Najmanje tri osobe poginule su, a više od 20 je povrijeđeno u ruskim raketnim i napadima dronovima na Kijev i druge dijelove Ukrajine tokom noći između 13. i 14. oktobra, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Napadi su oštetili energetsku infrastrukturu i ostavili najmanje 600.000 ljudi bez električne energije, uprkos ranijoj objavi američkog predsjednika Donalda Trampa o “energetskom primirju”.

Koliki je bio obim ruskog napada?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruske snage ispalile 39 balističkih raketa i više od 120 napadačkih dronova i letjelica sa lutajućom municijom. Mete su, prema njegovim riječima, bili energetski objekti i druga kritična infrastruktura u Kijevu, Kijevskoj oblasti i Harkivu, navodi Novinite.

Zelenski je naveo da je oštećeno 26 elektroenergetskih objekata i četiri objekta naftne i gasne infrastrukture.

“Ovo je bio ciljani ruski balistički udar upravo na energetski sektor, oblast za koju je predsjednik SAD pozvao na primirje. Napad je bio potpuno namjeran i demonstrativan po svom obimu. Rusija nikada ranije nije pokazala ovako otvoreno nepoštovanje prema Americi”, poručio je.

Premijer Serhij Korecki rekao je da su napadnute sve tri kijevske termoelektrane-toplane, kao i kritična infrastruktura u Kijevskoj oblasti koja snabdijeva električnom energijom prijestonicu i centralne dijelove zemlje.

“Mete ruskih balističkih raketa bili su objekti elektroenergetskog sistema u Kijevu, Harkivu i oblasti”, naveo je.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je tokom noći presrelo četiri balističke rakete i 115 ruskih dronova. Detaljna procjena štete na elektranama još nije bila objavljena.

Šta se dogodilo u stambenim četvrtima Kijeva?

Prve eksplozije čule su se kasno 13. oktobra, kada je ruska raketa pogodila devetospratnu stambenu zgradu u Desnjanskom rejonu, uz veoma kratko vrijeme za upozorenje, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Nakon udara izbio je veliki požar.

Prema podacima kijevskog gradskog tužilaštva, poginule su najmanje tri žene, dok su 24 osobe povrijeđene, uključujući sedmogodišnju djevojčicu.

Kličko je naveo da je 16 povrijeđenih hospitalizovano, od kojih četvoro u teškom stanju.

Tokom kasnijih napada prijavio je još jednu hospitalizovanu osobu u Darnickom rejonu i jednu poginulu osobu u Holosijivskom rejonu. Iz dostupnih podataka nije jasno da li je ta žrtva uključena u prethodno objavljeni bilans.

Novinari Kyiv Independenta čuli su više od deset eksplozija između 4.45 i 6.45 časova po lokalnom vremenu. Oko 5.30 zabilježeni su kratki nestanci struje i treperenje svjetala.

Jedna gradska pumpna stanica ostala je bez napajanja, zbog čega je smanjen pritisak vode u Pečerskom rejonu. Hitne službe prijavile su oštećenja i na nestambenom objektu, kući i jednom nekorištenom objektu.

Stanovnik Maksim rekao je za Kyiv Independent da su se on i njegova partnerka prvo sklonili u hodnik zgrade, a zatim otišli u sklonište nakon što je obližnja eksplozija razbila prozore.

“Sve se dogodilo veoma brzo. Nismo ni shvatili šta se dešava”, ispričao je.

Šta se dogodilo sa najavljenim “energetskim primirjem”?

Napadi su uslijedili nakon Trampove objave od 11. oktobra da su Rusija i Ukrajina pristale da obustave međusobne udare na energetsku infrastrukturu.

Kijev tvrdi da od te objave nije napadao ruske rafinerije, dok je Moskva nastavila udare na ukrajinske energetske objekte. Tramp je, upitan 13. oktobra o napadima, izbjegao da okrivi Rusiju za kršenje navodnog primirja.

Zelenski je ranije poručio da će Ukrajina prihvatiti takvu obustavu napada ako Rusija prestane da gađa njenu energetsku infrastrukturu.

“Ukrajina tokom dva dana otkako je američki predsjednik objavio energetsko primirje nije izvodila napade na ruske rafinerije niti na energetski sektor uopšte”, naveo je.

Posljednje udare opisao je kao čin demonstrativnog nepoštovanja prema SAD i ocijenio da Moskva izjave američkog predsjednika ne smatra dovoljno snažnim.

Zašto Ukrajina tvrdi da nije dobila upozorenja saveznika?

Ukrajinske vlasti saopštile su da drugu noć zaredom nisu dobile prethodna upozorenja partnera o lansiranju ruskih balističkih raketa.

Predsjednički savjetnik Dmitro Litvin rekao je novinarima da saveznici nisu upozorili Kijev, dok je ratno vazduhoplovstvo navelo da nije dobilo informacije o lansiranjima sa neprijateljske teritorije 12. i 13. oktobra.

“Naš sistem otkrio je te rakete gotovo tek kada su se približavale Kijevu”, rekao je Zelenski.

Ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je u Varšavi da se saradnja sa SAD nastavlja, a izostanak upozorenja pripisao je “posebnoj vrsti” ruskog naoružanja.

Tramp je u utorak negirao da je Vašington obustavio razmjenu obavještajnih podataka.

“Pomažemo im i dijelimo obavještajne podatke. Želimo da se rat završi, pa radimo sa njima i Rusijom na njegovom okončanju”, rekao je novinarima.

Da li je Vašington prijetio obustavom pomoći?

Prema izvještajima na koje se poziva Kyiv Independent, Trampova administracija prijetila je visokim ukrajinskim vojnim i državnim zvaničnicima obustavom razmjene obavještajnih podataka i podrške u naoružanju ako Kijev ne prekine udare na ruske rafinerije.

“Zvali su sve najviše vojne zvaničnike i prijetili im”, rekao je jedan ukrajinski zvaničnik.

“Svima govore da će isključiti i razmjenu obavještajnih podataka i PURL”, dodao je, pozivajući se na program nabavke američkog naoružanja za Ukrajinu.

Ukrajinski i američki izvori rekli su tom mediju da obavještajna podrška još nije obustavljena. Ipak, izostanak upozorenja pred posljednje napade otvorio je pitanja o informacijama koje Kijev dobija.

Ukrajinski komandanti navode da američki podaci nisu neophodni za pronalaženje ciljeva poput rafinerija, koje se mogu locirati na Google Mapsu. Smatraju ih, međutim, ključnim za rano upozoravanje na lansiranje balističkih raketa i polijetanje bombardera velikog dometa.

Financial Times je izvijestio i o prijetnjama obustavom programa kroz koji evropski saveznici kupuju napredno američko naoružanje za Ukrajinu, uključujući sisteme Patriot.

Šta je prijavljeno u vezi sa terminalima Starshield?

Ukrajinske snage zasebno su prijavile da je SpaceX tokom noći ograničio korištenje satelitskih komunikacionih terminala, što je poremetilo više misija.

Prema tim navodima, promjene su pogodile terminale Starshield, opisane kao vojna verzija sistema, ograničavanjem veze pri kretanju bržem od približno 160 kilometara na čas.

Serhij Beskrestnov, predsjednički savjetnik za vojnu tehnologiju poznat kao “Fleš”, tvrdi da ukrajinske snage nisu unaprijed obaviještene.

“Naše odbrambene snage nisu dobile upozorenje o ovom ograničenju, što je dovelo do ometanja više misija”, napisao je na Telegramu.

Naknadno je naveo da ograničenje za terminale u pokretu iznosi 100 milja na čas, odnosno oko 160 kilometara na čas. Sugerisanjem političke pozadine nije pružio dokaze koji bi promjenu povezali sa američkim pritiskom na Kijev.

Volonter i bivši savjetnik ministra odbrane Serhij Sternenko takođe je prijavio ograničenja.

“SpaceX je vjerovatno preduzeo ove mjere na zahtjev Trampove administracije”, rekao je.

Bijela kuća nije komentarisala te tvrdnje, a nezavisni dokazi da je naredila promjenu nisu predstavljeni.

Ukrajina koristi Starlink za upravljanje dronovima koji izvode udare na teritorijama pod ruskom okupacijom, uključujući operacije protiv ruske logistike.

Kakve veze sa slučajem imaju Maskova izjava i ruski dizel?

Izvještaji o terminalima pojavili su se u vrijeme pogoršanih odnosa Vašingtona i Kijeva zbog ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu.

Vlasnik SpaceX-a Ilon Mask u subotu je na mreži X reagovao na video Bijele kuće u kojem se kritikuju ti napadi, napisavši: “Zelenski je otišao predaleko.”

Nije utvrđena povezanost između njegove izjave, diplomatskog spora i prijavljenih ograničenja satelitske veze.

Tramp je tvrdio da ukrajinski napadi na rafinerije doprinose rastu cijena goriva u SAD, što su stručnjaci osporavali.

U petak je objavio dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o izvozu ruskog dizela, uz ublažavanje ranijih američkih sankcija. Upitan da li bi Rusija prihod mogla iskoristiti za kupovinu dodatnih bombi, odgovorio je:

“To je dogovor o dizelu, nije za nas. To se pušta na svjetsko tržište. Ne pušta se na naše tržište.”

Šta Zelenski traži od SAD i drugih partnera?

Zelenski je pozvao Vašington da na napade odgovori snažnijim mjerama protiv Rusije i dodatnim raketama za sisteme Patriot. Zatražio je i sankcije prema prijedlogu zakona koji je predstavio senator Lindzi Grejem.

“Američki predsjednik ima sve djelotvorne i neophodne alate da približi mir kroz snagu, pravdu i pritisak na agresora”, poručio je.

“Pozivamo Ameriku i SVE u svijetu koji ne zatvaraju oči pred stvarnošću da odgovore, i to odlučno.”

Rusija pojačava napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime, izazivajući prekide snabdijevanja strujom i vodom. Ukrajina traži dodatne američke rakete Patriot dok pokušava da presretne dolazeće rakete i dronove na mlazni pogon.

Upozorenja na vazdušnu opasnost zbog ruskih raketa oglasila su se i u zapadnim oblastima Lavov, Volinj i Ivano-Frankivsk, daleko od linije fronta.

U odvojenom napadu na Kijev 12. oktobra povrijeđeno je najmanje 12 ljudi, uključujući sedamnaestogodišnjaka. Rusija je u ponedjeljak napala i Harkiv, gdje je, prema Zelenskom, uništena stambena zgrada, poginulo četvoro ljudi, a 41 osoba povrijeđena. Spasioci su tokom noći tragali za zatrpanima.

Zelenski je u utorak uveče upozorio na pripremu novih balističkih napada.

“Molim vas, čuvajte se večeras i sutra”, poručio je građanima.

Državljanin Saudijske Arabije, zaposlen kao inženjer u kompaniji OpenAI, optužen je da je tajno postavio sofisticirani uređaj za prisluškivanje u konferencijskoj sali rukovodstva kompanije koja stoji iza popularnog ChatGPT-a.

Kompanija OpenAI otkrila je skriveni uređaj u svojoj kancelariji u San Francisku i o tome obavijestila Federalni istražni biro (FBI).

Posebno je zanimljivo da je kompanija, prema sopstvenim navodima, koristila vlastite modele vještačke inteligencije kako bi utvrdila porijeklo uređaja i identifikovala zaposlenog koji ga je postavio.

Uređaj sakrio iza televizora, umotan u toalet-papir

Prema sudskim dokumentima, uređaj za snimanje bio je umotan u toalet-papir i priključen na USB port na zadnjoj strani televizora u konferencijskoj sali namijenjenoj sastancima rukovodstva kompanije.

Istražioci navode da je uređaj bio šifrovan i namijenjen tajnom snimanju razgovora.

Zaposleni u OpenAI otkrili su ga 30. septembra, dva dana nakon što je, prema navodima tužilaštva, postavljen.

Alfozan je u kompaniji radio kao inženjer od jula 2025. godine.

Direktor FBI Kaš Patel izjavio je da je osumnjičeni pokušao da tajno snima povjerljive razgovore u prostoriji u kojoj se sastaje rukovodstvo kompanije.

Prema Patelovim riječima, cilj je navodno bio prikupljanje informacija o proizvodima vještačke inteligencije koje razvija OpenAI.

Koristio chatbot da nauči kako da sakrije uređaj?

Istraga je otkrila još jedan neobičan detalj.

Prema navodima FBI, Alfozan je koristio alat za produktivnost i chatbot kako bi istraživao osjetljive lokacije unutar kompanije i načine na koje bi mogao neprimjetno postaviti opremu za audio-snimanje.

Kako prenosi BBC, pozivajući se na dokumentaciju američkih istražilaca, među njegovim upitima bili su oni koji se odnose na izradu, prilagođavanje, instaliranje i testiranje uređaja za snimanje, kao i prikrivanje njihovog rada i daljinski pristup.

Istražioci tvrde da je tražio i informacije o izradi uređaja za neprekidno snimanje zvuka, prilagođavanju Wi-Fi veze, poboljšanju kvaliteta zvuka i prisluškivanja uživo, kao i šifrovanju SD kartice.

Drugim riječima, prema optužbama, osumnjičeni je koristio tehnologiju sličnu onoj na čijem je razvoju radio kako bi pripremio tajno snimanje razgovora u kompaniji.

Sigurnosne kamere otkrile šta je radio

Prema navodima tužilaštva, Alfozan se 5. oktobra vratio u konferencijsku salu kako bi provjerio uređaj.

Sigurnosne kamere zabilježile su njegovo kretanje, a snimci su kasnije korišteni za povezivanje osumnjičenog sa skrivenom opremom.

Istog dana ostavio je torbu bez nadzora u drugom dijelu zgrade.

Kada je sigurnosni tim OpenAI pregledao torbu, u njoj je pronašao njegov novčanik, identifikacioni dokument i još jedan uređaj za snimanje, sličan onome koji je prethodno otkriven iza televizora.

Ti nalazi postali su dio dokaza na kojima se zasniva federalna krivična prijava.

OpenAI otkrio da li su ugroženi podaci korisnika

Kompanija OpenAI saopštila je da zasad nema pokazatelja da su tokom incidenta neovlašteno preuzeti ili kompromitovani izvorni kod, parametri modela vještačke inteligencije ili podaci korisnika.

Iz kompanije su potvrdili da je zaposleni protiv kojeg je pokrenut postupak dobio otkaz.

Naveli su i da su vlastite modele vještačke inteligencije koristili za analizu uređaja i utvrđivanje njegovog porijekla, što im je pomoglo da identifikuju konkretnog zaposlenog.

Prijeti mu pet godina zatvora

Alfozan se u utorak, 13. oktobra, pojavio pred sudom.

Za sada nije poznato da li ima advokata koji ga zastupa u postupku.

Ukoliko bude proglašen krivim, prijeti mu kazna do pet godina zatvora i novčana kazna do 250.000 dolara.

Istraga je usmjerena na pokušaj tajnog presretanja komunikacija u jednoj od najpoznatijih svjetskih kompanija za razvoj vještačke inteligencije.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je početak velikih istraživanja nafte, gasa i mineralnih bogatstava na Grenlandu, tvrdeći da ovo arktičko ostrvo ima ogroman energetski potencijal, ali i neprocjenjiv strateški značaj za odbranu Sjedinjenih Američkih Država i Evrope.

Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social poručio da se pripremaju opsežna istraživanja prirodnih resursa na Grenlandu, koji je nazvao “našim novim i prelijepim Grenlandom”.

“Uskoro počinju ogromna istraživanja nafte, gasa i minerala na našem novom i prelijepom Grenlandu”, napisao je Tramp.

Prema njegovim riječima, pojedini stručnjaci smatraju da bi količine lako dostupne nafte na ovom ostrvu mogle biti veće nego na gotovo bilo kojem drugom kopnenom području svijeta.

“Postoje stručnjaci koji tvrde da je količina lako dostupne nafte daleko veća nego na gotovo bilo kojem kopnu, bilo gdje u svijetu”, naveo je američki predsjednik.

Zašto je Grenland toliko važan za američku odbranu?
Tramp je posebno naglasio vojni značaj Grenlanda, tvrdeći da njegov geografski položaj omogućava Sjedinjenim Državama da znatno efikasnije otkrivaju i presreću potencijalne napade.

Prema njegovoj ocjeni, Grenland ima izuzetnu ulogu u odbrani, ali i u ofanzivnim vojnim operacijama SAD i Evrope.

“Svaki budući napad na Sjedinjene Države moraće da prođe preko Grenlanda, gdje će naša odbrana rutinski obarati dronove, rakete ili bilo koju drugu vrstu oružja koja još nije ni osmišljena”, poručio je Tramp.

Dodao je da položaj ostrva američkim odbrambenim sistemima pruža prednosti koje, kako tvrdi, ne postoje gotovo nigdje drugo na svijetu.

“To nam daje vrijeme, položaj i preglednost kakve nemamo nigdje drugo na svijetu”, istakao je.

Šta se krije iza Trampove najave?
Grenland, najveće ostrvo na svijetu, već godinama privlači pažnju zbog potencijalnih nalazišta nafte, prirodnog gasa i rijetkih minerala, ali i zbog položaja između Sjeverne Amerike i Evrope.

Američki predsjednik i ranije je insistirao na tome da je Grenland ključan za nacionalnu bezbjednost SAD, posebno zbog sve većeg prisustva Rusije i Kine na Arktiku.

U septembru 2026. godine SAD, Danska i Grenland postigli su novi sporazum o bezbjednosti i odbrani, kojim se proširuje američko vojno prisustvo na ostrvu.

Sporazum omogućava SAD da uspostave dvije dodatne vojne baze na Grenlandu, gdje već imaju svemirsku bazu Pitufik (Pituffik Space Base), važnu za rano upozoravanje na raketne napade.

Tramp je ranije tvrdio da je Grenland neophodan za američki odbrambeni sistem “Zlatna kupola”, koji je zamišljen kao zaštita od raketa i drugih vazdušnih prijetnji.

Ogromna prirodna bogatstva
Osim vojnog značaja, Grenland raspolaže potencijalno velikim nalazištima kritičnih minerala, uključujući rijetke zemne elemente koji se koriste u proizvodnji baterija, elektronskih uređaja, vojne opreme i savremenih tehnologija.

Istraživanja nafte i gasa takođe privlače interesovanje energetskih kompanija, iako su radovi na Arktiku zahtjevni zbog ekstremnih vremenskih uslova, udaljenosti i nedovoljno razvijene infrastrukture.

Američka kompanija Greenland Energy tokom 2026. godine najavila je istraživački program u basenu Džejmson Land na istoku Grenlanda, uz saradnju sa kompanijom Halliburton.

Tramp u najnovijoj objavi nije naveo koje će kompanije učestvovati u najavljenim istraživanjima, kada će radovi početi niti kolika će sredstva biti uložena.

Njegova najava dolazi nekoliko sedmica nakon novog sporazuma o američkom vojnom prisustvu na Grenlandu, kojim su Vašington, Kopenhagen i vlasti Grenlanda otvorili novo poglavlje saradnje na Arktiku.