Kiseljenje kupusa jedan je od najvažnijih poslova u pripremi zimnice, a iskusne domaćice tvrde da su za dobar rezultat presudni pravi trenutak, odgovarajuća količina soli i redovno pretakanje rasola.

Iako se kupus može kiseliti tokom jeseni, mnogi domaćini ovaj posao ostavljaju za kraj oktobra ili početak novembra, kada temperature postanu pogodnije za fermentaciju.

Ako se kupus kiseli na previsokoj temperaturi, proces može teći prebrzo, dok ga velika hladnoća usporava. Zato nije presudan samo datum, već i temperatura prostorije u kojoj se bure nalazi.

Prema tradicionalnim savjetima koje prenosi Kurir, početak novembra smatra se posebno pogodnim periodom za kiseljenje kupusa, uz temperaturu od približno 15 do 20 stepeni tokom početne fermentacije.

Koliko kupusa i soli treba staviti u bure?

Prije nego što počnete, važno je pravilno odrediti količinu kupusa i pripremiti dovoljno rasola.

Prema starinskom pravilu, težina kupusa u kilogramima trebalo bi da bude približno polovina zapremine bureta izražene u litrima.

To znači da je za bure od 30 litara potrebno oko 15 kilograma kupusa, mada stvarna količina zavisi od veličine i oblika glavica.

Posebno je važna količina soli.

U ovom tradicionalnom receptu koristi se rastvor od četiri odsto soli, odnosno:

• Na pet litara vode ide 200 grama soli.
• Na 10 litara vode ide 400 grama soli.
• Na 15 litara vode ide 600 grama soli.
• Na 20 litara vode ide 800 grama soli.

So treba potpuno rastvoriti u vodi prije sipanja u bure.

Kako pravilno složiti glavice?

Za kiseljenje birajte čvrste, zdrave glavice, bez znakova truljenja i većih oštećenja.

Uklonite spoljašnje oštećene listove, a zatim očistite i blago zarežite korijen glavice.

Prema tradicionalnom postupku, u sredini korijena može se napraviti plitak rez u obliku krsta, dubok oko dva centimetra.

Glavice potom slažite što gušće, jednu uz drugu.

Praznine možete popuniti polovinama ili četvrtinama manjih glavica, kako biste što bolje iskoristili prostor.

Ako bure ima slavinu za pretakanje, vodite računa da njen otvor ostane slobodan.

Kako da kupus ne omekša?

Jedno od najvažnijih pravila jeste da kupus tokom cijelog procesa bude potpuno potopljen u rasolu.

Ako glavice izviruju iz tečnosti, njihovi izloženi dijelovi mogu postati podložni kvarenju.

Zbog toga se preko kupusa postavlja čista rešetka ili odgovarajući pritiskač koji ga drži ispod površine.

Važno je koristiti posudu i pribor namijenjene kontaktu s hranom.

Ako nivo rasola opadne, dodaje se novi slani rastvor pripremljen u odgovarajućem odnosu.

Koliko često treba pretakati rasol?

Prema starinskom načinu pripreme, pretakanje je jedan od ključnih koraka.

Postupak podrazumijeva da se rasol ispusti kroz slavinu na dnu bureta, a zatim ponovo sipa odozgo, kako bi se tečnost izmiješala.

Tradicionalni raspored izgleda ovako:

• Prvih 15 dana: pretakanje svakog dana.
• Narednih 15 dana: pretakanje svaki drugi dan.
• Poslije prvog mjeseca: približno jednom sedmično.
• Kasnije: po potrebi, otprilike svake druge sedmice.

Ipak, redovno pretakanje nije obavezno kod svih načina fermentacije. Najvažnije je da kupus ostane potopljen, da je oprema čista i da fermentacija teče u odgovarajućim uslovima.

Kako prepoznati dobar rasol?

Rasol tokom fermentacije može promijeniti izgled, pa njegova privremena zamućenost ne mora značiti da se kupus pokvario.

Kada se proces stabilizuje, rasol se često postepeno izbistri, a kupus dobija prepoznatljiv kiseo ukus i miris.

Međutim, pojava plijesni, truležnog mirisa ili sluzave strukture znak je da nešto nije u redu.

Takav kupus ne treba probati kako biste provjerili da li je bezbjedan za jelo.

Kada je kiseli kupus spreman za jelo?

Vrijeme potrebno za kiseljenje zavisi od temperature, veličine glavica i uslova fermentacije.

U povoljnim uslovima kupus može biti spreman za približno četiri do osam sedmica, a cijele glavice često zahtijevaju više vremena nego sitno sjeckani kupus.

Kada dostigne željenu kiselost, bure treba premjestiti na hladnije mjesto kako bi se fermentacija usporila.

Zato, ako planirate zimnicu za decembar i januar, kraj oktobra i početak novembra praktičan su periodi za početak kiseljenja.

Ipak, ne postoji jedan posljednji datum do kojeg kupus mora biti ukiseljen. Uz odgovarajuću temperaturu i pravilno pripremljen rasol, kiseljenje može uspjeti i kasnije.

Pretežno hladna jutra očekuju nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa minimalna temperatura tokom pojedinih dana spustiće se i na nula stepeni.

Kada je riječ o prognozi za danas, 12. oktobar, tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode i uglavnom suvo.

“Popodne oblačno uz slabu kišu ponegdje na sjeveru i zapadu. Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, u Hercegovini umjerena do jaka bura. Maksimalna temperatura vazduha od 14 do 19, na jugu do 23, u višim predjelima od devet stepeni”, kažu meteorolozi.

Utorak, 13. oktobar
Jutro će biti pretežno vedro i hladno.

“Oko rijeka i po kotlinama moguća magla. Tokom dana sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i malo toplije. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, u Hercegovini umjerena do jaka bura. Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 12, u višim predjelima od minus dva stepena. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, na jugu do 23, a u višim predjelima od 11 stepeni”, dodaju oni.

Srijeda, 14. oktobar
Hladno jutro će biti i u srijedu.

“Oko rijeka i po kotlinama prolazna magla. Tokom dana pretežno sunčano, na jugu i dalje vjetrovito. Minimalna temperatura vazduha od nula do pet stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od minus četiri. Maksimalna temperatura vazduha od 13 do 19, na jugu do 22 u višim predjelima od 10 stepeni”, stoji u prognozi.

Četvrtak, 15. oktobar
I u četvrtak će jutro biti hladno i pretežno vedro, ponegdje uz rijeke i po kotlinama prolazna magla.

“Tokom dana sunčano uz umjerenu oblačnost i toplije. Minimalna temperatura vazduha od jedan do sedam, na jugu do 12, u višim predjelima na istoku od minus tri stepena. Maksimalna temperatura vazduha od 16 do 22, u višim predjelima od 11 stepeni”, dodaju oni.

Petak, 16. oktobar
U petak će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode, a tokom dana je lokalno moguća i kratkotrajna slaba kiša.

“Minimalna temperatura vazduha od dva do osam, na jugu do 13, a u višim predjelima od nula stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 13 do 17, na jugu do 22, a u višim predjelima od devet stepeni”, dodaju meteorolozi.

Radnici u Srpskoj sve češće biraju odlazak.

Radnici u Republici Srpskoj ne traže mnogo: solidan posao i platu od koje mogu pristojno živjeti, a to minimum 2.000 KM. Ali. ova cifra je za većinu njih nedostižan san. Zato radnici masovno odlaze u inostranstvo, a privreda je u ozbiljnom problemu.

Zašto je tako? Da li je privreda u Srpskoj u toliko katastrofalnom stanju da je 1.000 evra mjesečno prevelik “trošak” za poslodavca? Ili je u pitanju nepravedna raspodjela zarađenog?

Podsjećamo, u anketi koju je proveo Savez sindikata RS, većina radnika je rekla da je za dostojanstven život u Srpskoj neophodna plata od 2.000 do 2.500 KM, i da bi, kad bi imali takva primanja, vjerovatno odustali od odlaska u inostranstvo.

Ali, više od 70 % zaposlenih u RS prima platu do 1.800 KM, dok skoro polovina radnika preživljava sa manje od 1.450 KM mjesečno.

Poslodavci horski kukaju da će propasti, ako povećaju plate, dok istovremeno mnogi od njih ubiru milionske dobiti.

Šta na sve to kažu sindikalci, a šta privrednici? Imaju li ekonomisti rješenje za ovaj, ne samo ekonomski, nego i demografski začarani krug?

I da li je, na kraju krajeva, problem samo plata?

– Vozač koji 25 godina vozi gradski autobus ima samo 20 dana godišnjeg odmora, i to bez regresa. U oblasti saobraćaja u Srpskoj prosječna plata je 1.337 KM. To nije dovoljno ni da se prehrani porodica – kaže Nebojša Đokić, predsjednik Sindikata saobraćaja i veza RS.

Đokić ističe da u ovoj branši nema ni dostojanstvene plate, ni dostojanstvenog rada, koji podrazumijeva sigurno i zdravo radno okruženje, poštovanje radnika i uvažavanje njegovog mišljenja.

Prema podacima Udruženja prevoznika RS, samo u posljednjih 7 godina, iz BiH je u inostranstvo otišlo skoro 20.000 profesionalnih vozača.

Ni u većini drugih privrednih grana situacija nije mnogo bolja.

Radenko Smiljanić, potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredu i predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, kaže da plata većine metalaca i rudara ne može pokriti ni troškove prehrane.

Radnici su primorani da, nakon radnog vremena, rade dodatne poslove, da bi preživjeli.

– To je neodrživo. Mi nećemo sukob za poslodavcima, bez dobrog privrednog subjekta nema ni dobre plate, ali hajde da vidimo šta su problemi i da ih rješavamo. Uspjeh preduzeća ne smije da se temelji na jeftinoj radnoj snazi, nego na zadovoljnim radnicima, kreativnosti i visokoj produktivnosti – rekao je Smiljanić na konferenciji “Dostojanstvena plata – temelj dostojanstvenog rada” u Banjaluci.

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić saglasan je da je produktivnosti ključ rješenja.

– Ako ne povećavamo produktivnost, plate ne mogu rasti. Konkurencija iz Azije i Afrike je žestoka, a EU se sve više okreće tim tržištima. Mi, naravno, razmišljamo o modaliteima za povećanje plata, ali to mora biti u skladu sa makroekonomskim pokazateljima i tehnološkim razvojem – kaže Škrebić.

Sindikalci, međutim, ističu da priču o platama ne treba svoditi samo na “povećanje kolača”, nego i na pravedniju raspodjelu tog kolača, koliki god on bio.

– Treba li da radnici čekaju narednih 15 godina da se, iz dobiti koji su i oni zaradili, zanove tehnologije, da bi dobili pristojne plate! Pa za 15 godina će svi otići – prokomentarisao je generalni sekretar Saveza sindikata RS Danko Ružičić.

Predrag Mlinarević, profesor Ekonomskog fakulteta u Ističnom Sarajevu, smatra da se mora naći “balans između kapaciteta privrede i društvene solidarnosti”.

– Ako je prazan kazan, svi ćemo dobijati manje. Povećanje zarada ne smije ugroziti preduzeće, ali svjedoci smo da naša privreda rađa milionere i to u neintenzivnim granama, gdje su plate niske – ističe Mlinarević.

On podsjeća da u Srpskoj profit raste duplo brže od rasta plata, i da ta podjela mora biti pravičnija.

Naveo je i primjer Crne Gore, gdje plate rastu najbrže u regionu i to pod “pritiskom” skorog ulaska u Evropku uniju.

– Oni bi mogli bi pristupiti EU za godinu ili dvije, i ako ne povećaju plate ostaće bez radnika. Ali, pitanje je da li privreda Crne Gore to može izdržati – kaže Mlinarević.

I ekonomista Saša Stevanović smatra da, ukoliko dobit preduzeća raste, i radnik treba da dobije nagradu za to.

– Rast plata vezati za rast BDV-a i produktivnosti, ali treba i poreski stimulisati rast plata i dodtano nagrgrađivanje radnika. I podsticaje u privredi treba povećati, ali smisao podsticaja je da imamo više zadovoljnih i motivisanih radnika, a ne robota – smatra Stevanović.

Kada je u pitanju “uvoz” radne snage, mišljenja su podijeljena. Dok sindikalci upozoravaju da će, ukoliko se plate ne povećaju, radnici iz BiH otići u EU, a u našim će fabrikama raditi Neplaci i Pakistanci, predsjednik Unije poslodavaca smatra da je seoba radnika neminovnost.

– Živimo u svijetu velikih migracija, i Nijemci odlaze u Norvešku. Nisam za slobodan dolazak stranih radnika, mora biti prilaođavanje, integracija, ali ne možemo plivati uzvodno – kaže Zoran Škrebić.

Danko Ružičić, međutim, tvrdi da stranci nisu “sigurna radna snaga”.

– I strani radnici napuštaju našu zemlju, jer čim pređu granicu imaju duplo veću platu. I Neplaci bježe iz BiH, mi smo im samo usputna stanica – kaže Ružičić.

Srpskainfo