Noćas je Termoelektrana Ugljevik ponovo isključena sa mreže zbog nedostatka uglja, što nije nikakvo iznenađenje niti viša sila, već direktna posljedica i kulminacija višegodišnjih strukturnih, finansijskih i upravljačkih problema u ovom preduzeću.

S obzirom na to da RiTE Ugljevik proizvodi oko trećinu ukupne električne energije u Republici Srpskoj, svaka obustava rada predstavlja direktan udar na energetsku stabilnost i stvara ogromne gubitke u sistemu Mješovitog holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS).

Iscrpljena ležišta, loš ugalj i sporni ugovori

Sistematsko urušavanje poslovanja RiTE Ugljevik traje godinama, a ključni uzroci leže u nekoliko povezanih faktora.

Površinski kop „Bogutovo Selo” je praktično iscrpljen, dok otvaranje novog kopa „Ugljevik Istok 2” kasni. Mehanizacija na kopu je zastarjela i godinama nedovoljno održavana, pa loši vremenski uslovi redovno zaustavljaju rad.

Ugalj koji se trenutno iskopava lošijeg je kvaliteta, sa većim procentom vlage i pepela te manjom toplotnom moći, što zahtijeva veću potrošnju po proizvedenom megavat-satu i dodatno haba kotlovska postrojenja.

Situaciju dodatno komplikuje podatak da je koncesija za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik Istok 2” godinama bila vezana za privatnu kompaniju „Comsar Energy” u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, čime je javno preduzeće ostalo bez direktnog pristupa najkvalitetnijim ležištima u svojoj neposrednoj blizini.

Sindikat upozorava: Zastoj u eksproprijaciji i skupa uvozna struja

Nove detalje o uzrocima i uslovima trenutnog zastoja iznio je Slaviša Čuturić, predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Ugljevik, predočivši ključne operativne činjenice koje preciziraju razmjere krize:

„Razlog isključenja nisu samo opšti tehnički problemi ili raniji sporazumi, već direktno zastoj u eksproprijaciji i neriješeni imovinsko-pravni odnosi na lokaciji Istok 2. Osnovni uslov da se termoelektrana uopšte vrati na mrežu jeste da na depou obezbijedimo zalihe uglja za najmanje 15 do 20 dana neprekidnog rada.

Razmjera finansijskog rizika je jasna ako se zna da RiTE Ugljevik isporučuje električnu energiju matičnom preduzeću po cijeni od 75 evra po megavat-satu, dok uvoz na tržištu u špicevima dostiže i do 1.000 evra po megavat-satu. Ispred nas je i jasan operativni rok – kapitalni remont je planiran za kraj juna naredne godine, što znači da u tom okviru moramo riješiti imovinsko-pravne odnose i novčani tok kako bi postrojenje premostilo zimski period.”

Pored imovinsko-pravnih i operativnih blokada, preduzeće opterećuju i ogromne finansijske obaveze po osnovu pravosnažne presude u arbitražnom sporu sa slovenačkom kompanijom ELES zbog predratnih ulaganja u izgradnju TE.

RiTE Ugljevik je obavezan na isplatu višemilionskih odšteta, kao i na isporuku trećine ukupno proizvedene električne energije Sloveniji pod definisanim uslovima, što drastično smanjuje raspoložive količine struje za domaće tržište i slobodnu prodaju.

Dodatno, iako je izgrađeno sistematsko postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova u vrijednosti od oko 80 miliona evra, njegovo funkcionisanje zahtijeva visoke operativne troškove i stalna tehnička prilagođavanja promjenjivom kvalitetu uglja.

Finansijski slom: Na svakih sto maraka prihoda trošili 117 KM

Zvanični finansijski rezultati za 2025. godinu, objavljeni na Banjalučkoj berzi početkom marta 2026. godine, dodatno ogoljuju dubinu finansijskog kolapsa.

Zavisno preduzeće RiTE Ugljevik završilo je godinu sa neto gubitkom od 27,8 miliona KM.

Analiza poslovanja pokazuje da su rashodi, koji su premašili 194 miliona KM, u potpunosti pojeli ukupne prihode od 165,7 miliona KM, pa je preduzeće praktično na svakih 100 KM prihoda trošilo približno 117 KM.

U obrazloženju dostavljenom uz izvještaj, v.d. direktora Žarko Novaković navodi da su ključni razlozi za negativan bilans manji poslovni prihodi od planiranih, uzrokovani padom obima proizvodnje struje, nižom jediničnom cijenom isporučene energije i smanjenom prodajom komercijalnog uglja trećim licima.

Iako uprava ukazuje na imovinsku bazu od 812 miliona KM i pozitivan neto tok gotovine od 13,4 miliona KM uz realizovane investicije, podatak da preduzeće pravi ogroman gubitak na svakoj zarađenoj marci jasno potvrđuje da je postojeći model poslovanja neodrživ.

(BUKA)

Na opštim izborima održanim 4. oktobra 2026. godine birači i posmatrači ukazali su na niz tehničkih i organizacionih problema. Od flomastera čije je mastilo probijalo glasačke listiće, preko nedovoljnog broja kabina, do povremenih zastoja u radu skenera – pojedini problemi direktno su uticali na brzinu i osjećaj sigurnosti tokom glasanja.
Iako je izborni dan u cjelini protekao mirno, iskustva građana i ljudi koji su bili uključeni u izborni proces otvorila su pitanje šta bi trebalo popraviti prije narednih izbora.
Gužve i premalo kabina za glasanje
Jedan od problema na koji su građani ukazivali jeste nedovoljan broj kabina u odnosu na broj birača.
Jedan Banjalučanin kaže da je na biračko mjesto na Starčevici stigao oko 18 časova i zatekao više od 20 ljudi koji su čekali ispred učionice. U prostoriji su, prema njegovim riječima, bile samo dvije kabine.
Čekao je više od pola sata, a dodatni problem primijetio je nakon glasanja.
„I gdje je tu tajnost glasanja? Okrenem listić, ali opet se vidi položaj boje koja je probila papir“, rekao je on.
Prema njegovom mišljenju, veći broj kabina mogao bi značajno smanjiti vrijeme čekanja, dok bi brži rad skenera dodatno ubrzao cijeli proces.
Skeneri pravili probleme, listići se zaglavljivali
Probleme sa novom izbornom opremom primijetila je i djevojka koja je na izborima radila kao terenski tehničar za nove tehnologije.
Prema njenom iskustvu, problemi sa skenerima pojavili su se još tokom pripreme biračkih mjesta, dok su na sam izborni dan bili izraženiji.
„Na gotovo svim biračkim mjestima za koja sam bila zadužena uređaji su povremeno pravili probleme, a dešavalo se i da se glasački listići zaglave ili da ih skener uopšte ne prihvata“, navela je ona.
Dodaje da su tehničari u pojedinim situacijama dobijali instrukcije da skener sa zadnje strane blago podignu kako bi listić mogao proći kroz uređaj.
Na nekim biračkim mjestima obrada listića trajala je duže nego što su građani očekivali, što je stvaralo dodatne redove.
Problemi su, prema njenim riječima, zabilježeni i kod biometrijske identifikacije birača.
Mastilo probijalo papir i otvorilo pitanje tajnosti
Posebnu pažnju izazvali su flomasteri korišteni za označavanje glasačkih listića.
Građani su prijavljivali da je mastilo bilo toliko intenzivno da se trag mogao vidjeti i sa druge strane papira.
To je otvorilo pitanje tajnosti glasanja, jer su birači strahovali da bi neko ko rukuje listićima mogao vidjeti položaj oznake.
Problem je, kako navodi terenska tehničarka, dodatno komplikovalo i to što je mastilo ostajalo na skenerima. Operateri su ih morali čistiti kako bi uređaji nastavili normalno raditi.
Takav problem možda djeluje sitno, ali na velikom broju birača može proizvesti ozbiljna usporavanja.
Stručnjaci: Ključ nije samo u tehnologiji
Hasan Kamenjaković, PR menadžer Koalicije „Pod lupom“, smatra da bi prije narednih izbora više pažnje trebalo posvetiti obuci izborne administracije nego samo ubrzavanju opreme.
Prema njegovom mišljenju, dobro obučeni članovi biračkih odbora mogu spriječiti dio organizacionih problema, od kašnjenja sa otvaranjem biračkih mjesta do nepotrebnih gužvi.
Pored obuke izbornih komisija i biračkih odbora, naglašava i potrebu za boljom edukacijom birača.
Uvođenje novih tehnologija i redizajn glasačkih listića predstavljali su dodatni izazov, posebno za građane koji se teže snalaze u novim procedurama.
Starijim biračima problem predstavljali i glasački listići
Politikolog Dragana Vučković kaže da je na biračkom mjestu primijetila nekoliko tehničkih i organizacionih nedostataka.
Osim probijanja mastila, pažnju joj je privukao i sam izgled glasačkih listića.
„Umjesto imena, na listama su prevladavali brojevi, što je mnoge građane zbunilo i stvorilo velike nedoumice“, navela je Vučkovićeva.
Poseban problem, prema njenim riječima, predstavljali su stariji birači, kojima je bilo potrebno više vremena da se snađu i pravilno popune listić.
Kada se tome dodaju nedovoljan broj kabina i povremeni problemi sa skenerima, dolazilo je do dodatnih zastoja i stvaranja gužvi.
CIK: Tehnologija „položila ispit“, ali ima prostora za nadogradnju
Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović ranije je ocijenio da su nove izborne tehnologije na ovogodišnjim izborima „položile ispit“, ali je istovremeno ukazao na mogućnost dodatnog unapređenja sistema.
Među potencijalnim novinama pomenuo je i kamere na biračkim mjestima, kao i druge tehnološke inovacije.
Arnautović je ukazao i na problem Centralnog biračkog spiska, ocjenjujući da on ne odražava u potpunosti stvarno stanje na terenu, posebno kada je riječ o osobama koje imaju važeći CIPS dokument, ali ne žive u BiH.
Šta bi trebalo popraviti do 2028.?
Iskustva sa ovogodišnjih izbora pokazuju da digitalizacija sama po sebi ne znači automatski i jednostavniji izborni proces.
Ako se želi da glasanje 2028. godine bude brže, jednostavnije i sigurnije, pažnju bi trebalo usmjeriti na nekoliko stvari:
– kvalitetnije flomastere i papir koji ne propušta mastilo;
– dovoljan broj kabina u odnosu na očekivani broj birača;
– pouzdanije i brže skenere;
– bolju tehničku podršku na biračkim mjestima;
– kvalitetniju obuku članova biračkih odbora;
– jasnije i razumljivije glasačke listiće;
– posebnu edukaciju starijih birača;
– detaljnu analizu svih problema koji su se pojavili tokom prvog većeg korištenja novih tehnologija.
Jer, ako je cilj da građani na izbore dolaze bez čekanja, nedoumica i sumnje u tajnost svog glasa, onda se lekcije sa ovogodišnjih izbora moraju pretvoriti u konkretne promjene prije narednog izbornog ciklusa.

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoran Tegeltija rekao je da pojedini carinici nažalost nisu uspjeli odoljeti mitu, te da će UIO BiH biti na raspolaganju Tužilaštvu, kako bi se ovaj slučaj što prije riješio.

„Oni su tražili već neke podatke, snimke video – nadzora sa granice sve će to biti dostavljeno Tužilaštvu, kako bi mogli da rade svoj posao. Ono što je nama važno je da su to izolovani i pojedinačni slučajevi. Iako se radi o četiri carinika, ne radi se o ni o kakvoj organizovanoj grupi, to su pojedinci”, kazao je Tegletija komentarišući hapšenje carinika angažovanih na graničnom prelazu Gradiška.

Naveo je da carinici ponovo nisu izdržali provokativni nastup pojedinaca, koji su sami nudili mito i koji su carinici nažalost primili i zbog toga će vjerovatno odgovarati iako su sami pojedinačni iznosi, kako kaže, jako mali. “Ali to njih ne opravdava, jer su oni apsolutno počinili to krivično djelo”, rekao je Tegeltija.

Podsjetimo, četiri carinska službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, angažovana na Graničnom prelazu Gradiška, lišena su slobode u akciji Tužilaštva BiH, SIPA i MUP-a Republike Srpske, zbog osnova sumnje da su počinili krivično djelo „Primanje dara ili druge koristi“. Hapšenja i pretresi obavljeni su na četiri lokacije na području Banjaluke, Prijedora i Srpca.