Branko Blanuša, lider SDS-a, kritikovao je stranačke, kako je naveo, galamdžije, te dodao: da su pojedinci u SDS radili u toku kampanje koliko sada galame na društvenim mrežama, rezultat SDS-a bi bio puno bolji.

“Rekao sam da se neću kandidovati na sljedećoj skupštini i da moja ostavka nije problem, ali tek kada se vidi šta je ko radio u kampanji i prije nje i kakav je rezultat ko ostvario.

Bez obzira na ove riječi orkestar se udružio i ne staje sa svojom galamom. I to baš odabrana grupa. Neću spominjati imena, ali prepoznaće se, jer se takvi lako prepoznaju”, naveo je Blanuša na društvenim mrežama.

Šta zamjera stranačkim kolegama?

Jedni su, kako je dodao, ostvarili loš rezultat i kao kandidati na listi, ali i odbori čiji su predsjednici.

“Za to im je kriv predsjednik Stranke. Taj predsjednik i Marinko Božović su jedini bili koji su ih od funkcionera obišli van zvaničnih tribina razgovarali sa njima i finansijski ih pomogli za izbore”, naveo je Blanuša.

Drugom je, kako je dodao, opet bilo bitno da se pozicionira na listi i uzme mandat.

“U kampanji je radio samo za sebe i dobro. Eto dobio je šta je htio, ali to mu nije dovoljno, pa hoće da bude predsjednik SDS-a”, naveo je lider SDS-a. Kako je dodao, ima skupština Stranke, “pa kandiduj se. Možda se to i ostvari”.

Ko je u stranci najglasniji?

“Najglasnija je jedna ‘gospođica’ koja se nije ni javila, a ni radila ništa u toku cijele kampanje, ali sada najviše brine za Stranku. Nije ni čudo, jer na račun SDS-a ima savjetničke pozicije, angažovanje na projektima, ugovore o dijelu. Posla nema, ali para ima”, poručio je Blanuša.

Ko su mogući kandidati za novog lidera SDS-a?

“Prije toga nije ga interesovala ni Stranka, ni njeni organi, ni odluke, ni gradski odbor kojeg nema šest godina. A u kampanji je radio protiv svojih stranačkih kolega, protiv kandidata za srpskog člana Predsjedništva i podržavao kandidata druge stranke da bi se pokazao velikim i svemoćnim. Valjda sve to tako treba”, naveo je Blanuša.

Da li razmišlja o ostavci?

Nakon toga je poručio: džaba galamite na društvenim mrežama. Neće, poručuje, dati ostavku zbog njihove galame koliko god to činili. Imaju, poručio je, organi Stranke.

“Na njima se to raspravlja, a rekao sam to na početku – moja ostavka je najmanji problem. Sada nema u Stranci novca ni za zaposlene, ni za zakup prostora. Valjda i ti ljudi treba da žive i hrane svoje porodice. Galamdžije pokažite se sada, nađite novac, pa budite veliki. Ili urgirajte kod Milorada, ili Zore i da se pusti tranša iz budžeta koja pripada SDS-u. Pozdraviću to. Ja kada sam to učinio bio je to smrtni grijeh. Siguran sam da SDS-u trebaju promjene, a o tome treba da odlučuju organi Stranke, a ne galamdžije na društvenim mrežama”, rekao je Blanuša.

Projekat „Južna gasna interkonekcija”, strateški gasovod koji je trebalo da označi istorijsko kidanje energetske zavisnosti Bosne i Hercegovine od Moskve, ponovo je gurnut u duboku fioku. Ni dolazak ljudi sa direktnom podrškom novog američkog predsjednika Donalda Trampa, niti milioni dolara spremni za investicije, za sada ne mogu da slome specifičan lavirint balkanskih političkih opstrukcija.

Plan Vašingtona je jasan: povezati Federaciju BiH sa terminalom za tečni prirodni gas (LNG) na hrvatskom ostrvu Krk i plasirati američki gas na domaće tržište. Međutim, scenario koji je godinama zadavao glavobolje administraciji Džoa Bajdena sada dobija svoj nastavak, ali sa potpuno zamijenjenim ulogama.

Trampovi investitori kupili firmu, pa udarili u zid
Nakon pobjede Donalda Trampa na izborima, dio njegovog tima zadužen za energetsku ekspanziju bacio je oko na Bosnu i Hercegovinu. Operacija je izvedena munjevito — ljudi sa predsjedničkom podrškom registrovali su firmu AAFS u saveznoj državi Vajoming, a potom preuzeli istoimeno sarajevsko preduzeće koje je od 2020. poslovalo sa avionskim gorivom.

Time je američki privatni kapital, uz snažan politički vjetar iz Vašingtona, formalno ušao u igru kao glavni nosilac projekta. Međutim, kada je trebalo preći sa papira na teren, pojavili su se dobro poznati problemi.

Obrt decenije: Nekad kočio Mostar, a ko sada vuče ručnu?
Tokom mandata bivšeg američkog ambasadora Majkla Marfija, glavna kočnica bio je HDZ u Mostaru. Strahujući da će sarajevski „BH gas” preuzeti apsolutnu kontrolu nad distribucijom energenta, predstavnici Hrvata tražili su formiranje sopstvenog preduzeća u Mostaru. Pritisak SAD tada je rezultirao kompromisnim zakonom po kojem je „BH gas” ostao nosilac, uz obećanje većeg uticaja hrvatskih kadrova u upravi — što je Mostar kasnije tiho minirao.

Sada je situacija dijametralno suprotna. Sarajevo je to koje nema nikakav razlog za žurbu:

Američki investitor praktično je istisnuo domaći „BH gas” iz vođenja multimilionskog posla.

Bošnjački politički krugovi ne žele prepustiti kontrolu nad vitalnim resursom privatnoj kompaniji.

Obećanje SAD da „BH gas” ostane jedini uvoznik gasa nije odagnalo sumnje o gubitku stvarne kontrole nad infrastrukturom.

Pritom, ni Mostar ne skriva nezadovoljstvo jer bi lokalnim firmama pripao tek neznatan dio kolača, dok bi sve konce vukao isključivo američki konzorcijum.

Misterija nestale dokumentacije i propale trase
Kao paravan za novu blokadu poslužila je administrativna zavrzlama. Direktor AAFS-a Amer Bekan nedavno je otkrio da im „BH gas” ne može ustupiti ključnu pripremnu dokumentaciju i studiju izvodljivosti, tvrdeći da su ti dokumenti vlasništvo Evropske unije i da Brisel odbija da ih preda. Iz Delegacije EU kratko su poručili da s tim problemom nisu ni upoznati, dok „BH gas” ćuti.

Čak i da dokumentacija postoji, pitanje je koliko vrijedi. Federalni ministar energije Vedran Lakić potvrdio je da ranije zacrtana trasa više nije u opticaju zbog neriješenog pitanja državne imovine.

To znači samo jedno — potrebna je potpuno nova studija izvodljivosti, što realizaciju odlaže godinama. Dok se u Vašingtonu prave geopolitičke računice o istiskivanju ruskog uticaja, na terenu u BiH ponovo dominira provjereni mehanizam: ako kontrola nad resursom ne pripada nama, gasovod neće ni proći.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik doputovao je u Sjedinjene Američke Države kako bi prisustvovao političkoj konferenciji povezanoj sa republikanskim pokretom MAGA (Make America Great Again).

Svoj dolazak potvrdio je objavom na društvenoj mreži X, gdje je uz fotografiju sa aerodroma kratko poručio: „Stigao sam”.

Međutim, tajming njegovog slijetanja nije mogao biti nepovoljniji po njegove domaćine — u istom trenutku stigli su rezultati američkih međuizbora prema kojima su demokrate odnijele ubjedljivu pobjedu i preuzele potpunu kontrolu nad oba doma Kongresa, nanevši težak udarac Donaldu Trampu i republikancima.

Mreže gore: Oživjelo „Dodikovo prokletstvo”

Ovakav splet okolnosti odmah je postao povod za lavinu ironičnih komentara i šala na društvenim mrežama, gdje je ponovo oživjela tema takozvanog „Dodikovog prokletstva” — satirične teorije da političari i opcije koje lider SNSD-a javno podrži ili posjeti ubrzo dožive izborni krah.

Korisnici društvenih mreža podsjećaju na niz ranijih primjera:

• Otvorena podrška mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i krugu oko Aleksandra Vučića u Srbiji, čije su političke snage pretrpjele poraze na parlamentarnim izborima 2026. godine;

• Povezivanje sa bivšim brazilskim predsjednikom Žairom Bolsonarom preko zajedničkih lobista;

• Javno pružanje podrške izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu.

U jednom od viralnih komentara na Fejsbuku navodi se:

„Brat da se ukrca u avion za Sjevernu Koreju, Kim Džong Un bi pao prije nego što bi Mile izletio iz našeg vazdušnog prostora. Plaćaće mu samo da im ne dolazi.”

Panjeta: „Nominovao bih ga za Nobela za mir”

Na Dodikovu posjetu osvrnuo se i bh. novinar Almir Panjeta, koji je kroz satiričan osvrt lidera SNSD-a nazvao neočekivanim „mirovnim izaslanikom”.

„Gdje se podnose nominacije za Nobelovu nagradu za mir? Nominovao bih Dodika. Lik je na misiji mira na svijetu, samo mi ne kontamo! Koga god od autoritarnih lidera podrži i posjeti, taj redom gubi na izborima. Kad ono ide opet kod Putina…”, napisao je Panjeta.

Plan posjete: Mar-a-Lago, Kongres i Čikago

Uprkos hladnom tušu koji su republikanci doživjeli na biralištima, Dodik je ranije najavio opsežan program boravka s druge strane Atlantika.

Planirano je da prisustvuje događaju u Trampovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi, uz očekivanja da će održati sastanke sa pojedinim kongresmenima, senatorima i zvaničnicima bliskim desnom krilu američke politike. Nakon boravka na Floridi, Dodik bi trebalo da otputuje u Čikago, gdje je predviđeno prisustvo skupu u organizaciji Srpske pravoslavne crkve.