Iranski predstavnici napustili su pregovore sa katarskim posrednicima o okončanju rata sa Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je u ponedjeljak zvaničnik upoznat sa pregovorima, dodajući da je u opticaju nacrt prijedloga sporazuma i da je moguć još jedan sastanak.

Pregovarači su otišli u nedjelju, ali ne zbog poteškoća u pregovorima, rekao je zvaničnik, koji nije pružio dodatne pojedinosti o nacrtu prijedloga.

Iran traži okončanje američke pomorske blokade

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova rekao je da je osnova za pregovore iranski plan od sedam koraka iz septembra o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza i okončanju američke pomorske blokade, pri čemu Teheran sada navodi da bi se taj prijedlog mogao sprovesti u kraćem roku u slučaju postizanja dogovora.

Portparol Esmail Bagei rekao je da je zamjenik šefa diplomatije Kazem Garibabadi bio u Dohi kako bi olakšao razmjenu poruka sa Vašingtonom posredstvom katarskih posrednika.

„Naši zahtjevi su veoma jasno i transparentno artikulisani. Ti zahtjevi su razumni i logični: ne može se pokrenuti konačni sporazum niti se može ponovo otvoriti ili obezbijediti Ormuski moreuz ako se ne okonča američka pomorska blokada, ako se ne poštuju iranski zahtjevi i ne zadovolje legitimne potrebe Irana“, rekao je Bagei.

Katarska televizija Al Džazira u subotu je citirala iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija, koji je rekao da bi se Ormuski moreuz, u slučaju sporazuma, mogao otvoriti u roku od dva dana umjesto prvobitno predviđenih sedam. Američki predsjednik Donald Tramp odbio je raniji prijedlog Irana.

Tramp ne isključuje nove napade na Iran

Do najnovijih pregovora dolazi usred zabrinutosti da bi sukob ponovo mogao da eskalira nakon međuizbora za Kongres u SAD. Na pitanje o stavu Teherana prema međuizborima, Bagei je odgovorio da Teheran ne očekuje da će izbori „roditi nove SAD“, prenosi ATV.

Hakerski napad pogodio je više od 70 prodavnica i supermarketa nekoliko trgovinskih lanaca u Belgiji, Luksemburgu i Švedskoj, gdje su temperature u frižiderima i zamrzivačima podignute, a hrana koja se u njima nalazila morala je biti bačena kako bi se izbjegli rizici po bezbjednost potrošača.

Sistemi za hlađenje bili su poremećeni u više od 40 supermarketa kompanije „Delez“ u Belgiji i Luksemburgu, dok su slične probleme prijavili i trgovinski lanci „Karfur“ i „Spar“ u dvadesetak svojih prodavnica, prenosi belgijski VRT.

Izvršni direktor kompanije „Sabcobel“, koja se bavi instaliranjem rashladnih uređaja, Stefan Moelans rekao je da su hakeri daljinski prebacili isparivače sistema u režim odmrzavanja, što je dovelo do zagrijavanja frižidera.

– Počeli smo da mobilišemo tehničare sinoć u 1.00 čas kako bismo situaciju stavili pod kontrolu. Radili smo cijelu noć i jutro kako bismo isključili pogođene instalacije sa mreže – kazao je Moelans, dodajući da su, uprkos intervenciji, neke prodavnice morale da bace proizvode.

Hakerski napadi i u Švedskoj
Isti problem, odnosno povećanje temperature u frižiderima i zamrzivačima, jutros je prijavljen i u više dijelova Švedske, prenosi SVT.

Nekoliko prodavnica kompanije „Ica“ u Švedskoj objavilo je na društvenim mrežama da su im frižideri i zamrzivači hakovani.

Menadžer prodavnice „Ica Nara“ u Bodi na Olandu, Mats Olson, rekao je da ga je po dolasku na posao dočekala lokva vode na podu, dok je zamrzivač radio na temperaturi od 14 stepeni Celzijusa.

Prema njegovim riječima, svi zamrzivači i frižideri u toj prodavnici bili su isključeni, a roba uništena.

U centralnom dijelu Švedske šest prodavnica kompanije „Coop“ takođe je prijavilo da su bile meta hakera koji su podigli temperature u rashladnim uređajima.

Sličan napad dogodio se i u Francuskoj
Sličan incident dogodio se u Francuskoj 12. oktobra, kada je stotine prodavnica širom zemlje bilo meta hakerskih napada. Tom prilikom temperature u zamrzivačima i frižiderima podignute su na čak 50 stepeni Celzijusa.

Tužilaštvo u Parizu tada je saopštilo da je sajber napad „velikih razmjera“ pogodio umrežene rashladne uređaje kod nekoliko velikih trgovaca hranom širom Francuske.

Francusko tužilaštvo pokrenulo je istragu za pokušaj ubistva nakon što su demonstranti u Parizu zapalili policajca Molotovljevim koktelom tokom masovnih protesta širom zemlje.

Francusko tužilaštvo pokrenulo je istragu za pokušaj ubistva nakon što su na policajce tokom nemira bačeni Molotovljevi kokteli. Reakcije je pokrenuo snimak subotnjeg sukoba sa demonstrantima u Parizu, na kojem se vidi policajac u plamenu. Incident se dogodio nakon sedmica uličnih protesta u kojima je bilo i povrijeđenih demonstranata.

Ministar: Pokušaj ubistva
Policajac, koji je zadobio opekotine skočnog zgloba i lakše povrede ruke, izjavio je za list Figaro da se radilo o “izuzetno sofisticiranoj” zapaljivoj napravi.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez ocijenio je da bacanje Molotovljevog koktela na policijski kordon predstavlja “pokušaj ubistva” i dodao da policija intenzivno traga za počiniocima.

Paris has gone to another level. Throwing Molotov cocktails at police is attempted murder. This is not a protest anymore, they just want to kill and do something big. Did you see the cop on fire? https://t.co/V6c1G9hLtA

— RadioGenoa (@RadioGenoa) October 31, 2026

U subotu su stotine hiljada ljudi učestvovale u uglavnom mirnim protestima širom Francuske. To je nastavak niza demonstracija koje od kraja septembra predvode mladi. Oni od vlasti traže reakciju na visoke troškove života i loše stanje javnih službi, posebno u školstvu.

Hapšenja i pojačane mjere
Zbog ranijih sukoba i pljački, tokom vikenda su širom zemlje raspoređene hiljade policajaca, a u pojedinim gradovima upotrebljen je i suzavac. Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, u subotu je uhapšeno više od 770 osoba, što je otprilike upola manje nego nedjelju dana ranije.

Ipak, policija navodi da niko nije uhapšen zbog napada na policajca koji je zabilježen kamerom, prenosi agencija AFP.

Iskaz napadnutog policajca
Napadnuti policajac je pripadnik Nacionalne žandarmerije, vojne jedinice pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova. Rekao je da se njegova jedinica “iznenada suočila sa nekoliko stotina neprijateljski nastrojenih i dobro opremljenih protivnika”. U razgovoru za Figaro istakao je da tečnost još nije identifikovana, ali da je zapaljiva naprava “imala znatno jači efekat gorenja od standardnog Molotovljevog koktela”.

“Suočili smo se sa agresivnim pojedincima koji nisu demonstranti. i ljudi su došli sa namjerom da naude onima koji predstavljaju državu”, rekao je.

Dodao je da je još četrnaest policajaca povrijeđeno, neki lakše, a neki teže, kao i da je nekolicina njih pogođena kamenim kockama. Njegova jedinica trebalo je da ima slobodan dan, ali su hitno pozvani na dužnost zbog protesta.

Demonstranti o policijskoj sili
Organizatori protesta, “Žuti prsluci”, tvrde da su desetine demonstranata teško povrijeđene tokom nedavnih protesta i da su mnoge pogodile “granate”.

Francuska je početkom oktobra privremeno obustavila upotrebu jedne vrste šok-bombi nakon što je petnaestogodišnjaku raznesena šaka. Međutim, list Le Mond piše da policija u kasnijim protestima i dalje koristi drugi model.

Protesti su se tokom vikenda održali i u Njemačkoj i Italiji. Dio su talasa protesta koje u dijelovima Evrope predvode uglavnom mladi. Iako se zahtjevi razlikuju, svima je zajednički fokus na troškovima života i javnim službama.