Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova pozvala je evropske vlasti da slušaju svoj narod.

Zaharova je podsjetila da je poznati italijanski pop pevač Al Bano zatražio od italijanskog premijera Đorđe Meloni da odustane od sankcija Rusiji i uloži napore za postizanje dugoročnog rješenja u Ukrajini. Al Bano je, takođe, istakao duboke istorijske i kulturne veze između Rusije i Italije.

“Narod i njegovi istaknuti predstavnici, poput Al Bana, još jednom dokazuju da su daleko mudriji od svojih evropskih lidera. Možda je vrijeme da slušaju?”, rekla je Zaharova na “Telegramu”.

Zaharova je dodala da se, sudeći po nedavnim događajima, italijanske vlasti bore da priznaju perspektive koje se ne poklapaju sa utvrđenim političkim dnevnim redom.

Zaharova je ocijenila da italijanske vlasti tvrde da vide “stranu ruku” iza omladinskih protesta, dok su mediji u zemlji počeli da spekulišu o “ruskim sjenkama” koje vrebaju iza italijanskih tinejdžera.

“Kada italijanski građani izraze nezadovoljstvo, vlasti sumnjaju u strani uticaj. To postavlja ozbiljnije pitanje: gdje se završava potraga za stranim miješanjem, a gdje počinje nespremnost da se saslušaju sopstveni građani?”, rekla je Zaharova.

Pristalice albanske Demokratske partije (DP) gađali su danas kamenicama zgradu Ministarstva prosvete u Tiranu, a tokom okupljanja ispred tog ministarstva, gde je najavljen i protest studenata, demonstranti su zapalili kontejnere.

Policija je reagovala upotrebom vodenog topa kako bi rasterala okupljene.

Pristalice DP-a prethodno su ispred zgrade Vlade Albanije zapalile stolice koje je albanski premijer Edi Rama postavio kao poziv studentima na dijalog.

Albanski premijer Edi Rama ranije danas ponovo je pozvao na dijalog uoči najavljenog protesta studenata i građana u Tirani i drugim albanskim gradovima.

Rama je objavio video-snimak na Fejsbuku na kojem se vidi kameni sto ispred njegove kancelarije na kojem su postavljeni papiri na kojima piše “dijalog”.

Rama je i prethodnih dana postavljao stolice i klupe ispred svog kabineta, pozivajući studente na dijalog, ali su oni odbili pozive.

U Albaniji se već 12 dana održavaju protesti koje predvode studenti, a koji su počeli zbog nezadovoljstva stanjem u obrazovanju, visokim troškovima studiranja i slabim mogućnostima zapošljavanja mladih, ali su prerasli u šire demonstracije protiv vlade albanskog premijera Edija Rame, uz zahteve za njegovu ostavku.

(Tanjug) Foto: AP/Tanjug

Novi američki mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini navodno uključuje uspostavljanje demilitarizirane zone u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO i ublažavanje sankcija Rusiji.

Prema izvorima na koje se poziva britanski magazin The Economist, američki predsjednik Donald Tramp suočava se s političkim pritiskom uoči izbora u SAD, zbog čega, kako tvrde sagovornici magazina, nastoji da što prije dođe do mirovnog sporazuma.

O planu je izvijestio The Economist, a njegove navode prenio je ruski nezavisni medij The Moscow Times.

Prema tim informacijama, paket bi uključivao i ekonomske sporazume s Moskovom te mogućnost obnove isporuka ruskog gasa Evropi. Zauzvrat bi Ukrajina dobila investicioni paket i mogućnost članstva u Evropskoj uniji, ali bi morala da se odrekne ambicije da postane članica NATO-a.

Ipak, ni Vašington ni Kijev nisu javno potvrdili da je Ukrajina prihvatila predložene uslove, a detalji mogućeg dogovora i dalje su predmet razgovora.

Tramp pod pritiskom zbog izbora u SAD
Prema izvorima The Economista, jedan od ključnih faktora koji utiču na Trampove poteze jesu izbori na sredini predsjedničkog mandata, zakazani za 3. novembar. Istraživanja javnog mnjenja, kako navodi magazin, ukazuju na slabu podršku Republikanskoj stranci i samom predsjedniku.

Sagovornici magazina tvrde da je Tramp zbog toga „obuzet panikom“ i da u ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom vidi mogućeg krivca za neuspjeh pregovora.

Američki zvaničnici, prema istim navodima, smatraju da Trampovi specijalni izaslanici Džared Kušner, njegov zet, i Stiv Vitkof, njegov dugogodišnji prijatelj i poslovni partner, dodatno komplikuju situaciju jer pogrešno tumače motive ruskog predsjednika Vladimira Putina i podložni su ruskom uticaju.

U izvještaju se pominje i Ilon Mask, čiji se odnos prema Ukrajini opisuje kao složen.

„Tramp stvara užasnu situaciju, ali istovremeno zavisi od idiota“, navodi se u izjavi američkog zvaničnika koju je prenio The Moscow Times.

Šta predviđa američki mirovni plan?
Prema informacijama koje prenose mediji, prijedlog uključuje uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu, ublažavanje sankcija Rusiji i niz ekonomskih sporazuma.

Među njima je i mogućnost ponovne isporuke ruskog gasa Evropi, uključujući oživljavanje projekta Sjeverni tok.

Ukrajina bi, prema navodima, dobila investicioni paket i mogućnost pristupanja Evropskoj uniji, ali bi morala da odustane od članstva u NATO-u.

Američki zvaničnici tvrde da Tramp ne želi da prisili Ukrajinu na kapitulaciju, iako priznaju da odnosi Vašingtona i Kijeva postaju sve nestabilniji.

Ukrajinski zvaničnici upoznati su s opštim okvirom prijedloga, ali, prema pisanju The Economista, nisu dobili sve detalje. U Kijevu postoji bojazan da bi Moskva mogla da ostvari ekonomske i diplomatske koristi prije nego što rat bude okončan.

Pritisak na Kijev i prekid rada Starlinka
Tramp je posljednjih nedjelja pojačao pritisak na Ukrajinu.

Nakon dogovora s Putinom o dizelskom gorivu 9. oktobra, optužio je Kijev za produžavanje rata, pozvao na obustavu napada na ruske rafinerije i predložio izbor novog ukrajinskog predsjednika.

Situaciju je dodatno zakomplikovao prekid satelitskih komunikacija putem sistema Starlink, koji je počeo 14. oktobra i ozbiljno pogodio ukrajinsku vojsku. Prema navodima iz izvještaja, ni Mask ni Bijela kuća nisu preuzeli odgovornost za poremećaj rada sistema koji je važan za ukrajinske vojne operacije.

Kušner i Vitkof su 20. oktobra sa Zelenskim razgovarali o glavnim elementima novog mirovnog plana. Tramp je potom izjavio da su, prvi put nakon dužeg vremena, blizu mirovnog sporazuma.

Abu Dabi kao moguća lokacija novih pregovora
U međuvremenu se razmatra mogućnost novih trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se Abu Dabi, glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata, razmatra kao mjesto sastanka.

Prema izvještajima kineske agencije Sinhua, pregovori bi mogli da se održe u prvoj polovini novembra.

Peskov je, govoreći o nedavnim razgovorima Vitkofa i Putina, kazao da trenutno nema planiranog telefonskog razgovora između ruskog i američkog predsjednika, ali da bi se on mogao brzo dogovoriti na zahtjev bilo koga od njih.

Odbio je da iznese detalje razgovora Putina i Vitkofa, ističući da bi javno iznošenje prijedloga moglo da našteti pregovaračkom procesu. Takođe je naveo da Putin nije predao Vitkofu dokumente s konkretnim planom za okončanje rata.

Evropa traži sopstvenog pregovarača za razgovore s Putinom
Paralelno s američkim inicijativama, evropske zemlje razmatraju mogućnost formiranja sopstvenog pregovaračkog tima za razgovore s Moskovom.

Britanski The Telegraph, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio je da se razmatra pet mogućih kandidata: italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksander Stub, češki predsjednik Petr Pavel, danska premijerka Mete Frederiksen i norveški premijer Jonas Gar Støre.

Prema izvorima britanskog lista, već su uspostavljeni kontakti s potencijalnim kandidatima, ali još nije donijeta konačna odluka.

Jedna od mogućnosti jeste da umjesto jednog pregovarača bude formirana grupa evropskih lidera, čime bi se smanjila mogućnost neslaganja među državama oko toga ko treba da preuzme tu ulogu.

Finski predsjednik Aleksander Stub posebno se izdvaja zbog bliskih odnosa s Trampom i angažmana u evropskim nastojanjima da se podrži Ukrajina. Češki predsjednik Petr Pavel pominje se zbog vojnog iskustva i poznavanja NATO-a.

Evropske prijestonice, prema diplomatskim izvorima, sve više smatraju da je potrebno usaglasiti zajednički stav prema Rusiji prije eventualnog početka novih pregovora o okončanju rata u Ukrajini.

(Raport) Foto: AP