Godinu dana nakon što je na Palama napravljen prvi korak ka stvaranju Pokreta Sigurna Srpska, izborni rezultat i podrška građana najbolja su potvrda da je ta politička ideja bila ispravna, poručila je portparolka PSS-a Mirjana Radanović.

Ona je istakla da je Pokret Sigurna Srpska na proteklim izborima za nivo NSRS osvojio više od 74.000 glasova, odnosno preko 14 odsto podrške, 12 poslaničkih mandata i poziciju druge političke snage u Republici Srpskoj.

-U poređenju sa oko 66.000 glasova koje je PDP imao 2022. godine za Narodnu skupštinu Republike Srpske, danas govorimo o više od 74.000 glasova. Taj rast ostvaren je u izbornom procesu sa značajno manjom izlaznošću. Rast podrške zabilježili smo u osam od devet izbornih jedinica. U nekim dijelovima Republike Srpske on je posebno izražen – u Izbornoj jedinici 1 porasli smo sa 8,79 na 14,87 odsto, u Izbornoj jedinici 2 sa 8,72 na 13,58, a u Izbornoj jedinici 8 sa 3,58 porasli smo na više od 13 odsto. Lista PSS-a na dva parlamentarna nivoa dobila je preko 150.000 glasova- kaže Radanović i dodaje:

-To pokazuje da se PSS širi i da politika koju predstavljamo dobija podršku i tamo gdje je ranije nismo imali u toj mjeri.

Poštujemo volju građana i rezultate svih političkih organizacija. Imamo dovoljno razloga da govorimo o sebi – o rastu podrške naroda i da smo postali druga politička snaga u Republici Srpskoj – navodi ona.

Isto tako, kaže Radanović, svjesni smo da takva pozicija znači da će se od PSS-a očekivati stav o svakom važnom političkom pitanju koje je pred Republikom Srpskom.

-O važnim političkim pitanjima razgovaraćemo unutar PSS-a i odluke donositi zajednički, vodeći računa o povjerenju koje smo dobili od građana i principima na kojima je Pokret Sigurna Srpska osnovan. Prvu postizbornu sjednicu Predsjedništva već smo održali. U narednom periodu nastavićemo sa sastancima naših organa, analizirati rezultate po svim izbornim jedinicama i definisati političke prioritete za period koji je pred nama.

Poštujući volju građana, sva pitanja o tome šta mi možemo da uradimo za Republiku Srpsku, ćemo staviti pred sebe i odlučiti unutar svojih organa, vodeći se interesima građana koji su nas birali – zaključila je Radanović.

Centralna izborna komisija /CIK/ BiH je na današnjoj sjednici donijela Odluku o raspisivanju i održavanju ponovnih izbora na biračkom mjestu 200C019-Bukvik u izbornoj jedinici 200C Brčko distrikt BiH- saopšteno je iz CIK-a

Iz CIK-a dodaju da će ponovni izbori biti održani u nedelju, 18. oktobra 2026. godine i sprovedeni na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni na poništenim izborima.

Podsjećamo, na biračkom mjestu 200C019 Brčko distrikt BiH na dan sprovođenja Opštih izbora u Bosni i Hercegovini došlo je do izbornih nepravilnosti s obzirom na to da birači iz Republike Srpske nisu imali kompletne glasačke listiće, odnosno nedostajao je glasački listić za nivo 522-Parlamentarna skupština BiH. Na taj način birači s entitetskim državljanstvom Republike Srpske nisu bili u mogućnosti ostvariti pravo glasa za navedeni nivo, a što ukazuje na povrede pravila izbornog procesa i izbornih prava na biračkom mjestu.

Po zvaničnim objavama i biltenima Okružnog suda u Banjaluci, korupcija u Republici Srpskoj mjeri se uglavnom sitnim apoenima. Zvanična stranica suda zatrpana je presudama za davanje mita od deset, 20 ili 50 maraka dok su one za visoku korupciju rijetke ili nepostojeće.

Visoki sudski i tužilački savjet spušta kriterijume i šminka statistiku, ali podaci i dalje otkrivaju poraznu istinu da se procesuiraju samo sitni prekršaji, dok visoka korupcija ostaje netaknuta, pojašnjava Srđan Traljić iz Transparensi internešnla BiH.

„Samo u prošloj godini u cijelom tužilačkom sistemu Republike Srpske, na nivou svih Tužilaštava nije podignuta nijedna optužnica za visoku korupciju, a imamo samo dvije presude za visoku korupciju prošle godine tako da samo ti podaci pokazuju koliko je to porazno i koliko se procesuiranjem tih sitnih slučajeva u javnostim pokušava stvoriti nekakav utisak da se nešto radi. Vi zaista vidite da se tu zaista radi o malim sitnim slučajevima, dok ovi krupni slučajevi ostaju nekažnjeni“, pojašnjava Traljić.

Građani koji nemaju političku moć ispaštaju i za sitne prekršaje, dok zakoni ne važe za moćnike i političku elitu čije milionske afere, od Bobar banke do korone, godinama prolaze nekažnjeno, navodi Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

„Pravosuđe funkcioniše selektivno diskriminatorski, obične ljude, obične građane koji iza sebe nemaju neku vrstu moći i podrške bilo političku, finansijsku, sudovi procesuiraju kažnjavaju, oni plaćaju cijenu ako urade bilo kakvu vrstu prekršaja ili krivičnih djela. Prema tome tih slučlajeva gdje se procesuiraju ljudi zbog korupcije od 10 ili 20 KM, ima toga u BiH na pretek“, navodi Todorović.

Splet između vlasti i tajkuna je jedan vid udruženog zločinačkog poduhvata u kome niko neće hapsiti sam sebe, pa institucije svu strogoću treniraju na običnom čovjeku, a milionski kriminal ignorišu, smatra socijalni psiholog Srđan Puhalo.

„S jedne strane, to je poruka da se isplati boriti protiv visoke korupcije, odnosno da ne možete tu pobijediti. S druge strane nam govori da vlasti itekako znaju za sve to ali baš ih briga i ne žele bilo šta da učine po tom pitanju. Jednostavno rečeno ,oni koji imaju moć, oni imaju moć i da upravljaju korupcijom ali imaju moć i da je ne sankcionišu“, kaže Puhalo.

Porazne statistike i gorka istina o selektivnoj pravdi šalju jasnu poruku: u sistemu u kom politika i pravosuđe igraju u istom timu, pravda je rezervisana samo za odabrane, a cijenu plaćaju svi građani.

(BN)