Direktor škole i nastavnik u školi u gradiću Obanj u deprtmanu Buš-di-Ron na jugu Francuske zadobili su danas prostrijelne rane u oružanom napadu osumnjičenog 14-godišnjeg učenika.

Oni su ranjeni ispred škole “Žozef Lakanal” u Obanju nakon što je jedan učenika ispalio hice iz pištolja kalibra devet milimetara i iz puške sačmare, prenosi “Figaro”.

Ubrzo nakon toga, napadač je uhapšen, a ranjeni direktor i nastavnik su hospitalizovani sa prostrijelnim ranama.

Pucao je četiri ili pet puta i nedugo poslije napada je uhapšen – potvrdila je lokalna policija.

Na lice mjesta izašli su pripadnici lokalne policije i vatrogasne službe Obanja, a francuski ministri unutrašnjih poslova i nacionalnog obrazovanja, kao i ministar delegat za stručno obrazovanje i obuku i profesionalnu praksu, posjetiće danas popodne Obanj.

Pucnjava se dogodila u trenutku kada se širom Francuske održavaju protesti srednjoškolaca zbog nezadovoljstva stanjem u prosvjeti i uslovima školovanja.

Poslije Trampove objave o “energetskom primirju”, ukrajinske vlasti prijavile su nove ruske napade i nestanke struje, dok Moskva još nije komentarisala navodni dogovor.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je njegova zemlja spremna da obustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu ukoliko Rusija učini isto. Kremlj se još nije oglasio o Trampovoj objavi, dok ukrajinski zvaničnici prijavljuju nove udare na energetske objekte.

Gradonačelnik Harkova Igor Terehov saopštio je da su dronovi tokom noći pogodili višespratnu zgradu u tom gradu i da je najmanje pet osoba povrijeđeno.

Prema njegovim riječima, u napadu su uništeni sedmi, osmi i deveti sprat zgrade. Na mjestu udara izbio je požar, a akcija potrage i spasavanja je u toku.

Napadnuta energetska i željeznička infrastruktura

Načelnik vojne uprave Žitomirske oblasti Vitalij Bunečko saopštio je da su tokom noćnih ruskih napada pogođeni energetska i željeznička infrastruktura u toj oblasti na zapadu Ukrajine.

Prema njegovim riječima, poslije ponovljenog granatiranja sjevernog dijela oblasti izbili su požari koji su u međuvremenu ugašeni. Naveo je da su mete bile željeznička i energetska infrastruktura u Korostišivskom okrugu.

Za sada nema prijavljenih poginulih ni povrijeđenih, dodao je Bunečko.

Ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform izvijestila je i o nestancima struje u Izjumu, jugoistočno od Harkova, nakon ruskog raketnog napada tokom noći.

Prema tim navodima, pogođeno je stambeno područje na sjeveru grada. Jedna osoba je povrijeđena, a oštećeno je 15 kuća i jedna stambena zgrada.

U napadu su oštećeni električni vodovi, zbog čega su stanovnici nekoliko ulica ostali bez struje, a došlo je i do prekida internet veze.

Zelenski traži detalje dogovora

Tramp je u nedjelju na društvenim mrežama objavio da je postignut dogovor o “energetskom primirju” između Rusije i Ukrajine, tvrdeći da su na njega pristale “obje strane”.

“Nemojte ga prekršiti!”, upozorio je američki predsjednik.

Zelenski je najprije rekao da je taj dogovor “novost za mene”, ali je dodao da bi Ukrajina pristala ukoliko bi isto učinila Rusija.

“Ukrajina je spremna da se uzdrži od napada na rusku energetsku infrastrukturu i računamo na istu spremnost Rusije”, naveo je Zelenski u sinoćnoj objavi na Telegramu.

U odvojenoj objavi na mreži X ocijenio je da je Trampova izjava “dobra vijest za sve – i važno je da postane stvarnost”.

Istovremeno je naveo da je ukrajinsko nebo tokom cijelog dana bilo preplavljeno ruskim dronovima “šahed”, kao i da su zabilježeni napadi klizećim bombama i udari na energetsku infrastrukturu. Prema njegovim riječima, u nedjelju uveče napadnuta je i elektrana u Harkovu.

Zelenski je rekao da je Rusija tokom prethodne nedjelje izvela više od 200 napada na ukrajinske elektroenergetske objekte i 17 napada na gasna i naftna postrojenja. Naveo je i da je tokom te nedjelje ubijeno 150 ljudi.

“Čekamo jasne detalje razgovora između Amerike i Rusije – i očekujemo da Putin sprovede ono što je predsjednik Tramp rekao”, dodao je.

Moskva bez komentara o primirju

Ruske vlasti iznijele su detalje o ukrajinskim napadima tokom nedjelje, uključujući udare na Belgorod i Donjeck, grad u ukrajinskoj oblasti koja je velikim dijelom pod ruskom kontrolom.

Gradonačelnik Moskve saopštio je da je ruska vojska presrela više od 20 dronova koji su se kretali prema gradu.

Međutim, Rusija još nije komentarisala najavu “energetskog primirja”.

BBC navodi da je Zelenski optužio Rusiju za napade na energetske objekte svega nekoliko sati nakon Trampove objave.

BBC ocjenjuje da prvi znaci nisu obećavajući

Dopisnik BBC-ja iz Kijeva Den Džonson u svojoj analizi ocjenjuje da je Tramp, po svemu sudeći, prerano proglasio dogovor, možda u nadi da će njegova objava podstaći njegovo sprovođenje.

Ukrajinci su već osjećali posljedice nestanaka struje i pripremali se za tešku zimu, pa se nadaju da bi djelimično primirje moglo da olakša situaciju. Međutim, ruski napadi na energetske objekte nastavljeni su i nakon Trampove najave.

Džonson navodi da iz Kremlja nema komentara, a iz Bijele kuće nema detalja. Prema njegovoj ocjeni, napadi na dvije elektrane u prvim satima nakon objave primirja pokazuju da početni znaci nisu obećavajući.

Ukoliko dogovor ne zaživi, Džonson ocjenjuje da bi Tramp mogao da traži krivca, dok Ukrajinci strahuju da bi odgovornost mogla da bude pripisana njima.

Primirje koje bi obuhvatilo energetsku infrastrukturu, čak i ako bude sprovedeno, ne bi značilo kraj rata, naglašava dopisnik BBC-ja.

Nastavljena razmjena napada

Ukrajinski zvaničnici saopštili su da su tri osobe poginule kada je ruska raketa u nedjelju pogodila prodavnicu prehrambenih proizvoda u Harkovu. Prijavljena je i pogibija trojice pripadnika vojske u napadu dronom u Ivano-Frankivsku, na zapadu zemlje.

Ruski mediji izvijestili su da je jedna osoba poginula u ukrajinskom napadu na Donjeck.

Trampova objava uslijedila je nekoliko dana nakon što je najavio dogovor o uvozu ruskog dizela u SAD, u trenutku kada globalni sukobi podižu cijene goriva pred američke izbore na polovini predsjedničkog mandata, navodi BBC.

Evropska komisija očekuje od BiH da do kraja godine ispuni početne uslove za dobijanje prve tranše sredstava iz Reformske agende, međutim problem je što se do isteka roka neće moći uspostaviti nova vlast, dok se postojeća nalazi u potpunoj paralizi i nije u stanju da ispuni uslove koji su traženi.

Šta je poznato o sredstvima iz Plana rasta EU?

BiH treba da ispuni početne uslove povezane s Reformskom agendom.

Prema tekstu, pristup iznosu od oko 300 miliona evra je pod znakom pitanja.

Evropska komisija traži ubrzanje sprovođenja reformi.

Luiđi Soreka navodi da je približno pola milijarde KM podrške predviđeno kao grant.

Dio finansiranja obuhvata i kredite pod povoljnijim uslovima od komercijalnih.

Cilj Plana rasta nije samo isplata novca, već i ekonomske reforme i približavanje jedinstvenom tržištu EU.

Naime, ako uslove nije uspjela ispuniti praktično godinu dana, teško je očekivati da će to biti moguće za nešto više od dva mjeseca, koliko je ostalo do kraja godine.

Sve teže zagovarati evropski put

Diplomata jedne zemlje članice EU nam je nedavno rekao da svi imaju razumijevanja za komplikovane odnose u BiH, ali da je sve teže zagovarati evropski put zemlje koja sama ne želi da se tim putem kreće.

Ako takvo stanje ostane, izvjesno je da će BiH ostati uskraćena za oko 300 miliona evra, a dodatni problem predstavlja činjenica da javnost i dalje nije shvatila posljedice koje će uslijediti za BiH ako nastavi stagniranje na evropskom putu.

EU je priželjkivala da bi nova vlast, koja neće biti opterećena svime što se dešavalo protekle četiri godine, mogla konačno do proljeća ispuniti sve preduslove da počne pregovore o članstvu.

BiH treba da ubrza sprovođenje reformi

U razgovoru za Fenu iz Evropske komisije su naveli da BiH treba da ubrza sprovođenje reformi i ispuni uslove u preporukama Evropske komisije iz oktobra 2022. godine kako bi Savjet EU mogao usvojiti pregovarački okvir i omogućiti održavanje prve međuvladine konferencije.

Nedavno je i Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, govorio u sličnom tonu, podsjetivši da je čak pola milijarde maraka iz ovih sredstava predviđeno u obliku granta.

“Radi poređenja, Nacrt godišnjeg budžeta institucija BiH, koji je Savjet ministara usvojio 21. maja 2026. godine, iznosi 1,58 milijardi maraka. Samo bespovratna sredstva iz Plana rasta EU premašuju trećinu ukupnog godišnjeg državnog budžeta BiH. Zbog toga je teško razumjeti odricanje od ovako značajne finansijske podrške. BiH je u ovoj fazi jedina zemlja zapadnog Balkana koja još nije povukla nijedan evro iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU”, rekao je on.

Ko više insistira na evropskom putu?

Ono što je takođe zanimljivo i nije se dešavalo ni u jednoj zemlji, ne samo na zapadnom Balkanu nego u cijeloj istoriji procesa proširenja od samih začetaka EU početkom pedesetih godina prošlog vijeka, jeste da evropski zvaničnici više insistiraju na evropskom putu BiH nego domaći političari, pa čak i domaća javnost.

Soreka je objasnio da su EU i zemlje članice ubjedljivo najveći pružaoci podrške BiH, ali je i objasnio da nije riječ samo o dobrim gestama, već i o strateškim investicijama.

I u dijelu pomoći koja se odnosi na kredite, Soreka je pojasnio da je riječ o vrlo povoljnim sredstvima do kojih se ne može doći kroz komercijalne kredite.

“Uz izuzetno povoljne kamatne stope, znatno niže od onih koje nude tržište i drugi partneri, EU nudi izvanredno dobre finansijske uslove. Druge zemlje regiona već koriste ovu priliku u korist svojih građana. Međutim, u raspravama o kamatnim stopama i višemilionskim paketima pomoći važno je imati na umu da Plan rasta nije samo pitanje finansijskih ulaganja.

Finansiranje je sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Mjere predviđene Reformskom agendom osmišljene su da pokrenu sveobuhvatnu ekonomsku transformaciju i ubrzaju integraciju u jedinstveno tržište EU”, rekao je Soreka.