Predsjednik Vrhovnog suda Bolivije Romer Sausedo saopštio je da je pobjegao iz zemlje, nakon odluke tužioca da naloži njegovo hapšenje povodom istrage za trgovinu drogom.

On je osudio “pokušaje progona i zastrašivanja” od strane vlade, ali nije naveo u kojoj zemlji se nalazi.

Izdat nalog za hapšenje zbog trgovine supstancama i zločinačke zavjere

Vršilac dužnosti generalnog tužioca Hose Armando Urioste, koga je Kongres imenovao nakon Marijakinog hapšenja, rekao je novinarima da je njegova kancelarija prethodnog dana izdala nalog za hapšenje Sauseda zbog “trgovine kontrolisanim supstancama i zločinačke zavjere”.

Urioste nije iznio detalje o optužnici protiv Sauseda navodeći da će istraga ići svojim tokom, kao i da se ona vodi uz pomoć zaštićenih svjedoka.

Hapšenja visokih pravosudnih zvaničnika zbog veza sa drogom

Od oktobra je nekoliko zvaničnika bolivijskog pravosudnog sistema uhapšeno zbog navodnih veza sa trgovinom drogom, među kojima su i bivši državni tužilac Rodžer Marijaka.

​Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da su sastanci sa evropskim liderima “depresivni i potpuno lišeni kreativnosti”, ističući da mu veoma nedostaju bivša njemačka kancelarka Angela Merkel i nekadašnji predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi, navodi se u knjizi “Vi ste svi previše strogi prema meni”, koju je napisala francuska novinarka Fransoa Degoa, a koja sadrži dijelove privatne prepiske sa francuskim predsjednikom putem aplikacije Telegram tokom protekle dvije godine.

Prema objavljenim porukama, Makron je branio svoju odluku o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora u junu 2024. godine, navodeći da je želio da zatekne Nacionalno okupljanje Marin le Pen nespremno za izbore, prenosi France info.

“Bili su spremni za jesen, ali ne i za jun. To je jedan od razloga zbog kojih sam donio tu odluku”, napisao je Makron, prenosi Tanjug.

Uprkos tome što je raspuštanje parlamenta dovelo do političke nestabilnosti i gubitka podrške njegovoj političkoj opciji, francuski predsjednik odbacio je ocjenu novinarke da je taj potez bio potpuni neuspjeh.

U prepisci je kritikovao i bivšeg premijera Gabrijela Atala, navodeći da mu je pruženo previše političke podrške.

“Previše smo mu svega dali. Sve vrijeme. Previše”, napisao je Makron, komentarišući Atalove političke ambicije.

Govoreći o mogućnosti ostavke usljed političke krize u Francuskoj, Makron je bio kategoričan.

“Ostavka? Nikada! Ni iz kojeg razloga! Ne namjeravam da dezertiram. Nastavljam dalje”, poručio je francuski predsjednik.

On je takođe izrazio uvjerenje da kandidatkinja krajnje desnice Marin le Pen neće uspjeti da sakrije svoje, kako je naveo, proruske stavove i naklonost pokretu MAGA američkog predsjednika Donalda Trampa.

Nasuprot tome, pohvalno je govorio o lideru Socijalističke partije Olivijeu Foru, opisujući ga kao čovjeka sa osjećajem za državu i odgovornost.

U prepisci je branio i penzionu reformu, ocjenjujući da bi njeno suspendovanje predstavljalo veliku grešku za Francusku.

“Ako suspendujemo reformu, mogu da vam kažem da ćemo time zemlju dovesti u ozbiljan problem”, naveo je Makron, iako je vlada premijera Sebastijana Lekornija kasnije prihvatila zahtjev socijalista za suspenziju reforme.

Makron je odbacio i spekulacije da bi nakon odlaska iz Jelisejske palate mogao da radi za francuskog milijardera Ksavijea Niela.

“Neću raditi ni za koga. Ako se budem bavio biznisom, to će biti moj posao, vjerovatno van Francuske”, naveo je Makron.

Jelisejska palata je za objavljivanje knjige saznala svega nekoliko dana prije njenog izlaska, navodi francuski TV kanal.

Blizak saradnik francuskog predsjednika kritikovao je objavljivanje privatne prepiske, dovodeći u pitanje način na koji su razgovori predstavljeni.

Francuski predsjednik, kojem Ustav ne dozvoljava kandidaturu za treći uzastopni mandat, u junu 2026. godine u prepisci sa Degoa požalio se i na kritike svog političkog učinka.

“Često ste vi i vaši istomišljenici svi previše strogi prema meni”, napisao je Makron.

Knjiga bivše savjetnice socijalističke političarke Segolen Roajal i nekadašnje novinarke radija Frans enter, biće objavljena 5. novembra bez prethodne saglasnosti francuskog predsjednika.

Razgovori su vođeni putem aplikacije Telegram, nakon što je Makron tokom ljeta 2024. godine prvi stupio u kontakt sa novinarkom kako bi joj zahvalio na javnoj podršci njegovoj supruzi Brižit, koja je bila meta teorija zavjere na društvenim mrežama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da je sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom razgovarao sat i po, u okviru priprema za predstojeće trilateralne pregovore Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

Prema njegovim riječima, koje prenosi UATV English, razgovor je bio detaljan, a obuhvatio je diplomatske aktivnosti, bezbjednosne garancije i potrebe ukrajinske protivvazdušne odbrane.

Zelenski je naglasio da pregovori moraju da se odvijaju najbržim mogućim tempom kako bi rat bio okončan što prije.

Kada se očekuju trilateralni pregovori?

Predstojeći razgovori Ukrajine, SAD i Rusije trebalo bi da budu održani na nivou pregovaračkih timova.

Zelenski je naveo da se njihov nastavak očekuje za manje od sedmicu dana. Prema ranijoj najavi koju je prenio Ukrinform, trilateralni susret planiran je za 10. i 11. novembar.

Ukrajinski predsjednik poručio je da je Kijev spreman da doprinese nastavku diplomatskog procesa.

“Ukrajina je spremna da preduzme neophodne korake. Naši prijedlozi su jasni i predstavili smo ih američkoj strani”, rekao je Zelenski.

O čemu se razgovaralo u Briselu?

Zelenski je izvijestio i o sadržajnom sastanku u Briselu posvećenom poslijeratnoj obnovi Ukrajine.

Prema njegovim navodima, učestvovali su predstavnici Ukrajine, SAD, Evropske unije, Francuske, Velike Britanije i Njemačke, kao i NATO-a, Svjetske banke i međunarodne poslovne zajednice.

Razgovori su bili usmjereni na oporavak zemlje nakon rata.

Kakve bezbjednosne garancije traži Ukrajina?

U Briselu je predviđen i poseban sastanak o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Zelenski je naglasio da one moraju biti čvrste i pouzdane, predstavljajući ih kao jedan od ključnih elemenata poslijeratne sigurnosti zemlje.

Poručio je da mir nema alternativu i da diplomatske aktivnosti treba ubrzati kako bi se što prije došlo do završetka rata.

Zašto su rakete za sisteme Patriot među prioritetima?

Protivvazdušna odbrana ostaje jedno od najvažnijih pitanja u razgovorima sa američkim partnerima.

Zelenski je naveo da je sa Vitkofom i Kušnerom razmatrao potrebu za raketama presretačima za sisteme Patriot, radi zaštite stanovništva od ruskih napada.

Naglasak je bio na obezbjeđivanju sredstava potrebnih za odbranu ukrajinskih života, uz nastavak diplomatskih napora.

Šta je poručio o saradnji sa SAD?

Ukrajinski predsjednik istakao je važnost nastavka rada u svim oblastima bilateralne saradnje sa Vašingtonom, uključujući predloženi okvir sporazuma o dronovima, označen kao “Drone Deals”.

U dostavljenom izvještaju nisu navedeni detalji tog okvira niti konkretni dogovori postignuti tokom razgovora.

Zelenski je zahvalio SAD na podršci nezavisnosti Ukrajine, njenim građanima i diplomatskim nastojanjima, ponavljajući da budući mir mora biti praćen čvrstim bezbjednosnim garancijama.