Connect with us

Društvo

DOMAĆI STOČARI SVE TEŽE OPSTAJU: Za devet mjeseci u BiH uvezeno mesa za 419 miliona KM

Mali domaći uzgajivači sve brže nestaju.

Dok je BiH za devet mjeseci ove godine uvezla meso u vrijednosti od 419,02 miliona KM, prvenstveno iz zemalja Evropske unije, domaći stočari zbog strogih veterinarskih rampi i nelojalne konkurencije gube tržišnu utakmicu, što dovodi do alarmantnog nestanka malih uzgajivača.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za devet mjeseci ove godine uvezeno je 53,99 miliona kilograma mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 419,02 miliona KM, što je za 16,21 milion KM ili 3,73 odsto manje nego u istom periodu lani, kada je uvoz iznosio 435,24 miliona KM.

Ubjedljivo najviše uvezeno je svježeg, rashlađenog ili smrznutog goveđeg mesa, i to 21,58 miliona kilograma, vrijednog 251,62 miliona KM. Na drugom mjestu je svinjsko meso, kojeg je uvezeno 16,97 miliona kilograma, u vrijednosti od 76,20 miliona KM. Najviše mesa na domaće tržište stiglo je iz Italije, Holandije, Njemačke, Poljske i Austrije.

Istovremeno, izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH u prvih devet mjeseci iznosio je 34,16 miliona KM, odnosno 6,29 miliona kilograma, što je manje nego u istom periodu prošle godine, kada je izvezeno mesa u vrijednosti od 38,56 miliona KM. Najveći dio domaćeg mesa i klaoničkih proizvoda plasiran je u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

Predsjednik Udruženja proizvođača tovne junadi u Republici Srpskoj Goran Mitrović kazao je za “Glas” da pad uvoza ne znači da su problemi domaćih proizvođača riješeni, jer proizvodnja junećeg mesa zahtijeva dugoročno planiranje i sigurnije tržište.

– Junetina je dugoročan posao. Da bi se povećala proizvodnja i proizvelo dovoljno, sve mora da se planira na vrijeme. Kod nas trenutno nije takav slučaj, pa se nedostajuće količine nadoknađuju uvozom. Imamo resurse koje možemo iskoristiti, zapuštene površine, planine i prostor za razvoj stočarstva. Treba podići proizvodnju na viši nivo, a za to je potrebna podrška po svim osnovama i dugoročna politika – rekao je Mitrović.

On smatra da je jedan od najvećih problema za proizvođače junećeg mesa uvoz, posebno kada je cijena uvoznog proizvoda niža od domaćeg.

– Dopušta se meso iz Južne Amerike, automatski imamo i uvoz iz Evropske unije i drugih zemalja. To meso trošimo umjesto domaćeg, jer predstavlja nelojalnu konkurenciju. Kada je uvozno meso jeftinije, teško je očekivati da će kupac uzeti domaće – naveo je Mitrović, dodajući da je kriza učinila svoje i da je opala i potražnja za mesom.

Prema njegovim riječima, domaćim proizvođačima dodatni problem predstavlja ograničen prostor za izvoz.

– Naše crveno meso ne može u Evropsku uniju, kao ni živa stoka i prerađevine. Ostaje nam CEFTA i eventualno nešto tržišta Bliskog istoka. I rat je napravio svoje, pa je izvoza tamo manje. Sad će nešto ići za Tursku, ali pitanje je kolike su to količine, kakva je cijena i potreba tog tržišta – rekao je Mitrović.

On je upozorio i na smanjenje broja uzgajivača, navodeći da sa tržišta najbrže nestaju manji proizvođači.

– Broj uzgajivača se smanjio, dok se veći još proširuju, ali sitni brzo nestaju. Ne smanjuju se, nego nestaju. Najveći problem je što ne možemo da nadoknadimo na tržištu manjak ovih malih koji odlaze – istakao je Mitrović.

Društvo

Za tačno 7 dana počinje Božićni post za pravoslavne vjernike! SAZNAJTE KOLIKO TRAJE I KOJA PRAVILA TREBA POŠTOVATI

Pravoslavni vjernici u novembru započinju jedan od najvažnijih postova u godini – Božićni post, koji prethodi prazniku Rođenja Gospoda Isusa Hrista.

Ovaj post predstavlja period duhovne pripreme za Božić, a vjernici ga provode kroz molitvu, uzdržavanje od mrsne hrane, dobra djela i nastojanje da se očiste od loših misli i postupaka.

Najvžnije činjenice:

  • Božićni post počinje u subotu, 28. novembra 2026. godine, a završava se 6. januara 2027. godine, na Badnji dan.
  • Post traje ukupno 40 dana, zbog čega se naziva i Četrdesetnica.
  • Božićni post se završava na Badnji dan, a prva mrsna hrana jede se nakon Božićne liturgije, odnosno na sam Božić, prema crkvenom poretku i običajima.

Pravila po danima

U toku ovog posta:

  • ponedjeljkom, srijedom i petkom postimo na vodi,
  • utorkom i četvrtkom na ulju,
  • subotom i nedeljom na ribi.

U čemu je smisao posta

Božićni post traje 40 dana i predstavlja duhovnu pripremu za jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika.

Njegov smisao nije samo u uzdržavanju od određenih namirnica, već i u duhovnom preobražaju. Pravoslavna crkva uči da post treba da bude praćen molitvom, pokajanjem, praštanjem i dobrim djelima.

Vjernici se tokom ovog perioda pripremaju za praznik Hristovog rođenja, nastojeći da u svakodnevnom životu budu strpljiviji, skromniji i milosrdniji.

Šta se jede tokom Božićnog posta?

Tokom Božićnog posta vjernici se uzdržavaju od mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i drugih namirnica životinjskog porijekla koje nisu posne.

U posnoj ishrani najčešće se koriste:

  • Voće i povrće
  • Pasulj, grašak, sočivo i druge mahunarke
  • Krompir i pirinač
  • Hljeb i žitarice
  • Orašasti plodovi
  • Posna jela pripremljena na ulju ili vodi
  • Riba, u danima kada je crkvenim pravilom dozvoljena

Pravila posta nisu ista svakog dana. U određenim danima dozvoljena je upotreba ribe i ulja, dok se u drugim danima posti strože, na vodi.

Najstroži period posta je njegov završetak, kada se vjernici posebno pripremaju za Božić.

Da li se za Svetog Nikolu posti?

Praznik Svetog Nikole, koji se proslavlja 19. decembra, pada u vrijeme Božićnog posta.

Zbog toga se Sveti Nikola u pravoslavnoj tradiciji proslavlja posnom hranom. Na slavskoj trpezi najčešće se nalaze posna jela, riba, posne salate, prebranac i posne pite.

Sveti Nikola jedna je od najčešćih krsnih slava kod Srba, pa ovaj datum ima poseban značaj za mnoge porodice.

Ko ne mora da posti strogo?

Crkva naglašava da post nije samo pitanje hrane, već duhovnog stanja čovjeka.

Pravila posta mogu se prilagoditi zdravstvenom stanju, uzrastu i životnim okolnostima. Djeca, trudnice, bolesni, stariji i ljudi koji obavljaju težak fizički posao treba da se o načinu posta posavjetuju sa sveštenikom i, kada je potrebno, ljekarom.

Post ne bi trebalo da ugrožava zdravlje, već da bude na duhovnu korist.

Božićni post nije samo uzdržavanje od hrane

Pravoslavna crkva posebno naglašava da post bez molitve, praštanja i dobrih djela gubi svoj puni duhovni smisao.

Vjernici se tokom Božićnog posta pozivaju da:

  • Više vremena posvete molitvi
  • Izbjegavaju svađe, osuđivanje i zlobu
  • Pomažu siromašnima i ljudima u nevolji
  • Praštaju i nastoje da se pomire sa bližnjima
  • Pripremaju dušu za praznik Hristovog rođenja

Božićni post završava se praznikom koji podsjeća na dolazak Hrista na svijet i donosi poruku mira, ljubavi i nade.

Božić 2027. godine pravoslavni vjernici proslavljaju u četvrtak, 7. januara, nakon 40 dana posta i duhovne pripreme.

Glas

Nastavi čitati

Društvo

SNIJEG STIŽE U REGION! Očekuje se nagli pad temperature

Hrvatski meteorolozi najavili su za naredne dane osjetni pad temperature vazduha, kišu, jak vjetar i snijeg koji je u srijedu, 25. novembra, moguć i u nižim krajevima.

Promjena vremena počeće već sutra, kada se očekuju obilnija kiša i jak vjetar, a početkom sedmice u planinama će padati susnježica i snijeg, pokazuje najnovija prognoza hrvatskog Hidrometeorološkog zavoda.

U prvom dijelu ponedjeljka biće oblačno, tokom noći i jutra uglavnom s kišom, a u planinama sa susnježicom i snijegom. Tokom dana očekuje se postepeno razvedravanje sa sjeverozapada.

Sunčano će biti u utorak, ali hladnije, pa bi temperatura mogla da se spusti u unutrašnjosti i ispod nule.

Novo jače naoblačenje očekuje se u srijedu, ponovno kiša, u planinama snijeg, kojeg mjestimično može biti i u nizinama, a pašće i temperatura vazduha, jutarnja do minus tri, a najviša dnevna mogla bi biti oko 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI CIKLON MIJENJA VRIJME U BiH! Stižu obilne padavine i osjetan pad temperature FOTO

Poslijepodne očekuje se jače pogoršanje vremena zbog uticaja novog ciklona.

Prema prognozama BHmeteo, obilnije padavine moguće su od nedjelje poslijepodne do ponedjeljka ujutro, naročito u dijelovima Hercegovine, na jugozapadu i zapadu zemlje, kao i u sjevernijim krajevima Bosne.

Uz padavine će u nedjelju uveče i tokom noći na ponedjeljak uslijediti osjetno zahlađenje. Snijeg se očekuje u brdsko-planinskim predjelima, dok bi se u ponedjeljak ujutro, pri prestanku padavina, pahulje lokalno mogle pojaviti i u nižim predjelima Bosne.

Padavine bi tokom ponedjeljka trebalo da prestanu širom zemlje, nakon čega slijedi postepeno razvedravanje.

Stabilnije i prohladno vrijeme zadržaće se do srijede, kada su moguće nove padavine.

Prema trenutnim prognozama, narednih dana neće biti izrazito jakog vjetra. U nedjelju se očekuje nešto jače južno strujanje, dok bi tokom noći na ponedjeljak jugo zamijenio sjeverac.

Nastavi čitati

Aktuelno