Connect with us

Svijet

JAČANJE AfD-a U NJEMAČKOJ OTVARA NOVO PITANJE: Može li promjena političkog odnosa Berlina uzdrmati i Balkan?

Rezultati posljednjih pokrajinskih izbora i nova istraživanja pokazuju da je AfD postao važan faktor njemačke politike. Pitanje više nije samo koliko može osvojiti, već i kako će njegovo jačanje uticati na evropsku politiku, proširenje EU i odnos Berlina prema Zapadnom Balkanu.

Jačanje Alternative za Njemačku (AfD) posljednjih mjeseci više nije pojava ograničena na pojedine dijelove zemlje. Stranka je u septembru ostvarila snažne rezultate na pokrajinskim izborima, a u najnovijem DeutschlandTREND istraživanju za septembar nalazi se na 27 odsto, ispred CDU/CSU sa 21 odsto. To je anketni rezultat, a ne izborni ishod.

Istovremeno, na saveznim izborima 2025. CDU i SPD zajedno su osvojili 39 odsto drugih glasova, dok je AfD dostigao 20,8 odsto.

Još snažniji simbolički signal stigao je sa izbora u Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji 20. septembra 2026. godine. AfD je osvojio 38,2 odsto glasova, dok je CDU ostao na 4,9 odsto i prvi put nije prešao izborni prag za ulazak u pokrajinski parlament.

Od tradicionalne stabilnosti do novih podjela

Njemački politički sistem decenijama je počivao na snažnim velikim strankama, prije svega CDU/CSU i SPD. Međutim, posljednjih godina biračko tijelo je sve fragmentiranije.

AfD je u međuvremenu postao jedan od ključnih političkih aktera, dok raste i podrška nekim drugim strankama izvan tradicionalnog centra. U septembarskom DeutschlandTREND-u Die Linke je na 12 odsto, Zeleni na 15, a SPD na 13 odsto.

Za njemački politički sistem posebno je značajno to što AfD raste, a istovremeno gotovo sve etablirane stranke odbacuju savez ili koaliciju sa njim.

Takva pozicija ima dvostruki efekat: AfD ostaje izvan vlasti, ali istovremeno određuje dio političke agende jer druge stranke sve češće moraju odgovarati na teme koje ta stranka nameće.

Migracije, energija, Ukrajina i Rusija

Jedan od razloga za jačanje AfD-a analitičari povezuju sa nezadovoljstvom dijela birača zbog migracione politike, ekonomskih problema i troškova povezanih sa energetskom i sigurnosnom politikom.

AfD je posljednjih godina snažno kritikovao postojeću njemačku politiku prema Rusiji i Ukrajini. U svom programu stranka se zalagala za ukidanje sankcija Rusiji, obnovu ekonomskih odnosa i korištenje Sjevernog toka 2, dok prema EU zagovara znatno drugačiji model nego aktuelna njemačka vlada.

Na unutrašnjem planu, migraciona politika takođe je među centralnim temama AfD-a.

Upravo kombinacija pitanja migracija, troškova života, energije i rata u Ukrajini omogućila je stranci da dio nezadovoljstva birača pretvori u političku podršku.

AfD već utiče na politički diskurs

Jedno od važnijih pitanja nije samo koliko AfD dobija glasova, već koliko njegovih tema preuzimaju druge stranke.

Kancelar Friedrich Merz posljednjih mjeseci govori o jačanju kontrole migracije, unutrašnjoj sigurnosti, konkurentnosti njemačke privrede i većim ulaganjima u odbranu.

Ipak, činjenica da CDU mijenja ili prilagođava pojedine političke poruke ne znači automatski da je prihvatila program AfD-a. Njemačke vlasti i dalje vode politiku koja se značajno razlikuje od ključnih stavova AfD-a prema EU, Rusiji i proširenju Unije.

Upravo zato se u Njemačkoj vodi rasprava o tome gdje završava preuzimanje tema koje zanimaju birače, a počinje približavanje političkom programu AfD-a.

Šta sve ovo znači za Zapadni Balkan?

Ovo pitanje je posebno važno za zemlje regiona zbog tradicionalno snažne uloge Njemačke u evropskoj politici prema Zapadnom Balkanu.

Aktuelna vlada u Berlinu trenutno zastupa politiku koja je izrazito usmjerena na ubrzavanje evropskih integracija regiona.

Kancelar Friedrich Merz je u junu, nakon samita EU–Zapadni Balkan u Crnoj Gori, poručio da države regiona treba da postanu članice EU i zajedno sa Emmanuelom Macronom predstavio prijedloge za ubrzavanje pristupnog procesa.

Merz je kasnije posebno naglasio da Crnu Goru ne treba držati u „čekaonici“ ako ispunjava kriterije i da Berlin želi da se proces proširenja ubrza.

To je bitna razlika u odnosu na AfD.

AfD otvoreno protiv proširenja EU

U svom programu AfD navodi da Zapadni Balkan treba stabilizovati kroz privilegovano partnerstvo, ali istovremeno izričito odbacuje proširenje Evropske unije.

U junu 2026. zamjenik portparola AfD-a Peter Boehringer posebno je kritikovao Merzov pritisak da se što prije pokrene pristupanje zemalja Zapadnog Balkana EU.

To znači da bi eventualno veći uticaj AfD-a na njemačku spoljnu politiku mogao otvoriti pitanje buduće podrške Berlina proširenju.

Međutim, nije moguće zaključiti da bi jačanje AfD-a automatski značilo zaustavljanje evropskog puta regiona. Za takvu promjenu bila bi potrebna promjena njemačke politike, ali i saglasnost drugih država članica EU.

Tri moguća područja uticaja na Balkan

Prvo je pitanje proširenja EU. Ako bi u budućnosti stavovi protiv proširenja dobili veću težinu u Berlinu, zemlje poput Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije i Sjeverne Makedonije mogle bi se suočiti sa drugačijom političkom klimom.

Drugo je njemački odnos prema Rusiji. AfD zagovara obnovu snažnijih ekonomskih odnosa sa Moskvom i drugačiji pristup evropskoj politici prema Rusiji.

Treće je uloga Njemačke u evropskoj sigurnosnoj politici i krizama na Balkanu. Do sada je Berlin bio jedan od ključnih evropskih aktera u pitanjima stabilnosti regiona, evropskih integracija i međunarodnog prisustva.

Promjena prioriteta mogla bi promijeniti i način na koji Berlin raspoređuje političke i finansijske resurse.

Srbija, BiH i Kosovo posebno osjetljive

Posljedice eventualne promjene njemačkog pristupa ne bi bile iste za sve zemlje regiona.

Za Srbiju bi posebno značajan bio odnos prema EU proširenju, Kosovu i odnosima sa Rusijom. Za Bosnu i Hercegovinu važna bi bila njemačka politika prema evropskim integracijama, stabilnosti zemlje i ulozi međunarodne zajednice.

AfD je istovremeno poznat po stavovima koji se razlikuju od politike većine njemačkih i evropskih stranaka prema Kosovu. Zbog toga dio političkih aktera u Srbiji njegove poruke posmatra sa većom pažnjom.

Ipak, simpatije prema pojedinim stavovima AfD-a ne znače automatski i promjenu zvanične njemačke državne politike.

Njemačka nestabilnost ne znači automatski i promjenu u regionu

Jedna od teza koje se sve češće pojavljuju u regionalnim analizama jeste da bi unutrašnja politička polarizacija Njemačke mogla imati posljedice izvan njenih granica.

Takva procjena ima osnovu u činjenici da je Njemačka jedna od najvažnijih političkih i ekonomskih sila EU i jedan od glavnih aktera politike prema Zapadnom Balkanu.

Ali između izbornog uspjeha jedne stranke i promjene državne politike postoji više koraka: formiranje vlasti, parlamentarna većina, koalicioni odnosi, evropske institucije i stavovi ostalih članica EU.

Zbog toga se eventualni budući uticaj AfD-a na Balkan ne može unaprijed svesti na jedan ishod.

Pitanje je šta će preuzeti Berlin

Najvažnije pitanje za region možda zato nije samo koliko će AfD rasti, već da li će druge njemačke stranke nastaviti da mijenjaju vlastitu politiku kao odgovor na njegov rast.

Za sada je slika prilično jasna: AfD je ojačao, CDU je doživio ozbiljne udare na pokrajinskim izborima, a vlada Friedricha Merza pokušava istovremeno odgovoriti na unutrašnje probleme i zadržati aktivnu evropsku politiku.

Istovremeno, Berlin trenutno podržava ubrzanje evropskih integracija Zapadnog Balkana, dok AfD traži potpuno drugačiji pristup i otvoreno se protivi daljem proširenju EU.

Zato je za Balkan ključno pitanje šta će se dugoročno promijeniti u njemačkoj politici ako AfD nastavi da raste – i da li će Berlin ostati jedan od glavnih pokretača evropskih integracija regiona ili će prioriteti njemačke spoljne politike krenuti u drugom smjeru

Related Topics:

Svijet

DMITRIJEV OPTUŽIO ZELENSKOG DA JE PROTIV TRAMPA I MIRA: Oštra poruka iz Moskve uoči novih pregovora u Abu Dabiju

Ruski zvaničnik Kiril Dmitrijev optužio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za protivljenje mirovnim inicijativama Donalda Trampa.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oduvijek je bio protiv mirovnog sporazuma i predsjednika SAD Donalda Trampa, izjavio je danas Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik predsjednika Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i šef Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF).

Zelenski je uvijek bio i djelovao protiv Trampa i protiv svijeta, napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži X, prenosi agencija Tačno.

Takođe je izrazio uvjerenje da će mirovne inicijative američkog predsjednika biti uspješne, uprkos otporu Kijeva.

Ovako je Dmitrijev komentarisao objavljivanje intervjua Zelenskog za CNN, u kojem je on navodno govorio o opasnosti ideje izaslanika američkog predsjednika Džareda Kušnera da uključi Rusiju u diskusije o budućoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi, prenosi agencija RIA Novosti.

Sljedeća runda pregovora zakazana je za 10. i 11. novembar
Kušner je, nakon konsultacija u Briselu, ranije najavio da Sjedinjene Države namjeravaju da uključe Rusiju u pregovore o formiranju nove bezbjednosne arhitekture u Evropi kao dio rješavanja ukrajinskog sukoba.

Sljedeća runda trilateralnih pregovora između Rusije, Sjedinjenih Država i Ukrajine zakazana je za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju.

Izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof izjavio je da strane namjeravaju da razgovaraju o bezbjednosnim garancijama, deeskalaciji, humanitarnim pitanjima i daljim koracima ka mirnom rješenju.

Kremlj je potvrdio učešće ruske delegacije u pregovorima, a nju će predvoditi pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski.

Nastavi čitati

Svijet

PREMINUO NAPADAČ IZ KRAKOVA: Podlegao povredama u bolnici nakon što je u pucnjavi ubio šestoro ljudi

Nakon napada u Krakovu, gdje je ubijeno šest ljudi, osumnjičeni je preminuo od povreda u bolnici.

Naoružani muškarac koji je u subotu u Krakovu ubio šest osoba preminuo je u ponedjeljak ujutru u bolnici od zadobijenih povreda, objavio je njemački medij Die Welt, pozivajući se na saopštenje policijske uprave Malopoljskog vojvodstva.

Dvadesetčetvorogodišnji poljski državljanin ranjen je tokom razmjene vatre sa policijom, nakon što je otvorio vatru na ljude na Glavnom trgu u Krakovu.

U napadu je ubijeno šest osoba, dok je 16 povrijeđeno. Policija je tokom naknadne istrage pronašla još tri tijela u porodičnoj kući osumnjičenog u Ostrovjecu Švjentokšiskom. Riječ je o njegovim roditeljima i sestri, a istražitelji sumnjaju da je isti muškarac odgovoran i za njihovu smrt.

Poljsko tužilaštvo pokrenulo je istragu zbog sumnje na terorističko krivično djelo, dok su zvaničnici naveli da je osumnjičeni bio fasciniran krajnje desničarskim ideologijama. U Poljskoj su proglašena dva dana nacionalne žalosti zbog tragedije.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI DIGAO VOJNI VRH NA NOGE! Ruska vojska izvela opasnu rotaciju trupa, spremaju se mjere Generalštaba

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su ruske snage pod okriljem humanitarne operacije dovele dodatne vojnike i tehniku u Oleški i okolna područja na lijevoj obali Dnjepra.

Zelenski je to rekao nakon sastanka sa čelnicima regionalnih administracija, prenosi Ukrinform.

“Nažalost, pod okriljem humanitarne operacije u Oleškom, ruska vojska je sprovela značajnu rotaciju ljudstva i tehnike na lijevoj obali Dnjepra. U Oleški i okolno područje dovedene su dodatne okupatorske snage”, rekao je Zelenski.

On je naložio komandi Oružanih snaga Ukrajine da pripremi prijedloge za dodatnu zaštitu Hersona od ruskih napada.

Zelenski je naveo da Oružane snage Ukrajine imaju posebne zadatke u Sumskoj oblasti u cilju suprotstavljanja ruskim operacijama i zahvalio svim službama, komunalnim preduzećima, energetskim kompanijama i regionalnoj upravi Državne službe za vanredne situacije na angažovanju.

Na sastanku je bilo riječi i o situaciji u Sumskoj oblasti, uključujući gradove Sumi, Ohtirka i Šostka, kao i o planu otpornosti i pripremama kritične infrastrukture za zimu u Harkovskoj oblasti.

Razmatrano je i obnavljanje snabdijevanja električnom energijom nakon današnjih ruskih napada na Dnjepropetrovsku oblast, kao i stanje u Žitomirskoj oblasti i izazovi za energetski sistem i objekte za distribuciju i prenos električne energije.

Zelenski je saslušao izvještaje o situaciji u Zaporožju i potrebama tog regiona, kao i o stanju u Donjeckoj oblasti, posebno u Kramatorsku, gdje su, prema njegovim riječima, ruske snage značajno pojačale napade na grad i okolinu.

“Na sastanku Generalštaba odredićemo mjere za suprotstavljanje. Na nivou vlade i sa timom Kancelarije predsjednika razrađeni su zadaci za druge regione”, rekao je Zelenski.

On je dodao da će se ovakvi regionalni sastanci ubuduće održavati jednom nedjeljno, uz naglasak na potrebi da se sa terena dobijaju tačne i pravovremene informacije, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno