Javni prevoz u Zagrebu od jutros je u štrajku jer sindikati u novom kolektivnom ugovoru traže veće plate i bolja materijalna prava.

Štrajkuju preduzeća “Zagrebački električni tramvaj” i “Čistoća”, a imaju podršku 78 odsto članova sindikata.

Predsjednik sindikata Dražen Jović izjavio je jutros da četiri mjeseca pokušavaju da pronađu kompromis, prenose zagrebački mediji.

“Osnovicu su smanjili sa 15 na 13 odsto. Želimo da razgovaramo o stalnom dodatku i datumu primjene, naknadi za troškove prevoza u visini od 100 odsto… Tražimo i kolektivni ugovor na dvije ili tri godine, te indeksaciju plaća”, naveo je Jović.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević izjavio je ranije da neće pristati na ultimatume i da smatra krajnje neodgovornim što sindikati štrajk nisu odgodili dok ne završi arbitraža o nužnim poslovima, čime se potencijalno ugrožava bezbjednost građana.

Dijalog Beograda i Prištine je toliko “istorijski mrtav” i “prevaziđen” da ga ni riječi Kaje Kalas, evropske šefice diplomatije, da je “vrijeme da se krene naprijed” ne mogu oživjeti, ocjenjuju analitičari.

Kako kažu, Kalas je svjesno ili nesvjesno po prvi put poručila da će EU nastaviti da bude “nepristrasni arbitar” umjesto posrednik u dijalogu, ali to “ne mijenja suštinu da Brisel ne zna šta će s tim“.

Kalas se u Njujorku, gdje se održala Generalna skupština Ujedinjenih nacija, sastala odvojeno sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, i Aljbinom Kurtijem, prištinskim premijerom u tehničkom mandatu, nakon čega je ponovila manje-više poznate poruke o “normalizaciji odnosa” Beograda i Prištine i “napretku na EU putu” i podsjetila da su “sporazumi postignuti u okviru dijaloga uz posredovanje EU, a posebno Ohridski sporazum, obavezujući”.

Vučić je po ko zna koji put tražio da Priština formira Zajednicu srpskih opština koja je dogovorena još 2013. godine Briselskim sporazumom. S druge strane, Kurti je zahtijevao od Brisela da izvrši pritisak na Beograd da isporuči Prištini osumnjičene za napad u Banjskoj prije tri godine.

“Brisel nema ozbiljan plan”

Riječ je o izjavama “reda radi” jer je očigledno da Brisel nema ozbiljan plan u vezi sa dijalogom.

– Na to ukazuje i ranija izjava Petera Sorensena, specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, koji je rekao da “dijalog nema vremenski rok”. To znači da je dijalog praktično istorijski mrtav, prevaziđen i deplasiran – analizira Ognjen Gogić, politikolog.

Kako kaže, neukusno je da evropski zvaničnici i dalje na taj način pričaju o toj temi.

– To vrijeđa inteligenciju. Šta znači to da je “vrijeme da se krene naprijed”. Šta, prije godinu dana nije bilo vrijeme? Dijalog Beograda i Prištine je zaglavljeni sukob kao što je, recimo, slučaj sa Kiprom i Sjevernim Kiprom ili Izraelom i Palestinom. To su dijalozi koji su već decenijama zaglavljeni – navodi Gogić.

“Ni Brisel ne zna šta će s tim”

Dodaje da ne zna šta bi uopšte moglo da pokrene dijalog sa mrtve tačke.

– Sad da u Briselu kažu Beogradu i Prištini “nađite dogovor pa ćete ući u EU“, mislim da opet ne bi bilo napretka u pregovorima – ocjenjuje Gogić.

Ipak, da ne bude da su sve poruke iz EU “reciklirane” u vezi sa dijalogom Beograda i Prištine potrudila se Kalas u jednoj rečenici.

– Prvi put je neko od evropskih zvaničnika poručio da će EU biti “nepristrasni arbitar” u dijalogu. Arbitriranje nije isto što i medijacija. Arbitar je onaj koji donosi konačnu odluku, a medijator pomaže i posreduje u pregovorima da se dođe do konačne odluke. Moguće da su u Briselu do te mjere nezainteresovani da ne mare više ni za rječnik – zaključuje Gogić.

Vučić i Kurti posljednji put sjeli za isti sto još prije tri godine

Podsećanja radi, Vučić i Kurti posljednji put su sjeli za isti pregovarački sto u Briselu još 14. septembra 2023.

Tema tog sastanka bila je primjena Sporazuma postignutog 27. februara 2023. u Briselu i Aneksa primjene, usaglašenog 18. marta iste godine na Ohridu.

Desetak dana kasnije, dogodio se oružani napad u Banjskoj, u kojem su stradali kosovski policajac i trojica Srba

Momčilo Bajagić Bajaga kratko je reagovao nakon što je Udruženje hrvatskih branitelja zatražilo od hrvatskih institucija uvođenje provjere stranih izvođača prije njihovih nastupa u zemlji.

Bajaga se oglasio nakon što se njegovo ime našlo među onima koje je Udruženje hrvatskih branitelja (UHB RH) pomenulo u zahtjevu upućenom hrvatskim ministrima i nadležnim institucijama.

Na pitanje srpskih medija o zahtjevu, muzičar je kratko odgovorio:

“Hvala najlepše, video sam sinoć, ali ne bih to komentarisao”, rekao je Bajaga.

Šta hrvatski branitelji traže od Vlade?
UHB RH zatražilo je, kako su naveli, uvođenje jasnih kriterijuma i obavezne provjere javnog djelovanja stranih izvođača prije njihovog angažovanja za nastupe u Hrvatskoj.

Udruženje je pozvalo nadležne ministre da Vladi predlože propise kojima bi se regulisao ulazak u Hrvatsku “umjetnicima i drugim javnim ličnostima za koje tvrde da šire mržnju i netrpeljivost, veličaju zločince, podržavaju ratnohuškačke politike ili negiraju zločine počinjene tokom rata u Hrvatskoj i legitimnost hrvatskih vojnih operacija”.

U zahtjevu su posebno pomenuti Miroslav Ilić, Lepa Brena i Momčilo Bajagić Bajaga, kao i Dejan Medaković.

Riječ je o tvrdnjama i zahtjevima samog udruženja, a u objavljenom saopštenju nisu navedeni konkretni primjeri za svaku od pomenutih osoba kojima bi te optužbe bile potkrijepljene.

Branitelji kažu da ne traže cenzuru
UHB RH navodi da njihov zahtjev nije poziv na cenzuru niti zabranu nečijeg mišljenja.

“Ne tražimo cenzuru, nego odgovornost. Ne tražimo zabrane zbog nečijeg mišljenja”, naveli su iz udruženja, uz poruku da prije angažovanja stranih izvođača treba provjeriti kome se daju bina, novac i prostor u Hrvatskoj.

Branitelji su se pritom osvrnuli i na lokalne i regionalne vlasti, tvrdeći da političari dovode, a ponekad i finansiraju nastupe izvođača koje su pomenuli u svom zahtjevu.

Bajaga nije ulazio u raspravu
Bajaga se, za razliku od samog udruženja i brojnih reakcija koje su uslijedile u javnosti, nije upuštao u polemiku.

Njegova poruka bila je kratka i odnosila se samo na to da je upoznat sa zahtjevom.

Za sada nema odluke hrvatskih vlasti kojom bi Bajagi ili drugim pomenutim izvođačima bio zabranjen ulazak u Hrvatsku. Zahtjev branitelja odnosi se na uvođenje novih kriterijuma i procedura za buduće angažovanje stranih izvođača.