Dobra plata više nije garancija za pronalazak radnika. Na tržištu vlada paradoks gdje deficitarna zanimanja nude odličnu zaradu, ali kandidatima presuđuju rad u smjenama, teški uslovi i velika odgovornost.

Na tržištu rada postoji neobičan paradoks, neki poslovi nude solidnu zaradu i stalnu potražnju za radnicima, ali poslodavci ih ipak teško popunjavaju.

Problem često nije u plati. Ljude odbijaju uslovi rada, fizički napor, smjene, rad vikendom, udaljene lokacije ili činjenica da posao nosi veću odgovornost. Zbog toga se pojedina zanimanja sve češće nalaze u grupi poslova za koje poslodavci teško pronalaze radnike.

Plata nije uvijek glavni problem
Kada se govori o deficitarnim zanimanjima, najčešće se prvo pomisli na niske zarade. Međutim, situacija je mnogo složenija. Postoje poslovi kod kojih zarada može biti iznad prosjeka, ali interesovanje radnika i dalje nije dovoljno veliko. Razlog je jednostavan: novac nije jedini kriterijum kada ljudi biraju posao.

Neko neće da radi noću, drugi ne želi fizički težak posao, trećem smetaju višemjesečni rad van mjesta stanovanja, dok četvrti ne želi posao sa velikom odgovornošću.

Koja zanimanja najteže pronalaze radnike?
Među poslovima koji se u različitim zemljama često suočavaju sa manjkom radne snage nalaze se pojedina zanatska i tehnička zanimanja, poslovi u transportu, građevinarstvu, industriji, ugostiteljstvu i njezi.

Zajedničko im je to što zahtjevaju konkretne vještine i spremnost na uslove koje dio radne snage nije spreman da prihvati. U pojedinim slučajevima poslodavci zbog toga nude veću platu, bonuse, plaćen smještaj ili druge pogodnosti kako bi privukli radnike.

Zašto ljudi odbijaju dobro plaćene poslove?
Jedan od glavnih razloga jeste radno vrijeme. Posao koji podrazumjeva noćne smjene, rad vikendom ili česte promjene rasporeda može biti znatno manje privlačan od klasičnog radnog vremena, čak i kada je plata viša.

Drugi problem je fizičko opterećenje. Građevinski radnici, pojedini industrijski radnici, vozači i zanatlije često rade u zahtjevnim uslovima, pa dio ljudi radije bira manje plaćen posao koji je fizički lakši. Tu je i odgovornost.

Neka zanimanja zahtjevaju rad sa skupom opremom, velikom mehanizacijom, opasnim materijalima ili ljudima, zbog čega je obuka duža, a pritisak veći.

Poslovi bez fakulteta koji mogu dobro da se plate
Posebno zanimljiva kategorija su zanimanja za koja nije neophodna fakultetska diploma. Kod pojedinih zanata iskustvo, licenca i praktično znanje mogu biti vrijedniji od formalnog obrazovanja.

Električari, varioci, vodoinstalateri, CNC operateri, mehaničari, tehničari i brojni drugi stručni radnicimogu imati veoma dobre prihode kada steknu iskustvo i izgrade bazu klijenata ili rade na tržištima gdje postoji veliki nedostatak radne snage. Zato se sve više govori o tome da diploma nije jedini put do dobro plaćenog posla.

Manjak radnika mijenja tržište
Kada za određeni posao nema dovoljno ljudi, poslodavci imaju nekoliko mogućnosti. Mogu da povećaju zarade, ponude dodatne pogodnosti, investiraju u obuku novih radnika ili pokušaju da privuku ljude iz drugih gradova i zemalja.

To već mijenja tržište rada u brojnim sektorima. Posao koji je nekada bio smatran neprivlačnim može postati mnogo bolje plaćen upravo zato što nema dovoljno ljudi koji žele da ga rade.

Da li se isplati prihvatiti posao koji drugi izbjegavaju?
Odgovor zavisi od konkretnih uslova. Ako je plata visoka, postoji mogućnost napredovanja i posao omogućava sticanje tražene vještine, zahtjevniji uslovi rada nekome mogu predstavljati dobru priliku. Ali visoka zarada sama po sebi nije dovoljna.

Pre prihvatanja posla važno je provjeriti radno vrijeme, broj slobodnih dana, fizičko opterećenje, mogućnost napredovanja, troškove života i da li je potrebno dodatno školovanje ili licenca.

Upravo tu leži razlog zbog kojeg neki od najbolje plaćenih deficitarnih poslova ostaju nepopunjeni, ono što poslodavac može da plati nije uvijek dovoljno da nadoknadi ono što posao zahtijeva.

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske pozvao je penzionere kojima se isplata vrši van Republike Srpske da dostave potvrdu o životu.

Dostavljanje potvrde o životu ne odnosi se na penzionere sa prebivalištem u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Federaciji BiH, jer se taj podatak obezbjeđuje putem elektronske razmjene podataka između nosilaca osiguranja.

Iz Fonda navode da korisnici kojima se prvi put isplaćuje penzija ovu potvrdu dostavljaju nadležnoj isplatnoj filijali.

U saopštenju se ističe da se korisniku koji potvrdu o životu ne dostavi blagovremeno, obustavlja isplata penzije.

Potvrda o životu je ispravna ako je ovjerena kod nosioca penzijskog osiguranja u državi prebivališta, opštinskog organa, notara, suda i diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u državi prebivališta.

Obrazac potvrde o životu može se preuzeti na internet stranici Fonda.

Odjeljenje palijativne njege Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ni sedam mjeseci nakon otvaranja, nije počelo sa radom, a razlog za to je nedostatak medicinskog kadra.

Objekat palijativne njege UKC RS u koji je uloženo čak 60 miliona maraka je svečano otvoreno u februaru ove godine, ali još uvijek ne može početi sa radom jer nema dovoljno medicinskog kadra za njegovo funkcionisanje.

Rješenje prekvalifikacija i veće plate medicinara
Stručnjaci rješenje vide u povećanju primanja medicinskog kadra, ali i u prekvalifikaciji postojećih medicinskih radnika.

S druge strane, u UKC RS kažu da je otvaranje palijativne njege u planu i da se na tome intenzivno radi.

“Trenutno se radi na stvaranju svih neophodnih uslova za početak rada, prije svega kada je riječ o obezbjeđivanju adekvatnog kadra. Cilj je da se kroz mjere koje UKC Republike Srpske već preduzima obezbijedi dovoljan broj medicinskih sestara i tehničara opšteg smjera kako bi se stvorili uslovi za početak rada palijativne njege”, kazali su u UKC RS, piše “Capital”.

Navode da je UKC RS potpisao sporazum o saradnji sa Medicinskom školom Banjaluka, upravo sa ciljem povećanja broja srednjeg medicinskog kadra opšteg smjera.

“Sporazum omogućava prekvalifikaciju učenika, odnosno zdravstvenih radnika koji su završili srodne smjerove, laboratorijsko-sanitarni, zubno-stomatološki i fizioterapeutski u opšti smjer, sa zvanjem medicinska sestra/tehničar. Na ovaj način želimo istovremeno omogućiti ljudima zaposlenje i kroz rad i edukaciju stvoriti kadar koji nam je potreban”, ističu u UKC RS.

Pored toga su, kako kažu, povećavane i stipendije za učenike četvrtog razreda medicinskih škola opšteg smjera sa 200 na 250 KM, kako bi dodatno motivisali mlade da nakon završetka školovanja svoj profesionalni put nastave u UKC RS.

Nedostatak medicinskih sestara ali i ljekara evidentan godinama
Predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske Miloš Purković kaže da je nedostatak medicinskih sestara i tehničara, ali i ljekara evidentan već godinama.

“Jedan od razloga je taj što su veoma niska primanja u odnosu na okruženje i mnogo radnika srednje stručne spreme ide u Federaciju BiH gdje su primanja mnogo veća nego u Republici Srpskoj, a dosta njih koristi priliku i odlaze u zemlje Zapadne Evrope”, izjavio je Purković.

Navodi da je očigledno da se nedostatak kadra odražava na cjelokupnu zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj.

“Ja ukazujem godinama na taj problem, da se nešto treba raditi po tom pitanju, ali čini mi se da niko to ozbiljno ne shvata”, istakao je Purković.

Dodao je da je problem najveći u manjim sredinama i opštinama.

“U opštinama kao što su Rudo, Čajniče, Drvar, Ljubinje… vi nemate doktora ni za jednu smjenu, a kamoli nešto drugo. Mi smo to pokušavali riješiti sa ljekarima koji su napunili 67 godina života pa se angažuju neki penzioneri, ali to nije sistemsko ni dugoročno rješenje za problem nedostatka zdravstvenog kadra u Republici Srpskoj”, upozorio je Purković.

Kao jedno od ključnih rješenja navodi povećanje plata zdravstvenim radnicima, ali i uređenje pitanja dvojnog rada u javnom i privatnom sektoru.

“Dajte vi plate doktorima koji hoće da rade u javnom sektoru i neka ostanu u javnom sektoru, a oni koji hoće u privatni neka idu u privatni”, kaže Purković.

Naglasio je da mnoge države u Evropi i svijetu zabranjuju dvojni rad, ali da se kod nas o tome još ne razmišlja.

Broj ispisanih doktora iz Komore iz godine u godinu se povećava
U Komori doktora medicine su, komentarišući odlazak medicinskog kadra iz Republike Srpske, istakli da ne vode evidenciju o tome, ali da se indirektno taj broj može procijeniti na osnovu broja izdatih potvrda.

“U toku 2021. godine smo izdali sedam potvrda o ispisu iz Komore doktora medicine RS, u 2022. godini 11, u 2023. godini osam, u 2024. godini 18 sok je u 2025. godini izdato 25, a u prvih šest mjeseci 2026. godine 10 ovakvih potvrda”, kazali su u Komori.

Dodali su da je od ukupnog broja ispisanih 15 specijalista, dok su ostalo mladi ljekari.

“Naravno da izdavanje potvrde ne znači da je doktor napustio Republiku Srpsku i BiH, ali ipak ukazuje na prisutni trend, ako ništa drugo razmišljanja o odlasku”, naglasili su u Komori.

Osim primjera palijativne nege, o nedostatku medicinskog kadra govore i podaci da se na pregled pojedinih specijalista čeka mjesecima, kao i da medicinske sestre i tehničari nerijetko imaju obim posla višestruko veći od predviđenog.

Da ovaj problem ne pogađa samo Republiku Srpsku pokazuje i situacija iz Livna gdje je u julu ove godine čak 31 ljekar zaposlen u Kantonalnoj bolnici Livno istovremeno dao otkaz.

Oni su to uradili, nezadovoljni niskim primanjima koja su, prema njihovim riječima, u Federaciji BiH prilično nesrazmjerna, te se tako dešava da ljekari u pojedinim kantonima imaju višestruko veće plate od svojih kolega u drugim kantonima.