Connect with us

Region

FINANCIAL TIMES OTKRIVA KAKO FUNKCIONIŠE STUDENTSKI POKRET U SRBIJI: Bez vođe, tajni plenumi i „društveni ugovori“

Britanski list Financial Times objavio je opširnu reportažu o studentskom pokretu u Srbiji, njegovoj unutrašnjoj organizaciji i načinu na koji su birani kandidati za poslaničku listu koja je, prema navodima u tekstu, pobijedila na parlamentarnim izborima 25. oktobra.

Novinari ovog lista došli su do snimaka i svjedočenja učesnika studentskih plenuma, uključujući i materijal sa jednog od prvih okupljanja na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu iz decembra 2024. godine.

Na snimku se vidi nekoliko desetina studenata koji pažljivo prate dnevni red projektovan na zid, a o svakoj tački glasaju podizanjem ruku. Iza govornika nalazi se školska tabla sa porukama poput „Budi kompetentan, a ne poslušan“ i „Mi smo snaga koja donosi promjene“.

Pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, mjesec dana ranije, bio je događaj koji je pokrenuo protestni talas iz kojeg se razvio studentski pokret.

„Simbolično, svi smo bili pod tom nadstrešnicom“, rekao je Aleksandar Baucal, profesor psihologije Univerziteta u Beogradu, koji bi trebalo da bude jedan od predstavnika Studentske liste u parlamentu.

Pokret bez vođe: Odluke se donose na plenumima

Jedna od osnovnih karakteristika studentskog pokreta, prema sagovornicima Financial Timesa, jeste odsustvo formalnog vođe i insistiranje na kolektivnom odlučivanju.

Baucal, koji je pojedinim plenumima prisustvovao kao posmatrač, rekao je da je primijetio pokušaje pojedinaca da se nametnu kao važniji od drugih, ali da su takvi pokušaji bili zaustavljeni.

Studenti su, prema njegovim riječima, nastojali da spriječe stvaranje pojedinačnih centara moći i zadrže sistem u kojem se odluke donose zajednički.

Čedomir Đurin, student fizike i aktivista Univerziteta u Novom Sadu, priznao je da je bio iznenađen kada je Aleksandar Vučić priznao izborni poraz.

„Prvo sam pomislio: ‘Vau, zar je to to?’“, rekao je Đurin.

Ipak, nakon izborne pobjede pred pokretom se otvorilo mnogo složenije pitanje – kako preuzeti odgovornost za upravljanje državom, a istovremeno sačuvati principe na kojima je nastao.

Kandidati birani mjesecima, telefoni ostavljani izvan prostorije

Prema pisanju britanskog lista, studenti su počeli da sastavljaju listu kandidata nakon što su tokom 2025. godine iznijeli zahtjev za raspisivanje parlamentarnih izbora.

Mjesta na listi raspoređivana su među univerzitetima, uzimajući u obzir broj njihovih studenata. Sami studenti nisu se kandidovali, već su predlagali profesore i druge javne ličnosti.

Proces je trajao mjesecima i uključivao brojna glasanja. Svaki student mogao je da predloži kandidata, pod uslovom da prethodno dobije njegov pristanak.

Plenumi na kojima su birani kandidati bili su posebno zatvoreni za javnost. Učesnici su, prema svjedočenju doktoranta Novaka Simina, telefone ostavljali izvan prostorije, dok su kandidati tokom predstavljanja dobijali nadimke koji su se mijenjali.

„Sve telefone ostavljali smo napolju. Poslije predstavljanja kandidatima smo davali nadimke, koji su se stalno mijenjali. Danas bismo ih zvali po Teletabisima, sutra po likovima iz ‘Ratova zvijezda’, tako da, ako nešto procuri, mediji ne mogu da povežu o kome je riječ“, ispričao je Simin.

„Društveni ugovori“ kao obaveza prema programu pokreta

Jedan od zanimljivijih detalja iz reportaže odnosi se na dokumente koje su kandidati potpisivali prije izbora.

Prema pisanju Financial Timesa, od kandidata je zatraženo da potpišu takozvane „društvene ugovore“, kojima se obavezuju na vrijednosti i ciljeve studentskog pokreta.

Time je trebalo da se osigura da budući poslanici ostanu dosljedni dogovorenom programu i principima na kojima je lista formirana.

Kandidati, međutim, ne smatraju da bi različiti politički stavovi nužno predstavljali prepreku budućem radu.

„Ideologija i nema svrhu ako sistem ne funkcioniše“, rekao je Baucal.

Prema podacima navedenim u tekstu, Studentska lista osvojila je 53 odsto glasova, što bi joj omogućilo 140 poslaničkih mjesta. Ukoliko neko od izabranih kandidata odustane od mandata, trebalo bi da ga zamijeni sljedeći kandidat sa liste.

Tek predstoje dogovori o premijeru i ministrima

Pobjeda na izborima ne znači da su riješena i pitanja budućeg upravljanja državom.

Prema proceduri opisanoj u reportaži, kandidati imaju 30 dana da se dogovore o preuzimanju poslaničkih mandata, dok je za formiranje vlade i predlaganje premijera predviđen dodatni rok od 60 dana.

U narednom periodu očekuju se novi plenumi i razgovori o ljudima koji bi trebalo da preuzmu najvažnije funkcije u izvršnoj vlasti.

Nakon toga bi studentski pokret trebalo da pređe sa modela kolektivnog odlučivanja na uobičajene parlamentarne procedure.

„Očekuje se da funkcionišemo onako kako zakonodavno tijelo inače funkcioniše u demokratskoj zemlji“, rekao je Dejan Šoškić.

Studenti, prema navodima iz reportaže, planiraju da se nakon formiranja nove vlasti vrate svojim redovnim životima, ali da zadrže nadzornu ulogu.

Sjećanje na 2000. godinu i izazovi koji tek dolaze

Britanski list upozorava da bi najveći izazov mogao biti očuvanje jedinstva i sprovođenje reformi u prvim mjesecima nakon preuzimanja vlasti.

Jern Flek, viši direktor Evropskog centra Atlantskog savjeta, ocijenio je da bi sposobnost nove vlade da ostane jedinstvena i sprovede suštinske promjene tokom prvih šest do 12 mjeseci mogla biti presudna.

U reportaži se podsjeća i na proteste iz 2000. godine, koji su doveli do pada Slobodana Miloševića, ali nakon kojih očekivanja dijela građana nisu bila ispunjena.

Sagovornici Financial Timesa smatraju da bi ovog puta moglo biti drugačije, između ostalog zbog načina na koji je pokret organizovan i izbornih rezultata koje je ostvario.

„Zaista sumnjam da neće uspjeti“, rekla je studentkinja prava Jana Vasić, dodajući da bi, ukoliko nova vlast ne ispuni očekivanja, građani mogli ponovo pokrenuti proces političkih promjena.

Reportaža tako otvara pitanje koje će obilježiti naredni period u Srbiji: može li pokret nastao na principima zajedničkog odlučivanja i bez formalnog vođe uspješno preuzeti odgovornost za upravljanje državom?

Related Topics:

Region

MILO ĐUKANOVIĆ STIGAO U VIŠI SUD U PODGORICI: Biće saslušan zbog afere “Telekom”, slučaj ponovo otvoren

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović stigao je u Viši sud u Podgorici zbog saslušanja u slučaju “Telekom”.

Bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović stigao je u Viši sud u Podgorici, gdje bi pred sudijom za istragu Goranom Šćepanovićem trebalo da bude saslušan povodom slučaja poznatog kao predmet “Telekom”, piše agencija Tačno.

Sa njim je, pišu podgoričke Vijesti, stigla i njegova advokatica Svetlana Vujanović, bivša sudija Vrhovnog suda i nekadašnja prva dama Crne Gore.

Saslušanje se odnosi na sumnje u korupciju tokom privatizacije Crnogorskog Telekoma 2005. godine, odnosno na navode da je preko konsultantskih ugovora prikrivana isplata mita.

Saslušanje je predložila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović, koja je preuzela krivično gonjenje u ime države nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u avgustu prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastara krivičnog gonjenja.

Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda zauzelo je, međutim, stav da u ovom predmetu nije nastupila zastara, nakon čega je omogućeno sprovođenje predloženih dokaznih radnji.

MANS je krivičnom prijavom iz 2019. godine obuhvatio Mila i njegovu sestru Anu Đukanović, kao i više drugih osoba, zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom privatizacije “Telekoma”.

Nastavi čitati

Region

NETANJAHU OTVORENO VUČIĆU! “Hvala na dugogodišnjem partnerstvu, čekam te u Izraelu!”

Nosilac liste „Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom i tom prilikom izrazio spremnost da i dalje lično doprinosi jačanju bilateralne saradnje Srbije i Izraela.

Dodao je da su odnosi Srbije i Izraela, uprkos izazovima, podignuti na viši nivo.

„Zahvaljujući na telefonskom pozivu, konstatovao sam da smo u proteklom periodu, uprkos različitim globalnim izazovima, uspjeli da srpsko-izraelske odnose podignemo na značajno viši nivo. Izrazio sam spremnost da i dalje lično doprinosim jačanju bilateralne saradnje“, naveo je Vučić.

Nastavi čitati

Region

DRAMA U SRBIJI! Rusi preko noći ostali bez prebijenog dinara, pojedini nemaju ni za hranu

Vlasti Srbije najavile su isplatu osiguranih depozita do 50.000 evra, ali sudbina novca iznad tog iznosa zasad je neizvjesna.

Oduzimanje dozvole za rad Alta banci u Srbiji izazvalo je velike probleme među ruskim državljanima koji su se nakon početka invazije na Ukrajinu preselili u tu zemlju. Mnogi su u banci držali novac od prodaje nekretnina u Rusiji, primali plate ili poslovali preko njenih računa. Sada ne mogu pristupiti novcu, a posebno su zabrinuti oni čiji depoziti premašuju osigurani iznos od 50.000 evra.

O svojim iskustvima govorili su za ruski nezavisni portal Meduza.

Narodna banka Srbije 30. oktobra oduzela je dozvolu za rad Alta banci, jednoj od rijetkih srbijanskih banaka u kojima su ruski državljani relativno jednostavno mogli otvoriti račun.

Odluka je zatekla brojne ruske emigrante koji su se u Srbiju preselili posljednjih godina. Bankovne kartice prestale su funkcionisati, mobilna aplikacija postala je nedostupna, a poslovnice su zatvorene.

Vlasti Stbije najavile su isplatu osiguranih depozita do 50.000 evra, ali sudbina novca iznad tog iznosa zasad je neizvjesna.

„Na računu nam je ostalo 70.000 evra”

Anton, IT stručnjak koji se s porodicom preselio u Srbiju, ispričao je za Meduzu da su u Alta banci držali oko 70.000 evra od prodaje stana u Moskovskoj oblasti. Novac su postepeno prebacivali iz Kazahstana, a posljednju uplatu izvršili su samo četiri dana prije zatvaranja banke.

Kada su saznali šta se dogodilo, odmah su pokušali podići novac.

„Otišli smo do bankomata, ali nije radio. Zatim smo otišli do poslovnice. Nakon pola sata pojavila se zaposlenica i rekla da se poslovnica neće otvoriti. Aplikacija nije radila. Nismo mogli ni podići ni prebaciti novac”, ispričao je.

Porodica je razmišljala o kupovini nekretnine u Srbiji, ali sada ne zna kada će ponovo moći raspolagati svojom ušteđevinom.

„Naravno da smo bili jako uznemireni. U početku je nastala panika. U redu pred bankom upoznali smo ljude kojima je situacija mnogo gora nego nama. Neki su ondje držali sav svoj novac”, rekao je Anton.

Njegova porodica ima dio ušteđevine u drugim bankama, ali planiraju potražiti pravnu pomoć kako bi pokušali vratiti iznos koji premašuje osigurani depozit.

„Imam novca za još dva dana života”

Posebno je teška situacija za ruske emigrante kojima je Alta bila jedina veza s međunarodnim sistemom plaćanja.

Artjom, bivši fotoreporter koji danas živi u Crnoj Gori i predaje fotografiju putem interneta, koristio je karticu Alta banke za podizanje novca zarađenog preko PayPala. Nakon zatvaranja banke ostao je bez mogućnosti pristupa svojim prihodima.

„Novac mi nije u banci, nego na PayPalu, ali sada ga ne mogu koristiti. Da sam znao šta će se dogoditi, podigao bih barem nekoliko stotina evra za svakodnevne potrebe, za školske obroke kćerke, prodavnicu i kurs jezika. Sada ću morati posuđivati od poznanika”, rekao je.

Ističe da mu problem nije samo gotovina jer bez bankovne kartice ne može plaćati ni internetske usluge.

„U frižideru imam hrane za još dva dana. Toliko vremena imam da pronađem način kako doći do novca”, ispričao je.

Slične probleme imaju i ruski preduzetnici. Dmitrij, koji u Srbiji pokušava pokrenuti samostalnu djelatnost, samo dan prije zatvaranja banke preuzeo je dokumentaciju za novootvoreni poslovni račun.

Sada mora pronaći drugu banku koja će mu omogućiti legalno poslovanje, što je za ruske državljane bez odgovarajućih dozvola boravka posebno teško.

Prodali stanove u Rusiji, a novac ostao blokiran

Boris, koji se u Srbiju preselio tokom ljeta, takođe je u Alta banci držao novac od prodaje nekretnine u Rusiji. Njegova ušteđevina premašuje granicu osiguranja depozita od 50.000 evra.

„Prodao sam nekretninu, novac je stigao na račun i onda se dogodilo ovo. Prva reakcija bili su tjeskoba, šok i nevjerica”, rekao je.

Trenutno raspolaže samo gotovinom, za koju procjenjuje da će mu potrajati između tri dana i sedmicu dana.

„Banka je normalno radila. Ljudi su dolazili, otvarali račune i uplaćivali novac. A onda su nam odjednom rekli: Gotovo je”, ispričao je.

Posebno ga zabrinjava što ne zna koliko će trajati povrat sredstava iznad osiguranog iznosa.

Problemi su pogodili i firme koje su preko Alta banke isplaćivale plate, plaćale poreze i podmirivale poslovne obaveze. Jedna ruska preduzetnica rekla je Meduzi da njena firma sada mora hitno otvoriti nove račune kako bi nastavila normalno poslovati.

„Neki imaju blokiranih 180.000 evra, a trebali su kupiti stan”

Apolinarija, direktorica organizacije za zaštitu ljudskih prava „Sloboda i pravo”, pomaže ruskim državljanima čiji su računi blokirani.

Prema njenim riječima, pojedini emigranti u Alta banci držali su između 50.000 i 180.000 evra.

„Vidjela sam slučaj ljudi koji su na računu imali 180.000 evra. U srijedu su trebali kupiti stan. Možete zamisliti u kakvom su sada stanju. To je sve što su tokom života uštedjeli, novac od prodatog stana i automobila, a niko ne zna kada će im biti vraćen”, rekla je.

Spomenula je i ženu koja je platu primala preko Alta banke, a nakon njenog zatvaranja ostala je sa samo 3.000 dinara gotovine, odnosno manje od 30 evra.

„Trenutno u svim grupama vladaju panika i histerija”, opisala je raspoloženje među pogođenim klijentima.

Njena organizacija, zajedno s pravnicima, priprema zahtjeve srbijanskim institucijama. Traže jasne rokove povrata novca, informacije o postupku isplate za strane državljane te mogućnost hitnog otvaranja računa u drugim bankama.

„Ne namjeravamo samo sjediti i čekati. Najvažnije je da ljudi znaju šta trebaju učiniti i kada će moći dobiti svoj novac”, poručila je Apolinarija.

(SB)

Nastavi čitati

Aktuelno