Ogromne količine bakterija mogle bi da završe u svjetskim morima zbog topljenja glečera, upozoravaju naučnici. Među njima bi se mogli naći i potencijalno opasni patogeni.

Glečeri su velike mase leda nastale stotinama ili hiljadama godina, a zbog klimatskih promjena sada se tope alarmantnom brzinom. Zbog njihovog topljenja porastao je i nivo mora. Istraživači sa Univerziteta Aberistvit proučavali su vodu iz glečera širom Evrope, Sjeverne Amerike i sa dvije lokacije na Grenlandu.

Za 80 godina 100.000 tona mikroba moglo bi da završi u vodi
Kažu da je njihova studija još jednom pokazala da se klimatskim promjenama moramo uhvatiti u koštac što je prije moguće. Istraživački tim procjenjuje da bi u narednih 80 godina više od 100.000 tona mikroba moglo biti pušteno u vodu. Taj broj se može uporediti sa brojem svih ljudskih ćelija na Zemlji, prenosi “BBC”.

Mikrobiolog dr Arvin Edvards rekao je da je ovo istraživanje po prvi put pokazalo koliko je zapravo mikroorganizama “zarobljeno“ u glečerima. Od toga koliko će se brzo istopiti, odnosno koliko će se planeta zagrijati, zavisiće broj oslobođenih mikroorganizama“, dodao je on.

Proračuni tima su zasnovani na scenariju “umjerenog“ zagrijvanja, koji je razvio IPCC međunarodni panel stručnjaka za klimu. Procjenjuju da će temperatura na Zemlji porasti u prosjeku za 2 do 3 stepena Celzijusa do 2100. godine.

Voda glečera mogla bi značajno uticati na kvalitet vode
Povećanje protoka vode iz glečera u svjetske rijeke, jezera i mora moglo bi značajno da pogorša kvalitet vode, objašnjava Edvards. Ali poslije nekoliko decenija glečeri će se potpuno otopiti. “U svijetu postoji oko 200.000 slivova koji se napajaju glacijalnom vodom. Neki od njih su veoma osjetljive sredine slabo razvijene u pogledu hranljivih materija“, tvrdi on.

“Drugi su izvor prihoda za milijarde ljudi čiji opstanak zavisi od vode koja dolazi iz ovih glečera. Glečere smatramo ogromnim rezervama vode, ali treba da budemo svjesni da su i oni posebni ekosistemi“, dodao je on. Kaže da u glečerima ima na hiljade mikroorganizama, od kojih bi neki mogli biti opasni za ljude. Rizik od toga je veoma mali, ali ga još treba detaljno istražiti“.

Istraživač glečera dr Tristram Irvin-Fin kaže slično: “Tokom narednih par decenija će doći do topljenja glečera, treba da poradimo na našim saznanjima o stanju i sudbini ovih ekosistema. Kada ovo bolje razumijemo, moći ćemo bolje da predvidimo uticaj klimatskih promjena na glečere i mikroorganizme koje će njihovo otapanje ispustiti u životnu sredinu.“

Nalazi ovog istraživanja objavljeni su u časopisu “Nature Communications Earth & Environment”.