da dođemo našoj kući”, sjeća se Leposava, koja je sebi ostvarila najveću želju.

A o tome kakav je osjećaj kad se par suoči sa tim, tj. žena, da mora na VTO, kaže da se to može opisati kao neizvjesnost, straha, uz stalni pritisak, analize, injekcije, da li je sve uradila kako treba.

“Bez prave iskonske vjere u Boga i psihološke podrške, ništa. Kockaš se na neki način, ulažeš sve i nikada ne znaš ishod. Hormonske terapije djeluju na svakog drugačije, čas plačeš, čas se smiješ. Ogromna snaga i volja je potrebna, pobijediti iskušenja, ali te vodi cilj, jer želiš dijete, želim u ruke da držim svoje dijete. Sjećam se svih pokušaja, prvi pokušaj u bolnici u Skoplju, u žurbi, hitrosti, ljekari ćute, sestre te edukuju, hiljadu problema, kupovina skupih injekcija kojih nema u apotekama, postaješ sestra, samu sebe špricaš, juriš novac, injekcije i u toj jurnjavi pratiš jajnu ćeliju, žurba, nervoza. To je bio prvi i jedini pokušaj u Skoplju i trajao je mjesecima. Psihički je najteže, neizvjesnost ubija čovjeka”, sjeća se Leposava.

Odgajati sam blizance nije ni malo lako. Kako kaže, stalno su tu, virusi inhalacije, razboli se jedan, pa drugi, pa se terapije produže i traju po 20 dana. Smatra da, “treba mnogo ruku za odgajanje djece”.

“Borite se”

Parovima koji vode borbu za dobijanje potomstva poručuje, “borite se, borba čini čovjeka još jačim”.

“Mi smo dužni da pokušamo, učinimo sve zajedno sa ljekarima, a posljednju riječ ima Bog. Snaga se nađe kad pomisliš odgojio si dva čovjeka, dvije duše, koje će svijet učiniti ljepšim, njihov zagrljaj, poljubac je meni sve u najtežim životnim trenucima”, poručuje Leposava.