Connect with us

Politika

MILIČEVIĆ UPUTIO OŠTRO PISMO BLANUŠI: Zatražio raspisivanje izbora u SDS-u

Bivši predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) i aktuelni načelnik Teslića Milan Miličević prekinuo je ćutanje o dubokoj krizi unutar stranke, uputivši oštro pismo aktuelnom prvom čovjeku SDS-a Branku Blanuši u kojem je zatražio njegovu hitnu ostavku.

Miličević je naveo kako se dugo uzdržavao od javnih istupa i odbijao pozive medija kako ne bi dodatno produbljivao ionako tešku situaciju, ali da je kap prelila čašu nakon novih kadrovskih čistki.

“Svakodnevno razgovaram s iskrenim, prekaljenim članovima stranke, mnogi mi pišu, prilaze, traže odgovore. To su ljudi koji nikada od stranke nisu ništa dobili, a nisu ništa ni tražili osim što je vole i smatraju je temeljem Republike Srpske. I oni se pitaju ima li spasa SDS-u i vrijedi li se dalje boriti”, istakao je Miličević na početku svog obraćanja na Facebooku.

Povod za njegovu reakciju, između ostalog, bila su nedavna isključenja iz vrha partije, uključujući i smjene u Glavnom odboru.

“Profesore, izbacio si iz stranke gradonačelnika Bijeljine i člana Predsjedništva SDS-a, a evo danas si ‘dekoptirao’ nekoliko članova Glavnog odbora stranke. Znaš li profesore da taj pojam (dekoptiranje) ne postoji u dosadašnjoj praksi, ne postoji u srpskom jeziku, a ne postoji ni u Statutu SDS-a?! Nisu važna imena ‘dekoptiranih’. Važno je da su to članovi Glavnog odbora koje sam, u skladu sa statutom stranke, kooptirao kao tadašnji predsjednik SDS-a. Nikada nijedan predsjednik SDS-a to nije uradio, a ti profesore eto jesi. I po tome će te mnogi pamtiti”, poručio je Miličević, dodajući da ti potezi dodatno urušavaju stranku, bez obzira na to povlači li ih samostalno ili uz nečije mentorstvo.

Osvrnuo se i na izostanak političke strategije i loše izborne rezultate, naglasivši da rukovodstvo ne nudi alternativu vlasti.

“Ne čuje ni članstvo SDS-a, ni javnost od tebe profesore nikakve suvisle političke poruke, a pogotovo ne neku viziju budućeg djelovanja SDS-a kao alternative postojećem režimu. Nije javnost te poruke čula ni tokom predizborne kampanje i zbog toga nisi pobijedio! A ti uporno krivce za poraz tražiš u drugima i te druge izbacuješ iz stranke ili iz Glavnog odbora. Rekao sam ti nakon vanrednih predsjedničkih izbora u novembru prošle godine šta će ti se dogoditi ako prihvatiš da budeš predsjednik stranke i upravo se to i dogodilo. Potrošili su te upravo oni koji su te i predložili”, naveo je.

Miličević je podvukao da jedini moralni čin u ovom trenutku predstavlja povlačenje aktuelnog predsjednika kako bi se otvorio prostor za konsolidaciju.

“Moralni čin i šansa za spas stranke bi bila tvoja ostavka, profesore. Izgleda da je i tebi i još nekima jedino važna lična pozicija, a ne budućnost SDS-a. Ali za lično pozicioniranje važno je pobijediti na izborima, a to znači dobiti podršku birača koji ti vjeruju”, napisao je Miličević, podsjetivši na svoje političke rezultate – od vođenja mjesnih i opštinskih odbora, do četiri načelnička mandata i pobjede na referendumu o opozivu.

Na kraju je zatražio hitno sazivanje organa stranke i raspisivanje unutarstranačkih izbora.

“Ostavka profesore, hitna sjednica Glavnog odbora ne samo radi kandidovanja delegata u Dom naroda (gdje se vjerovatno vidiš) nego radi raspisivanja unutarstranačkih izbora i sazivanje skupštine stranke za spas SDS-a. U protivnom neće više biti nikoga koga ćeš moći isključiti niti koga ćeš moći dekoptirati”, zaključio je Miličević.

Related Topics:

Politika

DODIK TRAŽI SMJENE ZBOG EKSKURZIJA, PRIJEDOR GA DEMANTUJE! Policijski izvještaji i medijski natpisi o aferama u školama postoje godinama

Izjava predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, kojom od Ministarstva prosvjete i kulture RS i školskih odbora traži hitnu kontrolu organizacije đačkih ekskurzija i smjenu odgovornih za eventualne zloupotrebe, izazvala je oštre polemike u javnosti. Dok Dodik u svom obraćanju na društvenoj mreži „Iks“ i u video-poruci naglašava da bezbjednost djece ne smije biti podređena skrivenim poslovnim aranžmanima i da se navodi o zloupotrebama moraju ispitati na osnovu informacija i „pogovaranja širom Republike“, kritičari vlasti, predstavnici opozicije i roditelji ukazuju na ozbiljnu kontradiktornost. Prema njihovim ocjenama, policijski izvještaji, nalazi inspekcija i medijska istraživanja iz prethodnih godina pokazuju da problemi u školama nisu tek nedavne glasine, već višegodišnja praksa u ustanovama kojima rukovode kadrovi imenovani u mandatima aktuelne vlasti – pri čemu je Prijedor samo jedan od najočitijih primjera u Republici Srpskoj.

Poruke iz vrha SNSD-a: Nulta tolerancija i zahtjev za smjenama

U obraćanju javnosti, Milorad Dodik je istakao da najodgovorniji ljudi Republike Srpske na jutarnjim kolegijumima redovno razmatraju ključna pitanja unutrašnjeg funkcionisanja sistema, poručivši da zloupotrebe u oblasti koncesija, ali i u organizaciji đačkih putovanja, neće biti tolerisane.

„Roditelji moraju imati potpuno povjerenje da su njihova djeca bezbjedna i da se sve organizuje transparentno i odgovorno. Djeca su na prvom mjestu. Tu ne smije biti kompromisa“, naveo je Dodik, dodajući da „sasvim mala zloupotreba podrazumijeva ogromnu odgovornost“.

On je od resornog ministarstva i svih školskih odbora zatražio da odmah procijene situaciju na terenu i smijene odgovorne u školama gdje god se utvrde nepravilnosti, uz poruku da ekskurzije moraju biti „čiste kao suza“ i lišene bilo kakvog uslovljavanja. Iz perspektive vrha vladajuće stranke, ovakav potez predstavlja najavu uvođenja reda i zaštite javnog interesa u sektorima gdje postoje indicije o pogodovanju pojedincima.

Između nedosljednosti i izostanka kontrole: Šta pokazuju podaci sa terena?

Nasuprot tonu u kojem se o nepravilnostima govori kao o novim saznanjima do kojih se dolazi putem javnih pogovaranja, analitičari i kritičari ističu da hronologija događaja širom Republike Srpske otvara pitanje da li je u pitanju politička nedosljednost ili višegodišnji izostanak institucionalnog nadzora.

Kritičari podsjećaju da direktore osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj imenuje Vlada RS na prijedlog ministra prosvjete i kulture, nakon konkursne procedure koju sprovode školski odbori, te da su na tim pozicijama u najvećem broju lokalnih zajednica godinama raspoređeni upravo kadrovi bliski SNSD-u i koalicionim partnerima. Zbog toga dio javnosti dovodi u pitanje tezu da vrh stranke i institucija nije bio upoznat sa dešavanjima u obrazovnim ustanovama, imajući u vidu da su o brojnim aferama detaljno izvještavali mediji, dok su postupke vodili i policija i tužilaštva.

Prijedor kao jedan od primjera: Od pijanog vozača i trovanja učenika do krivičnih prijava

Slučajevi zabilježeni u prijedorskim osnovnim školama ilustruju razmjere problema na koje roditelji i javnost ukazuju već godinama:

  • OŠ „Desanka Maksimović“ Prijedor: Policijska uprava Prijedor je 29. maja 2025. godine, tokom preventivne kontrole neposredno pred polazak 57 učenika ove škole na ekskurziju u Trebinje, iz saobraćaja isključila vozača autobusa zbog prisustva alkohola u krvi. Direktor OŠ „Desanka Maksimović“ Zdravko Budimir, kojeg lokalna opozicija i kritičari dovode u vezu sa vladajućom strukturom, oglašavao se u javnosti povodom spornih učeničkih putovanja, ali isključivo kratkim i šturim izjavama, bez preuzimanja odgovornosti ili najave sankcija prema turističkoj agenciji.

  • OŠ „Branko Ćopić“ Prijedor: Tokom boravka u hotelu „Nebojša“ na Jahorini u maju 2022. godine, akutne stomačne tegobe i simptome trovanja dobila su 43 učenika ove škole (uz desetine đaka iz još jedne prijedorske škole – OŠ „Petar Kočić“), zbog čega je dvoje đaka iz OŠ „Branko Ćopić“ i 18 iz OŠ „Petar Kočić“ završilo na bolničkom liječenju i infuzijama. Nakon pritiska roditelja i inspekcijskih kontrola, organizator putovanja bio je primoran da izvrši povrat novca. Sanja Munjiza, direktorica ove škole, tada je za medije potvrdila stomačne tegobe kod učenika, ali nakon inspekcijskih nalaza nije bilo smjena niti raskida saradnje sa istim organizatorom putovanja.

  • OŠ „Dositej Obradović“ Prijedor: Prijedorska policija je u januaru 2026. godine Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor podnijela izvještaj protiv direktorice ove škole Dubravke Rađenović, istaknute članice SNSD-a, zbog osnova sumnje da je tokom 2024. i 2025. godine zloupotrebom službenog položaja i pronevjerom protivpravno prisvajala novac iz školske blagajne. Dio zaposlenih ranije ju je prijavljivao i Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH zbog navodnog mobinga, što je ona javno demantovala.

Pitanje koje roditelji u Prijedoru godinama postavljaju jeste kako se u spornim situacijama — od masovnog trovanja na Jahorini 2022. godine (u dvije prijedorske osnovne škole istovremeno) do slučaja pijanog vozača 2025. godine — kao organizator pojavljuje ista agencija („Kompas turs“ iz Banjaluke).

Suština problema leži u načinu na koji se sprovode i zaobilaze procedure izbora ponuđača:

  1. Izuzimanje iz Zakona o javnim nabavkama BiH: Budući da školske ekskurzije i škole u prirodi ne finansira škola iz svog budžeta, već novac uplaćuju direktno roditelji, škole ne sprovode klasične tendere po Zakonu o javnim nabavkama BiH. Umjesto toga, primjenjuje se Pravilnik o izvođenju ekskurzija i izleta Ministarstva prosvjete i kulture RS.

  2. Formalno ispunjavanje uslova „najmanje tri ponude“: Pravilnik nalaže da škola raspiše javni poziv i pribavi najmanje tri ponude različitih turističkih agencija, nakon čega komisija (u kojoj sjede predstavnici škole i Savjeta roditelja) bira najpovoljniju. U praksi se ova norma godinama odigrava na dva načina:

    • Raspisuju se specifični uslovi i rute u kratkim rokovima na koje se javi samo jedna unaprijed dogovorena agencija, ili se dostave dvije formalne „prateće“ ponude sa znatno višim cijenama kako bi prošla favorizovana agencija.

    • Savjet roditelja se najčešće stavlja pred svršen čin — prezentuje im se već odabrana ponuda bez uvida u detaljnu specifikaciju troškova (cijena prevoza, pansiona, dnevnica nastavnika i provizije agencije).

  3. Reakcija Ministarstva i inspekcije (februar/mart 2026.): Zbog naglog skoka cijena ekskurzija i sve glasnijeg bunta roditelja širom Republike Srpske (uključujući i Prijedor), Ministarstvo prosvjete i kulture RS je krajem februara 2026. godine pokrenulo vanredne inspekcijske kontrole i zatražilo pisana izjašnjenja direktora škola o načinu izbora turističkih agencija, formiranju cijena i poštovanju pravilnika. Tom prilikom se pokazalo da prosvjetna inspekcija kontroliše samo formalnu proceduru (da li postoje potpisi i zapisnici), dok u samu opravdanost cijene i stvarnu konkurenciju ponuđača niko suštinski ne ulazi.

Sistemski problem širom Republike Srpske

Prijedor, međutim, nije izolovan slučaj. Slične primjedbe roditelja na netransparentnost, nagli rast cijena aranžmana i favorizovanje pojedinih turističkih agencija godinama dolaze i iz Banjaluke, Doboja, Bijeljine, Istočnog Sarajeva i hercegovačkih opština.

Uzimajući u obzir postojeći pravni okvir na koji već duže vrijeme ukazuju stručnjaci za javne nabavke i savjeti roditelja, ostaje da se vidi da li će najnoviji poziv predsjednika SNSD-a rezultirati konkretnim smjenama, izmjenom pravilnika i utvrđivanjem odgovornosti onih koji su godinama upravljali školama, ili će se sve završiti na još jednoj političkoj najavi bez trajnih sistemskih promjena.

Banjaluka 24

Nastavi čitati

Politika

KADA STRANAČKI ŠEF PREUZME ULOGU: Dodik zarobio institucije Republike Srpske

U susret formiranju nove Vlade u Republici Srpskoj, na političkoj sceni vidimo već viđen scenario – muk institucija i glas samo jednog čovjeka.

Tako je javnost upravo od predsjednika vladajućeg SNSD-a, Milorada Dodika, saznala kada će se održati konstitutivna sjednica Narodne skupštine, ali i to da bi nova Vlada trebala biti izabrana do kraja godine.

Predsjednik stranke u ulozi svih institucija

Iako formalno i zvanično nema funkciju u institucijama, u Republici Srpskoj jedan čovjek odlučuje u ime svih. Primjera za to je mnogo, a najsvježiji je onaj gdje predsjednik SNSD-a, umjesto nadležnih, prvi saopštava kada će zasjedati parlament.

„16-og ujutru ćemo imati Parlament zato što poslijepodne se dešava konstitucija Predsjedništva, a Željka Cvijanović želi da prvo zakletvu položi pred svojim parlamentom“, izjavio je Dodik 8. novembra za RTRS.

Čak i na zvaničnim događajima i pres konferencijama, kada se pitanja postavljaju izabranim zvaničnicima, lider stranke je taj koji određuje ko će govoriti, a ko neće.

Tako se nedavno u Banjaluci umiješao u pitanje upućeno predsjedniku Vlade Savi Miniću i obrušio na novinara BHRT-a, ne dozvolivši premijeru da odgovori na postavljeno pitanje.

Da su takva pravila ponašanja u vladajućoj stranci postavljena odavno i da se ne kriju od javnosti, svjedoči i arhivska izjava Željke Cvijanović iz 2014. godine, iz perioda kada je ona bila na čelu Vlade Republike Srpske:

„Meni često kažu oni zlonamjerni pa Vlada ništa drugo ne radi nego sluša Milorada Dodika… pa naravno da slušam Milorada Dodika.“

Ponižavanje zvaničnika i urušavanje sistema

Pored direktnog naređivanja, javnost je više puta mogla svjedočiti i svojevrsnom ponižavanju zvaničnika pred kamerama. Od guranja i sklanjanja najviših funkcionera na otvaranju bolnice u Trebinju, do sličnih situacija na skupovima u Srbiji, predstavnici institucija se pred kamerama doslovno fizički sklanjaju kako bi napravili mjesto stranačkom šefu.

Za opoziciju, ovo je jasan dokaz da sistem ne funkcioniše.

„Ono što je zabrinjavajuće za Republiku Srpsku i njenu budućnost da je upravo ta politika dobila podršku na prethodnim izborima. Tako da je i na građanima da odgovore sami sebi žele li da imamo državu u kojoj će vladati institucije ili državu u kojoj vlada jedan čovjek, što imamo svih ovih godina na političkoj sceni“, kaže narodni poslanik Slaviša Marković.

Da ne znamo u kakvom sistemu živimo, s pravom bismo se zapitali kako je moguće da lider jedne partije donosi odluke i saopštava informacije o najvažnijim državnim pitanjima.

„Bilo da se radi o Narodnoj skupštini, predsjedniku ili Vladi Republike Srpske, institucije su apsolutno potčinjene Miloradu Dodiku i vrhu njegove stranke. Sve dok je on na vlasti, on je ta centralna institucija koja je zarobila sve ostale, koje bi trebale da rade svoj posao, a ne rade ga“, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

Ustav kao mrtvo slovo na papiru

Iako Ustav i zakoni nalažu da predsjednik stranke nema ovlašćenja da naređuje Vladi i Skupštini, u praksi gledamo potpuno suprotnu sliku. Analitičari upozoravaju da takvo ponašanje dugoročno vodi društvo u propast.

„Ustav odavno nije nikakva živa riječ, već je samo mrtvo slovo na papiru. Ako nastavimo ovako, proći ćemo kao sve zemlje koje su gradile svoju budućnost i opstanak na kultu pojedinca i ličnosti, a koje su došle u neku vrstu rasipanja, disolucije, degradiranja, opšteg društvenog, a ne samo ekonomskog propadanja. To je problem iz koga se nećemo dugoročno oporaviti“, upozorava politički analitičar Milenko Dačević.

Kada se podvuče crta, ponižavanje institucija postalo je javno i očigledno. Čovjek koji, između ostalog, po sopstvenom nahođenju raspolaže i budžetskim novcem, istovremeno se najglasnije kune u institucije koje, kako zaključuju sagovornici, svojim potezima svakodnevno urušava.

Nastavi čitati

Politika

ČETIRI GODINE BLOKADA, SVAĐA I PROPUŠTENIH ŠANSI: Nova vlast u BiH nasljeđuje evropski zastoj i ozbiljne probleme!

Umjesto ubrzanog napretka prema Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina u novi politički mandat ulazi opterećena blokadama, međustranačkim sukobima i neispunjenim obećanjima. Mandat vlasti na nivou BiH obilježili su politički zastoji i nedostatak dogovora, a analitičari upozoravaju da će nova garnitura, čije se formiranje tek očekuje, morati da ispravlja brojne greške prethodnika.

Pred novom vlašću za period od 2026. do 2030. godine nalazi se niz ozbiljnih izazova. Od deblokade institucija i pokretanja evropskih reformi, preko uspostavljanja političkog dijaloga, do odgovornijeg upravljanja javnim novcem – očekivanja građana su velika, ali dosadašnja politička praksa ne uliva mnogo optimizma.

Posebno je neizvjesno kada će početi da rade novi sazivi Predsjedništva BiH, Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH. Ipak, sagovornici upozoravaju da bi naredne četiri godine morale donijeti više rezultata, a manje političkih obračuna.

Najveći problem: Bez dogovora nema napretka

Politički analitičar Velizar Antić smatra da je osnovni problem dosadašnjih saziva vlasti na nivou BiH bio nedostatak razumijevanja za političke stavove drugih.

Prema njegovoj ocjeni, politički akteri su se ukopali u vlastite pozicije, bez spremnosti da naprave ustupke, iako je politički sistem BiH takav da bez dogovora i konsenzusa nema ozbiljnog napretka.

„Mislim da je osnovni problem svih prethodnih saziva na državnom nivou bilo odsustvo bilo kakvog razumijevanja za drugu stranu. Dakle, svi su se ukopali u svoje rovove i nisu popuštali ni za milimetar. A BiH je tako uređena da bez dogovora i konsenzusa nema bilo kakvog napretka“, rekao je Antić za „Nezavisne novine“.

On smatra da bi nova vlast morala da promijeni pristup i počne da sluša političke partnere, umjesto da nastavi praksu međusobnih uslovljavanja i blokada.

„Ako krenu putem kojim su do sada išli, a to su ucjenjivanja i blokade, izgubićemo nove četiri godine u kojima su mogla da se riješe mnoga otvorena pitanja“, upozorio je Antić.

Građani na čekanju, političari u borbi za pozicije

Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Enes Osmančević nema pozitivnu ocjenu ni za aktuelnu, ni za prethodnu vlast. Smatra da se političko djelovanje previše svelo na interese ljudi koji obavljaju funkcije, dok su potrebe građana ostale u drugom planu.

„Vlast se svela na lično bogaćenje ljudi u vlasti. Oni su na narod potpuno zaboravili, a ako ga se i sjećaju, nije ih ni briga“, ocijenio je Osmančević.

On ne očekuje da će nova vlast nužno donijeti drugačiju političku praksu, bez obzira na to koje stranke budu činile novu većinu.

Prema njegovom mišljenju, postoji opasnost da se ponove iste ili slične greške, uz nešto drugačiji politički marketing. Kao primjer navodi političke prilike u Srbiji, uz ocjenu da je nezadovoljstvo građana tamo dovelo do promjena, dok u BiH, kako smatra, takva reakcija još nije dovoljno izražena.

Evropski put ne smije ostati samo političko obećanje

Politikolog Dragana Vučković ističe da su prethodni mandat na nivou BiH obilježili duboka politička kriza, stalne tenzije, međusobna uslovljavanja i ozbiljan zastoj na evropskom putu.

Ona upozorava da nova vlast ne bi smjela ponoviti praksu blokiranja institucija i korišćenja njihovog rada za međustranačke obračune.

„Evropski put ne smije ostati samo deklarativno opredjeljenje, već mora biti praćen konkretnim odlukama, ispunjavanjem preuzetih obaveza i suštinskim reformama, uz puno uvažavanje ustavnih nadležnosti svih nivoa vlasti, kao i interesa svih konstitutivnih naroda“, navela je Vučkovićeva.

Među prioritetima buduće vlasti izdvaja i transparentniji rad institucija, odgovornije upravljanje javnim sredstvima i dosljednu primjenu zakona.

Prema njenim riječima, politički dijalog i spremnost na kompromis moraju biti osnova budućeg djelovanja, ali kompromis ne smije podrazumijevati odustajanje od principa i ustavnih pozicija.

„Građanima su potrebne funkcionalne institucije, politička stabilnost i vlast koja će rezultate mjeriti konkretnim učinkom“, poručila je Vučkovićeva.

Partnerstvo koje se brzo pretvorilo u sukob

Novinarka Vedrana Kulaga Simić podsjeća da je početak mandata vlasti na nivou BiH nagovještavao brzu saradnju stranaka okupljenih oko SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a BiH.

Međutim, kako ističe, brzo formiranje političkog partnerstva nije donijelo i očekivani napredak.

„Iako je početak slutio da će stranke okupljene oko SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a BiH, kako su ekspresno u startu podijelile fotelje, istim tempom povesti zemlju naprijed – to nismo dočekali, jer su tom brzinom jedino stavile tačku na partnerstvo“, navela je Kulaga Simić.

Ona smatra da su blokade posebno došle do izražaja u parlamentarnim domovima, koji su, prema njenoj ocjeni, češće služili kao političke arene za međusobne obračune nego kao mjesta za donošenje odluka u interesu građana.

Kulaga Simić upozorava i da su međupartijske optužbe o kršenju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, blokiranju evropskog puta, diskriminaciji u izbornom zakonodavstvu i spornim pitanjima imovine i nadležnosti dodatno opterećivale političke odnose.

„Ukoliko oni koji pretenduju na vlast u mandatu 2026–2030. budu istrajavali na onome što nije BiH po slovu Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, nećemo vidjeti ništa novo ni ovaj put, osim vjerovatno nekih novih ‘Heleza i Konakovića’“, zaključila je ona.

Četiri godine koje mogu ponoviti ili promijeniti dosadašnji scenario

Nova vlast će, prema ocjenama sagovornika, morati da pokaže da institucije mogu funkcionisati i kada među političkim partnerima postoje ozbiljne razlike.

Evropske reforme, politička stabilnost, odgovornost za javni novac i rješavanje nagomilanih problema biće među ključnim testovima novog mandata.

Građani će, međutim, konačan učinak vlasti mjeriti konkretnim rezultatima, a ne brojem potpisanih sporazuma, političkih obećanja i međusobnih optužbi.

Nastavi čitati

Aktuelno