Hrvatski premijer Andrej Plenković komentarisao je pobjedu Studentske liste u Srbiji, a posebnu pažnju privuklo mu je to što tokom proslave izborne pobjede 25. oktobra nije bilo evropskih zastava.
Poručio je da će predstavnici liste, kada preuzmu odgovornost, morati jasno da predstave svoju politiku i odnos prema Evropskoj uniji.

– Iskreno, mislim da niko zaista i ne zna mnoge od stavova nove vlasti u Srbiji. Jer, bili su veoma pametni da ne govore previše prije izbora, što taktički mogu da razumijem.

Ali sada, kada preuzmu odgovornost, morate da objasnite za šta se zalažete. Ono što je bilo upečatljivo za sve posmatrače: u izbornoj noći uopšte nije bilo evropskih zastava. Nijedne. Nijedne – rekao je Plenković na Samitu o proširenju.

Plenković: To nije snažan proevropski pokret
Hrvatski premijer ocijenio je da odsustvo evropskih zastava nije ostavljalo utisak snažnog proevropskog pokreta.

– To nije nešto što bi moglo da se opiše ili shvati kao veoma snažan proevropski pokret – rekao je Plenković.
Dodao je da je, slušajući komentare građana Srbije, cijeli pokret više djelovao kao pokret za slobodu, što je, kako je naveo, za poštovanje.Kupuj mape

– Ali moramo detaljno sagledati suštinu njihove evropske politike. Pretpostavljam da treba da im damo malo vremena – poručio je Plenković.

Blic

Studentska lista predstavila je, između ostalog, i plan za oblast “Rad i socijalna pitanja”, u kom ocjenjuje da je radno zakonodavstvo Srbije među nepovoljnijim po radnike u Evropi, a da se prava koja postoje na papiru kod nesavjesnih poslodavaca slabo poštuju jer kršenje gotovo da nema sankcije.

Posljedicu opisuju kao “trku do dna”: strane investicije privlače jeftin i nezaštićen rad, investitori odlaze kad nestanu subvencije, a savjesni domaći poslodavci snose namete, prenosi Mondo.rs.

Kako navode, odgovor liste je povratak rada u radni odnos, uz usklađivanje propisa sa standardima UN, Međunarodne organizacije rada i EU.

Dio plana pogledajte u nastavku:

Rad i socijalna pitanja

Radno zakonodavstvo Srbije je jedno među najnepovoljnijim po radnike u Evropi, a prava koja na papiru postoje kod nesavesnih poslodavaca ne znače mnogo, jer njihovo kršenje gotovo da nema sankcije. To je posljedica “trke do dna”. Strane investicije privlače jeftin i nezaštićen rad, pogotovo to što je normalno da se radi van radnog odnosa, što investitori nestaju kad i njihove subvencije, a savjesni domaći poslodavci nose namete.

Polazivši od našeg stava, gdje rad ne predstavlja čovjekovu svrhu, i zarada služi za ispunjavanje čovjekovih potreba radi dostojanstvenog života radnika i porodice, rad vraćamo u radni odnos.

Posijle dvanaest mjeseci rada, zaključuje se ugovor na neodređeno, daje se regres i topli obrok, socijalna pomoć prestaje da uslovljava čovjeka na poniz, i omogućava se socijalna penzija za ljude starije od 65 godina bez staža. Prije donošenja propisa, usklađujemo ih sa standardima UN, Međunarodne organizacije rada, kao i EU.

Privreda koja vrednuje rad i jednaka prava za sve radnike

Napustićemo politiku koja Srbiju predstavlja kao zemlju jeftine radne snage. Državnu podršku usmjerićemo ka proizvodnji koja donosi kvalitetna radna mjesta, tehnološki razvoj i zarade od kojih porodica može pristojno da živi.

Proširenjem definicije zaposlenog obezbjedićemo sva prava iz radnog odnosa licima angažovanim ugovorima o radnom angažovanju, tako da radnici na privremenim i povremenim poslovima i preko omladinskih zadruga imaju zagarantovana osnovna prava. Kod poslova sa trajnim obilježjima zavisnog rada zahtjevaćemo zaključivanje ugovora o radu, dok ćemo agencijsko angažovanje ograničiti na opravdane potrebe i spriječiti izbjegavanje kolektivnih ugovora preko podizvođača.

Samozaposlenima bez zaposlenih obezbjedićemo zaštitu primjerenu njihovom radnom položaju, a platformske radnike zaštitićemo od prikrivanja zavisnog zaposlenja i uskraćivanja prava. Sezonski rad uredićemo Zakonom o radu i angažovanje ograničiti na najviše devet mjeseci tokom kalendarske godine.

Zapošljavanje mladih podržaćemo pripravništvom i radnim praksama sa stvarnim obrazovnim sadržajem, unaprijed utvrđenim mentorom i planom osposobljavanja. Takva praksa trajaće najduže šest mjeseci kod istog poslodavca. Omladinske zadruge vratićemo njihovoj neprofitnoj svrsi i zaštititi učenike od eksploatacije. Kontrolom zapošljavanja stranih radnika sprečavaćemo obaranje cijene rada, a pravnom pomoći i prevodilačkom podrškom štitićemo ih od zloupotreba.

Sigurnost zaposlenja i zaštita radnika od samovolje pri otpuštanju

Opšti maksimum rada na određeno skratićemo na 12 mjeseci. Poslodavac će sa istim radnikom za isti posao moći da zaključi najviše četiri takva ugovora, dok će zamjena privremeno odsutnog zaposlenog trajati do njegovog povratka, najduže 36 mjeseci. Za projekte sa jasno određenom sadržinom i trajanjem važiće isti maksimum i obaveza prethodnog dostavljanja dokumentacije o vremenskom okviru i finansiranju. Tokom opravdanog bolovanja, ugovor će se produžavati do završetka spriječenosti za rad.

Disciplinske mjere pratiće postupak sa pravom na odbranu i sindikalno zastupanje, dok će prinudno potpisani sporazumi o prestanku rada biti pravno ništavi, a poslodavac će dokazivati dobrovoljnost sporazuma kada radnik učini prinudu vjerovatnom.

Proglašenje tehnološkog viška pratiće šestomjesečna zabrana zapošljavanja drugog lica na istim poslovima, uz zakonske izuzetke i prednost ranije otpuštenog radnika kada se potreba obnovi. Premještaj ćemo dozvoljavati do 20 kilometara kada postoje opravdane potrebe i kada se zadržava približno jednako trajanje putovanja.

Pravične zarade, garantovane naknade i poresko rasterećenje nižih primanja

Minimalnu zaradu približavaćemo stvarnim troškovima života i češće usklađivati sa inflacijom, dok ćemo kroz kolektivno pregovaranje razvijati povoljnije sektorske minimume i urediti odnos zarada prema kvalifikacijama i odgovornosti zaposlenih. Progresivnim oporezivanjem i poreskim olakšicama za izdržavane članove porodice rasteretićemo niža primanja, tako da korist poreskog rasterećenja pripadne radniku kroz povećanje njegovih neto prihoda.

Za novčanu naknadu ishrane garantovaćemo najmanje 10% prosječne zarade kod poslodavca iz prethodnog mjjeseca i najmanje 20% republičke minimalne zarade, dok ćemo za regres propisati najmanje jednu takvu prosječnu zaradu i donju granicu u visini minimalne zarade.

Dodaci na osnovnu zaradu iznosiće najmanje 150% za rad na neradni praznik, po 50% za noćni i prekovremeni rad, 110% za nedjelju i dan nedjeljnog odmora, 30% za smjene i 26% za terenski rad. Za svaku punu godinu rada u radnom odnosu, kod svih poslodavaca, minuli rad iznosiće najmanje 0,5% osnovice, a objavljivanjem raspona zarada pri zapošljavanju i dostupnošću podataka o uporedivim poslovima olakšaćemo otkrivanje diskriminacije u plaćanju.

Ograničeno radno vrijeme i sigurni prihodi tokom odsustva

Prekovremeni rad ograničićemo na osam časova nedjeljno i ukupno dnevno radno vrijeme na 12 časova, dok će poslodavci svaki dodatni sat evidentirati i platiti, kao i najavljivati raspored rada svojim zaposlenima najmanje sedam dana unaprijed. Pravom na isključenje nakon radnog vremena zaštitićemo slobodno vrijeme od stalnih poslovnih zahtjeva.

Poslodavcima koji se za to opredjele omogućićemo da, uz očuvanje zarada zaposlenih, uvedu četvorodnevnu radnu nedjelju sa punim radnim vremenom od 32 časa.

Naknadu za bolest ili povredu van rada tokom prvih 30 dana podići ćemo na najmanje 75% odgovarajućeg prosjeka, uz zaštitu minimalne zarade, a povoljniji tromjesečni prosek koristićemo za obračun bolovanja i godišnjeg odmora. Sankcionisaćemo umanjivanje osnovne zarade zbog učinka i kažnjavanje opravdanog odsustva gubitkom bonusa.

Kroz dostupne javne usluge staranja i penzijsko vrednovanje porodične brige rasteretićemo osobe koje zbog nje napuštaju plaćeni rad.

Zaštita zdravlja i očuvanje zaposlenja kroz djelotvornu kontrolu poslodavaca

Ojačaćemo kapacitete inspekcije rada i uvesti spoljnu kontrolu njenog postupanja, dok će nenajavljene kontrole pratiti strože sankcije za kršenje radničkih prava. Kada radnik pokrene sudski spor zbog otkaza i zatraži zaštitu, inspektor će moći da odloži izvršenje odluke kojom je povređeno njegovo pravo. Takođe, osnivanjem posebnih radnih sudova ubrzaćemo postupke sudske zaštite zaposlenih.

Medicini rada vratićemo značajniju ulogu u prevenciji oštećenja zdravlja, a osobama sa invaliditetom olakšaćemo procjenu radne sposobnosti kroz povezivanje nadležnih službi i jedinstveno prikupljanje dokumentacije i obavezati poslodavce da prije razmatranja prestanka zaposlenja ispitaju razumno prilagođavanje poslova. Budžetskom podrškom pomoći ćemo sprovođenje mjera koje čuvaju zaposlenje. Radnicima raspoređenim na noćni rad obezbijedićemo prethodne i redovne ljekarske preglede koje finansira poslodavac.

Slobodni sindikati i stvarno učešće radnika u uređivanju uslova rada

Sindikalno organizovanje učinićemo dostupnim svim radnicima, uključujući samozaposlene i nestandardno angažovane. Prag reprezentativnosti na teritorijalnom i granskom nivou spustićemo na 5%. Zaštitom predstavnika zaposlenih od odmazde omogućićemo djelotvornije zastupanje radničkih interesa. Sindikalne predstavnike štitićemo tokom obavljanja funkcije i dvije godine nakon njenog prestanka.

Jednostavnije organizovanje štrajka i jasne granice ograničavanja prava na štrajk

Organizovanje štrajka olakšaćemo skraćenjem opšteg roka najave na dva dana. Štrajk upozorenja ćemo produžiti na najduže 24 časa, a izričito ćemo priznati štrajk solidarnosti i mogućnost okupljanja izvan poslovnih prostorija.

Poseban režim ograničićemo na zakonom određene delatnosti presudne za život, zdravlje i bezbjednost, a za rad članova štrajkačkog odbora u minimumu procesa rada zahtjevaćemo prethodnu saglasnost odbora. U posebnim delatnostima rok najave iznosiće šest dana, za generalni štrajk pet dana, dok će se štrajk upozorenja najavljivati 24 časa unaprijed kako bi zaposleni i poslodavci unaprijed znali obaveze koje prate svaki oblik obustave rada.

Radnici koji štrajkuju zbog izostanka isplate zarada zadržaće pravo na zaradu tokom obustave. Strogo ćemo provjeravati i sankcionisati prinudu i zapošljavanje zamjena za učesnike zakonitog štrajka.

Porodiljsko odsustvo i dječiji dodatak

Svakoj ženi koja je radila prije trudnoće obezbijedićemo porodiljsko odsustvo, nezavisno od vrste ugovora. Poslije šest mjeseci zdravstvenog osiguranja garantovaćemo naknadu od najmanje dvije trećine prethodnih primanja, uz donju granicu u visini minimalne zarade, a poslije dvanaest mjeseci punu naknadu. Ukinućemo obračun koji mjesece bez prihoda uračunava kao nule u osamnaestomjesečnom prosjeku. Očevima ćemo uvesti tromjesečno odsustvo poslije rođenja djeteta i neprenosivi dio roditeljskog odsustva tokom prve godine njegovog života.

Povećaćemo iznos dječijeg dodatka i proširiti krug njegovih korisnika. Ukinućemo ograničenje broja djece za koju se dodatak ostvaruje, a pravo ćemo automatski povezati sa besplatnim školskim priborom, obrocima i prevozom. Propise o zaštiti od nasilja uskladićemo sa Istanbulskom konvencijom, a femicid izričito prepoznati u zakonodavstvu radi djelotvornijeg sprečavanja ubistava žena.

Socijalna pomoć

Novčanu socijalnu pomoć podići ćemo iznad granice apsolutnog siromaštva. Osnovicu ćemo utvrditi najmanje 10% iznad te granice, koja prema podacima programa iznosi oko 17.000 dinara po članu domaćinstva, a svakom odraslom i srednjoškolcu priznaćemo cijelu osnovicu i svakom drugom djetetu najmanje polovinu. Njeno usklađivanje vezaćemo podjednako za rast cijena i prosječnih zarada.

Uklonićemo restriktivne imovinske uslove koji podršku uskraćuju zbog posjedovanja više od pola hektara zemlje ili pokretnih stvari vrijednijih od šest osnovica, odnosno oko 600 evra. Sva materijalna davanja objedinićemo na jednom mjestu, dok će centri terenskim radom pronalaziti ljude kojima podrška pripada.

Reformisaćemo narodne kuhinje i razvijati banke hrane, vaučere i besplatne školske obroke. Energetsko siromaštvo suzbijaćemo zaštitom ugroženih domaćinstava i ulaganjem u energetsku efikasnost. Hitnu materijalnu podršku obezbjedićemo domaćinstvima pogođenim naglim gubitkom prihoda, bolešću, nasiljem, razvodom ili elementarnom nepogodom. Ljudi sa iskustvom siromaštva učestvovaće u oblikovanju i ocijenjivanju svih navedenih mjera.

Dugotrajna njega

Uvešćemo lični budžet za njegu iz kojeg će korisnik sam birati i plaćati asistenta, službu ili člana porodice, a angažovanje njegovatelja uredićemo ugovorom i garantovanim radnim pravima. Podršku ćemo organizovati kroz zajednički program socijalne i zdravstvene zaštite.

Obavezujućim višegodišnjim programom pokrenućemo postepeno zatvaranje određenih rezidencijalnih ustanova za osobe sa invaliditetom, a prioritet će biti podrška za život u zajednici za 5.000 do 6.000 korisnika iz sedamnaest ustanova. Razvijaćemo stanovanje uz podršku i specijalizovano hraniteljstvo prema potrebama korisnika.

Svakoj osobi ćemo prije izlaska obezbijediti individualni plan stanovanja i podrške. Domove za starije reorganizovaćemo radi bezbjednosti i kvaliteta života korisnika, a privatne domove obuhvatiti kontinuiranim nadzorom.

Penzije – dostojanstvena starost i podrška ljudima sa najnižim penzijama

Uvešćemo dva usklađivanja penzija godišnje kako bi primanja pravovremeno pratila kretanje zarada i cijena i bolje čuvala kupovnu moć. Direktno ćemo finansirati ciljanu podršku materijalno ugroženim penzionerima, a korisnicima najnižih penzija obezbijedićemo dodatnih 5% iznad redovnog usklađivanja.

Porodične penzije koje su ispod minimuma dopunjavaćemo do odgovarajućeg zakonskog minimuma, a propisaćemo i ciljanu doplatu do 15% penzije preminulog supružnika.

Socijalnom penzijom obezbjedićemo osnovnu sigurnost ljudima starijim od 65 godina sa nedovoljnim stažom ili bez ostvarenog penzijskog prava. Puni iznos odgovaraće poljoprivrednom penzijskom minimumu.

Roditeljima i njegovateljima koji intenzivno brinu o djetetu ili odraslom članu porodice zavisnom od tuđe nege obezbjedićemo budžetsku uplatu doprinosa i priznavanje do pet godina staža tokom radnog vijeka

Ministarstvo pravde Srbije objavilo je danas, 3. novembra, kompletan spisak 49 osoba koje je bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pomilovao neposredno prije odlaska s funkcije.

Među njima su bivša državna sekretarka MUP-a Dijana Hrkalović, osobe optužene za napade na studente, ali i članovi takozvane novosadske grupe.

Ministarstvo je na svom zvaničnom Instagram nalogu saopštilo da su odluke o pomilovanju dostavljene nadležnim sudovima, u skladu sa zakonom i propisanim procedurama.

Objavljivanje kompletnog spiska uslijedilo je nakon što su pojedini sudovi u Srbiji počeli da saopštavaju identitete pomilovanih.

Zašto spisak nije ranije objavljen?

Iz Ministarstva pravde objašnjavaju da nisu mogli javno da objave imena prije nego što odluke budu zvanično dostavljene nadležnim sudovima.

“Institucionalna odgovornost nalaže da pravosudni organi budu prethodno i zvanično obaviješteni o odlukama koje se odnose na predmete iz njihove nadležnosti”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da su uslovi za objavljivanje spiska stečeni tek nakon što je dokumentacija dostavljena nadležnim institucijama.

Ministarstvo je odgovorilo i na kritike da je Vučić odlukama o pomilovanju zadirao u nadležnosti sudske vlasti.

Kako ističu, pravo pomilovanja izričito je ustavno ovlašćenje predsjednika Srbije, predviđeno članom 112. Ustava.

“Samo korišćenje ovog ustavnog ovlašćenja ne predstavlja miješanje u rad sudske vlasti niti, samo po sebi, zloupotrebu službenog položaja”, navodi Ministarstvo.

Dodaju da bi suprotno tumačenje dovelo u pitanje samu svrhu pomilovanja, koje postoji kao izuzetak od redovnog krivičnog postupka.

Zašto su pomilovanja izazvala polemike?

Vučić je 27. septembra, neposredno prije odlaska s funkcije predsjednika Srbije, saopštio da je donio odluku o pomilovanju 49 osoba.

Tada je naveo da je riječ o njegovoj ličnoj odluci, donesenoj uprkos mišljenju pojedinih državnih službi.

Među pomilovanima su osobe povezane s incidentima tokom višemjesečnih protesta u Srbiji, uključujući učesnike sukoba s demonstrantima i pripadnike takozvane novosadske grupe.

Posebnu pažnju izazvalo je pomilovanje Dijane Hrkalović, bivše državne sekretarke Ministarstva unutrašnjih poslova, kojoj se sudilo za trgovinu uticajem.

Ona je u januaru 2025. prvostepeno osuđena na 16 mjeseci zatvora, ali je ta presuda kasnije ukinuta i postupak vraćen na ponovno suđenje. Vučićevom odlukom oslobođena je daljeg krivičnog gonjenja.

Na spisku je i Marko Pavlović, optužen da je automobilom udario studentkinju Sonju Ponjavić i teško je povrijedio.

Odluke o pomilovanju izazvale su kritike dijela javnosti i opozicije, posebno zbog toga što su njima obuhvaćene i osobe optužene za nasilje tokom studentskih protesta.

Pomilovanje, međutim, ne znači nužno da je osoba prethodno pravosnažno osuđena. U zavisnosti od sadržaja konkretne odluke, njime se može obustaviti krivično gonjenje ili uticati na izvršenje izrečene kazne.

Ko je sve na spisku pomilovanih?

Prema spisku koji je Ministarstvo pravde objavilo na Instagramu, pomilovano je sljedećih 49 osoba:

Dijana Hrkalović, Dragana Živadinović, Nebojša Đokić, Miodrag Selaković, Marko Pavlović, Radoš Kadijević, Slobodan Pećinar, Željko Milivojević, Gorski Matović, Igor Elez, Nemanja Narači, Ognjen Stanković, Stevica Kiš, Aleksandar Kocić, Lazar Dinić, Marija Vasić, Lado Jovović, Mladen Cvijetić, Srđan Đurić, Davor Stefanović, Mila Pajić, Branislav Đorđević, Doroteja Antić, Dejan Bagarić, Jovan Dražić, Anja Pitulić, Nikola Božić, Boban Džunić, Snežana Radivojević, Dragan Trajković, Miloš Arsić, Sanja Stojanović, Dušica Davidović, Miloš Petrović, Goran Milosavljević, Milorad Jerkan, Miodrag Stojanović, Slavoljub Živadinović, Ivan Mihajlović, Srđan Mitrović, Vladislava Ivković, Nenad Stanković, Aleksandar Tričković, Slobodan Đukić, Bratislav Todorović, Milosav Simović, Igor Novaković, Miloš Dugalić i Tomo Stojić.