Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski usaglasio je stavove sa evropskim liderima uoči mirovnih pregovora sa Rusijom, koji se uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država održavaju u Abu Dabiju, dok Kijev i njegovi saveznici nastoje da osiguraju da svaki sporazum o okončanju rata uvaži njihove bezbjednosne interese.

Razgovori, zakazani za utorak i srijedu, trebalo bi da ožive diplomatske napore za okončanje sukoba pokrenutog ruskom invazijom punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine, navodi rfi.

Zelenski je u ponedjeljak saopštio da je o pregovorima razgovarao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

“Činimo sve što možemo da trilateralni format donese rezultate”, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Kako će Evropa učestvovati u razgovorima?
Iako će u zvaničnim pregovorima učestvovati samo Ukrajina, Rusija i SAD, evropske vlade odlučne su da utiču na eventualni sporazum. Njihovo insistiranje dolazi usred zabrinutosti da bi Kijev mogao biti izložen pritisku da prihvati teritorijalne ustupke koji bi išli u korist Moskvi.

Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov potvrdio je da će njegova delegacija u Abu Dabiju održati odvojene sastanke sa evropskim partnerima radi usaglašavanja stavova.

Očekuje se da će razgovorima na marginama pregovora prisustvovati predstavnici Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije, kao i NATO-a i Evropske komisije.

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro potvrdio je da će Francuska imati svoje predstavnike. Kremlj je, međutim, u ponedjeljak insistirao na tome da zvanični pregovori ostanu isključivo trilateralni.

Da li je Moskva zaista spremna da pregovara?
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je da će predstojeći razgovori pokazati da li Moskva ozbiljno namjerava da postigne sporazum.

“To je ključno pitanje koje mora biti razjašnjeno u razgovorima narednih dana: Da li je Rusija zaista spremna da pregovara?”, rekao je Vadeful u ponedjeljak, na marginama sastanka ministara spoljnih poslova Grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, G7, u Parizu.

Pozvao je Moskvu da odustane od svojih “maksimalističkih zahtjeva” i upozorio da razgovori ne smiju da se pretvore u “pregovaračku predstavu”.

Kanadska ministarka spoljnih poslova Anita Anand iznijela je optimističniju ocjenu, pozdravivši obnavljanje direktnih razgovora nakon dugotrajnog diplomatskog zastoja.

“Prva važna stvar jeste sam sastanak”, rekla je novinarima, naglašavajući značaj susreta nakon dugog perioda bez neposrednih pregovora.

“Uvjerenа sam da su strane spremne da razgovaraju o mogućem sporazumu… što je pozitivno”, dodala je Anand.

Hoće li pregovori obuhvatiti šira bezbjednosna pitanja?
Američki izaslanik Džared Kušner, zet predsjednika SAD Donalda Trampa, priznao je u ponedjeljak da pred pregovaračima stoje teške odluke.

Prema njegovim riječima, Rusija i Evropa će u jednom trenutku morati direktno da razgovaraju o “širim bezbjednosnim aranžmanima” u okviru eventualnog mirovnog sporazuma.

Kušner je prošle sedmice obećao bliske konsultacije sa evropskim vladama. Nagovijestio je da bi napredak u Abu Dabiju mogao otvoriti put ka širem pregovaračkom formatu, koji bi podrazumijevao njihovo neposredno učešće.

Kakvu pomoć može pružiti Indija?
Zelenski je podršku tražio i izvan Evrope, pa je u ponedjeljak razgovarao sa indijskim premijerom Narendrom Modijem.

Ukrajinski predsjednik naveo je da je Modi više puta pozivao Rusiju da okonča rat, kao i da je Indija spremna da pomogne u uspostavljanju koridora za izvoz žitarica preko Crnog mora, koji je poremećen ruskim napadima.

Šta i dalje razdvaja Rusiju i Ukrajinu?
Pregovori se održavaju dok i dalje postoje neslaganja o teritorijalnim ustupcima i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Moskva i Kijev za sada nisu nagovijestili značajniju promjenu svojih stavova o tim pitanjima.