Connect with us

Politika

UPRKOS BRZOM BROJANJU: CIK neće žuriti sa potvrđivanjem rezultata izbora

Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sa rezultatima izbora izašla odmah u izbornoj noći, na konačno potvrđivanje izbornih rezultata će se ipak, kao i do sada, čekati skoro 30 dana.

Zašto će se na konačne rezultate izbora čekati do 3. novembra?

“Ne vjerujem da će se ranije nego inače ići na potvrđivanje rezultata. Čekaju se glasovi putem pošte, nakon toga ide kontrolno brojanje u Glavnom centru za brojanje pa onda ako bude značajnih odstupanja između elektronskog brojanja i ručnog brojanja donosiće se posebno odluke. Poslije toga treba utvrditi rezultate izbora, zatim ostaviti rok za žalbe itd. Ne vjerujem da će se značajno prije roka, odnosno 3. novembra, potvrditi rezultati”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.

Krajnji rok za potvrđivanje rezultata izbora je 3. novembar, a od dana potvrđivanja izbora počinju teći rokovi za konstituisanje parlamenata i formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

Koje institucije prve počinju s radom nakon potvrde rezultata?

Ako je suditi po ranijim izbornim ciklusima, prvo će se konstituisati Predsjedništvo BiH i Narodna skupština Republike Srpske. Prema Poslovniku o radu Narodne skupštine Republike Srpske, rok za konstituisanje je 15 dana od dana potvrđivanja izbora. Tu sjednicu saziva predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske iz prethodnog saziva, u ovom slučaju Nenad Stevandić, a novim sazivom do izbora novog predsjednika predsjedava najstariji poslanik.

Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, poslovnikom je precizirano da sjednicu u roku od 15 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora saziva predsjedavajući iz prethodnog saziva, a to je Denis Bećirović.

Kada se imenuje predsjedavajući Savjeta ministara BiH?

Predsjedništvo BiH ima i rok u kojem treba da imenuje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, ali taj rok do sada nikada nije ispoštovan.

“Odluka o imenovanju donosi se najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Odluka o imenovanju se odmah dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na odobravanje. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom”, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Koliko traje formiranje nove vlasti u BiH?

Ako uzmemo u obzir da je rok za konstituisanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 30 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora, Predsjedništvo BiH predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH trebalo bi da imenuje najdalje polovinom novembra.

Poslije toga, odluka o imenovanju odmah se dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a nakon potvrđivanja u Predstavničkom domu predsjedavajući Savjeta ministara BiH ima rok da sastavi Savjet ministara BiH.

“Prema članu V 4. Ustava BiH, predsjedavajući Savjeta ministara najkasnije u roku od 35 dana od dana kada Predstavnički dom potvrdi njegovo imenovanje, a u skladu sa postupkom utvrđenim ovim zakonom, imenuje ministre i zamjenike ministara i traži od Predstavničkog doma potvrdu imenovanja”, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Rok za formiranje kantonalnih skupština je 10 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora, a rok za formiranje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je 20 dana od dana kada CIK donese odluku o potvrđivanju rezultata izbora.

Politika

Stanivuković reagovao na imenovanje Igora Dodika “Još samo da na ulazu u Vladu OKAČE TABLU „REPUBLIKA SRPSKA D.O.O.“”

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković oštro je reagovao nakon današnje odluke predsjednika Republike Srpske Save Minića da mandat za sastav nove Vlade RS povjeri Igoru Dodiku.

U svom obraćanju javnosti, Stanivuković je iznio niz kritika na račun aktuelne vlasti, ističući da se od Republike Srpske pravi porodični biznis te poručujući da ona mora ostati narodna.

Izjavu Draška Stanivukovića prenosimo u cijelosti:

„Unuku firma, jednom kumu Palata, drugom Univerzitet, sinu Vlada, a sve pod budnim okom djeda! Još samo da na ulazu u Vladu okače tablu ‘Republika Srpska d.o.o.’. Vlasnici se znaju. Osnivački kapital je naš.

Kažu da nam dolazi čovjek sa velikim iskustvom. Iskustvom izvlačenja novca iz budžeta građana, ali, to se izgleda i tražilo. Sada će mu to iskustvo poslužiti da vodi Vladu i ‘bori se’ za Republiku Srpsku.

Od Republike Srpske prave porodični biznis, a od Skupštine traže da tu stvar ovjeri, kao da smo birani da vodimo ostavinsku raspravu Milorada Dodika.

Republika Srpska ne smije biti okovana lancima jednog prezimena – već narodna!

Za takvu zemlju borićemo se svim snagama u vremenu koje je pred nama!“, poručio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

Agonija RiTE Ugljevik u sjeni luksuza! MILIONSKI TENDERI, NOVE FOTELJE I UDOBNE LIMUZINE

Nove fotelje, udobne limuzine, skupocjeni lusteri, nastavak urušavanja elektroenergetskog sektora i milionski tenderi obilježili su prethodnu sedmicu. Dok se javni novac rasipa, građani se suočavaju sa sve većim troškovima života, a dogovora o povećanju najniže plate i dalje nema.

Početak sedmice bio je rezervisan za ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranić koji je raspisao konkurs za direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju, a koji, prema svemu sudeći, baš odgovara aktuelnom v.d. direktoru Goranu Topiću.

Dok brojni povjerioci, među kojima vrlo često i država, ostaju bez miliona maraka u stečajnim postupcima, za neke su oni postali prilika da dođu do zarade i uticaja u preduzećima koja su već na koljenima.

Advokat iz Brčkog Saša Radovanović nastavio je da kupuje potraživanja povjerilca, a posljednje u nizu je potraživanje banjalučke „Toplane“ koje je kupio upola cijene i tako postao povjerilac u stečaju „Metala“. Istu praksu primijenio je i u stečajevima „Ekvatora“ i „Nove Ljubije“, gdje je postao jedan od ključnih povjerilaca. Radovanović je poznat po tome što ujedno zastupa firme povezane sa Gordanom Pavlovićem.

Kancelarija za razmatranje žalbi poništila je tender koji je Agencija za osiguranje RS već sprovela, ugovorila, realizovala i platila, i to tek nakon što je Sud BiH utvrdio da su uslovi nabavke bili diskriminatorni i nezakoniti. Tako je sistem javnih nabavki još jednom pokazao koliko zakašnjele odluke institucija mogu biti besmislene, jer je posao završen, a javni novac potrošen.

Ulaganja u IKT ponovo dominiraju

Objavili smo i da je Ministarstvo civilnih poslova BiH podijelilo 1,34 miliona KM za sport, a kriterijumi su očigledno bili široki, tako da je novca bilo za gotovo svaki sport, između ostalog, i za karling, golf, biatlon.

Vlada Republike Srpske vratila se provjerenom rješenju kada joj ponestane novca za sve planirane potrebe – novom zaduženju. Tako se ove sedmice zadužila emisijom trezorskih zapisa za 50,3 miliona KM, 20 miliona KM više od prvobitnog plana.

„Šume Srpske“ planiraju da za održavanje softvera, licenci i računarske mreže izdvoje čak 7,6 miliona KM za godinu dana. Nakon što su prošle godine isti posao platili 7,2 miliona KM, a prije četiri godine za informacioni sistem izdvojili 17 miliona, milioni za održavanje očigledno postaju redovna stavka u poslovanju ovog preduzeća.

Dok se Elektroprivreda RS tokom ove godine zadužila više od 100 miliona KM, za trogodišnju tehničku podršku IKT infrastrukture izdvojila je gotovo 702.000 KM firmi „Tehnotim“, u vlasništvu bivšeg direktora „Prointera“ Vladimira Perišića. Posebno je zanimljivo da je „Tehnotim“ bio jedini ponuđač i da je posao dobio za svega 24 feninga manje od procijenjene vrijednosti tendera.

Novi vozni park nabavlja Investiciono-razvojna banka RS. Kupovinom osam novih automobila vrijednih 456.300 KM, luksuz na četiri točka koštaće više od prošlogodišnje dobiti banke.

Kad se ima, onda se i ne štedi. Centralna banka BiH platiće gotovo 300.000 KM za jedan luster. Za taj novac moguće je kupiti stan u Sarajevu ili Banjaluci, a umjesto nekretnine Centralna banka dobija 130 kilograma težak luster sa 54 LED sijalice, kristalnim visilicama i motornom dizalicom.

Uhljebljenje

Vijeće naroda RS moglo bi postati političko utočište za nepodobne kadrove SNSD-a, jer se u njega sele Denis Šulić i Anja Ljubojević. Oni su nakon niza kontroverzi ostali bez ranijih funkcija. Umjesto političke odgovornosti, oboje bi mogli dobiti novu funkciju, što još jednom pokazuje kako SNSD kadrovi bez kazni dobijaju novo „uhljebljenje“.

Za razliku od njih fotelju je izgubio dugogodišnji v.d. direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić, a na njegovu poziciju dolazi Jelena Kuridža.

Sa čela komisije Regulatorne komisije za energetiku Srpske direktno u penziju odlazi Vladislav Vladičić, koji je na toj funkciji od 2015. godine.

Bivši direktor „Nove Borje“ Stojko Petković uspio je da na imovini preduzeća obezbijedi hipoteku od čak 4,4 miliona KM, a Okružni sud u Doboju odbio je pokušaj stečajnog upravnika da ospori taj upis. Iako je ukazano na mogući sukob interesa i zloupotrebu položaja, sud je poručio da se time ne može baviti u ovom postupku, već da je to posao nadležnih istražnih organa.

Najdepresivnije za kraj

Ni ove sedmice nas nisu mogle zaobići muke energetskog sektora Republike Srpske. Iako ERS kupuje Rufijev nekvalitetni ugalj za 200 miliona KM i planira 300 miliona KM za Kongresni centar u Trebinju, nema tri miliona KM za eksproprijaciju zemljišta na ležištu Ugljevik Istok 2 zbog čega ne može da počne prijeko potrebno kopanje uglja.

Ali naravno to nije sve. Da RiTE tone sve dublje pokazuje i to da je ovo preduzeće ostalo bez dva ključna izvršna direktora za proizvodnju uglja i električne energije, nakon što su četvorica članova uprave u kratkom roku podnijela ostavke. Možda to čak i nije veliki gubitak jer nismo svjedočili poslovnim poduhvatima RiTE ni dok su bili tu.

Računi za sve te promašaje, ipak, ne stižu onima koji su ih napravili. Na kraju ih plaćaju građani, koji uz sve veće troškove života još čekaju da se poslodavci i sindikati dogovore o povećanju najniže plate.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

Paradoks u poslovanju „Pošta Srpske“ za devet mjeseci! PRIHODI RASTU, A DOBIT GOTOVO ISTOPLJENA ZBOG BRŽEG RASTA TROŠKOVA

„Pošte Srpske“ bilježe drastičan pad dobiti u prvih devet mjeseci ove godine, i to uprkos rastu prihoda u odnosu na isti period prošle godine. Troškovi poslovanja nastavili su da rastu još brže, pa je ovo javno preduzeće nakon devet mjeseci poslovalo sa gubitkom iz osnovne djelatnosti. Dobit je gotovo istopljena, a finansijski izvještaji otvaraju pitanje na šta se troši novac i kako je moguće da veći prihodi ne donose i bolje poslovne rezultate.

„Pošte Srpske“ su za prvih devet mjeseci ove godine ostvarile neto dobit od svega 86.008 maraka, što je čak 95 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je dobit iznosila 1,71 milion maraka.

Zanimljivo je da ovakav pad nije posljedica manjka prihoda. Naprotiv, poslovni prihodi porasli su za gotovo sedam miliona maraka i dostigli 89,6 miliona. Međutim, rasli su i troškovi, i to još brže.

Prema finansijskom izvještaju objavljenom na Banjalučkoj berzi, poslovni rashodi iznosili su 89,83 miliona maraka, što znači da su premašili prihode za više od 230 hiljada maraka.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da odgovore na pitanja o ovakvim poslovnim rezultatima treba tražiti od uprave „Pošta Srpske“.

„To bi bilo prvo pitanje za  bilo koga iz upravnog ili nadzornog odbora, da se vidi o čemu se radi. Pazite, detektovati problem je stvar za koju morate dovesti stručnjake, eksperte, ja insisitiram na tome, dakle ne može to obični knjigovođa da kaže. Vi možete da napravite analizu prostih elemenata, tipa broj zaposlenih, isplaćene plate i tako dalje“, kaže Pavlović.

Odgovore iz „Pošta Srpske“ smo pokušali da dobijemo, ali na naše upite iz ovog javnog preduzeća niko nije odgovorio.

Posebno je zanimljiv podatak da su troškovi zaposlenih ove godine porasli za čak 5,75 miliona maraka i dostigli više od 63 miliona maraka. Istovremeno, zvanični podaci pokazuju da je broj radnika povećan za svega 16, što otvara pitanje na šta je otišao toliki novac.

Pavlović ovakav rast troškova povezuje sa činjenicom da je u ovoj izbornoj godini veliki broj stranačkih aktivista i simpatizera dobio posao u javnim preduzećima.

„Javna preduzeća moraju biti profitabilne firme i moraju raditi sa maksimalnom efikasnošću. Kada govorimo o poštama, pošte su vitalni dio svake zemlje. Dakle, vi morate imati poštu u svakom mjestu i to jeste opterećenje u nekoj mjeri u smislu poslovnog prostora i zaposlenika u nekom malom mjestu koje ima svega možda hiljadu stanovnika, jer nema banke na primjer. Ne mogu da kažem da li je taj broj radnika veliki ili mali u odnosu na te troškove, ali ono što je sigurno jeste da se mora napraviti dublja analiza ovog problema i šta se mora uraditi da se situacija popravi“, poručuje Pavlović.

Prema njegovom mišljenju, jedan od razloga lošeg poslovanja „Pošta Srpske“ krije se i u činjenici da ovo javno preduzeće vode ljudi navikli na zastarjele modele poslovanja, koji ne odgovaraju savremenim tržišnim uslovima.

„Danas gotovo da niko ne šalje pisma, razglednice, ne kupuje poštanske markice. Modernizacija života je prisutna, a pošte rade na relativno standardan način, ne unose neke nove aktivnosti koje mogu donijeti dodatne prihode, a to je stvar menadžmenta“, istakao je Pavlović.

Sve se ovo dešava u godini u kojoj je za ovo javno preduzeće iz budžeta Republike Srpske planirano milion maraka subvencija.

Iako „Pošte Srpske“ i dalje posluju sa pozitivnim konačnim rezultatom, podaci pokazuju ozbiljno pogoršanje poslovanja. Uprkos rastu prihoda, dobit je za samo godinu dana gotovo u potpunosti nestala, dok su troškovi nastavili da rastu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno