Connect with us

Sport

Niče NOVA Marakana, a evo šta će biti sa starom

Generalni direktor Crvene zvezde Zvezdan Terzić je pričao opet pričao o izgradnji novog stadiona.

Beogradski tim trenutno nasnatupa na stadionu “Rajko Mitić” a legendardna Marakana je nekoliko puta renovira.

– Svi klubovi koji su napravili nove stadione, za tri ili četiri puta povećali su broj prodatih sezonskih karata i izvor prihoda. Imamo primjer AEK-a, koji je klub manje veličine po parametrima od Crvene zvezde, ali koji je imao prodatih šest hiljada sezonskih karata. Ove godine su pustili novi stadion u rad i prodali su 22 hiljade sezonskih karata. Imaju godišnji prihod od 16 miliona evra samo od godišnjih karata. To je fiksni, siguran prihod sa kojim ulaze u takmičenje i samo jedan od primjera šta klubovi dobijaju izgradnjom novog stadiona”, istakao je Terzić, a prenio Mozzartsport.

On je istakao da je za to potreban ogroman novac

“Crvena zvezda planira, radimo projekte, zatvaramo finansijsku konstrukciju i pravimo planove kako bi izgledao taj novi stadion. Voljeli bismo ako budemo u mogućnosti malo da ga dislociramo – oko 300, 400 metara sjevernije, da se približimo Autokomandi. Zbog infrastrukture, čvorišta i izbjegavanja gužve u saobraćaju, a sa druge strane, voljeli bismo da ga dislociramo jer bi izgradnja trajala sigurno tri, četiri godine i postavlja se pitanje gde bi Crvena zvezda igrala dok gradi novi stadion, jer ako bi ga pravili na postojećem, morali bismo da srušimo ovaj, a onda se postavlja pitanje koja bi bila alternativa za odigravanje utakmica, jer nažalost nacionalni stadion još nije završen. To je četvrti stub našeg dugoročnog plana i ja se nadam da ćemo u naredne dvije godine početi sa izgradnjom novog stadiona“, naveo je Terzić.

On je naveo sve detalje

-Novi stadion će imati maksimalan kapacitet od 42.000 sjedećih mjesta. Veći kapacitet zahtijeva novi prsten koji duplira cijenu radova. Stadion treba da živi 365 dana u godini, a mi u sezoni imamo pet ili šest utakmica sa velikim interesovanjem. Dva derbija, tri utakmice u grupnoj fazi, one tamo godine ćemo igrati plej-of. Da li nam je uopšte potreban stadion od 42.000 mjesta? Trenutno imamo sedam hiljada godišnjih ulaznica, Olimpijakos je napravimo stadion za 32.000 gledalaca, iako imaju preko 20.000 godišnjih ulaznica. Moramo da napravimo održiv stadion. Projekcija je da će nas koštati između 100 i 120 miliona evra“, istakao je Terzić, a preneo Mozzartsport.

Evo šta bi bilo i sa postojećim stadionom “Rajko Mitić”, pomoćnim terenima iza južne tribine…

“Najverovatnije će to biti strateško partnerstvo sa njemačkim investitorom. Na mjesto pomoćnih terena sagradili bismo poslovni i stambeni prostor. U fazi smo kupovine zemljišta u oblasti oko aerodroma, na potezu između završnice Bežanijskog groblja i piste na beogradskom aerodromu. To je 25 hektara zemljišta, gde planiramo da napravimo najmoderniji trening kamp koji će koštati oko 25 miliona evra. Tako bismo izmjestili kompletan trenažni proces, jer ako hoćemo da napravimo održiv sistem od Crvene zvezde, moramo da budemo svjesni da je previše skup kvadratni metar oko Marakane, gdje imamo sedam pomoćnih terena, da bi se tamo šutirala lopta. To zemljište mora da se stavi u funkciju Crvene zvezde i nekih stabilnih prihoda, da bi Crvena zvezda mogla da odgovori rezultatima na velike zahteve Zvezdine publike. To je neki plan, koji se pravi i koji ćemo obnarodovati nadam se na proleće do 2030. godine, jer smo svesni da zvezdaškoj javnosti i Zvezdinoj publici nije više dovoljno samo da budemo šampioni u Srbiji i da igramo grupnu fazu Lige Evrope, podvukao je Terzić.

Related Topics:

Sport

“NAMA VLADAJU RATNI PROFITERI, A TI ŽIVIŠ OD 350 KM!“ Rade Bogdanović očitao lekciju stricu i zapalio region

Rade Bogdanović ispričao je zanimljivu priču o stricu koji glasa za Milorada Dodika, te o posjeti stadionu Grbavica koju je imao.

Fantastičnu priču ispričao je Rade Bogdanović u podcastu ‘Ozbiljno neozbiljni’. Počeo je sa posjetom Grbavici od prije nekoliko godina, a završio ju je sa pričom o stricu koji glasa za Milorada Dodika.

“Nikad nikom nisam pričao”, počeo je Bogdanović i nastavlja:

“Utakmica Željo – Sarajevo, Grbavica puna. Mi došli na drvenu tribinu, Karasi, general Dašić i ja. Meni niko nije prišao, niko me nije prepoznao. Njemu, brat bratu 50 ljudi. Oko korone je to bilo. Ja se okrenuo rekoh šta je ovo. Nenormalno”, govori Bogdanović.

Ono što ga je za sva vremena oduševilo desilo se baš na tom meču.

“Par dana prije utakmice umro Vasilije Čiko Radović, legendarni golman Željezničar, Cetinjanin, Crnogorac, čovjek koji je najviše uticao na moju karijeru. Minut ćutnje. Svi ćute, navijači Sarajeva, Horde zla, Manijaci. Ništa se ne čuje. Vasilije ime, Čiko nadimak, Radović prezime. Zato će taj klub da živi sve dok bude takvih kakvi su bili na toj utakmici.”

Potom je uputio poruku nacionalistima.

“Ljubav, poštovanje, odnos će uvijek da živi i uvijek će dobro da porazi zlo. Džaba nacionalisti skaču, viču. Njima će odzvoniti, kad-tad.”

Nastavio je potom priču uključujući u sve i svog strica koji je penzioner sa penzijom od 350 KM i glasač Milorada Dodika.

“Lijepo je biti nacionalista ako ti kapne svaki dan. Ja sam striki rekao u Bosni, on se malo naljutio, ali šta ću mu ja. Rekao samu mu: ‘Striko, ja sam dezerter, otišao sam, ti si se borio. Imaš penziju 350 KM, glasaš za Milorada Dodika. Poštujem. Milorad bio u Beogradu dok ste vi ratovali, imao fabriku, sačekao da rat prođe, služba ga uhvatila za uši i dovela ga vama. I on tobom vlada 29 godina. Ti si, striko zaslužio njega, a ne mene’.”

“‘On ti je dao Gocija iz Foče, sa četiri razreda osnovne škole da uzme rudnik glinice za dva miliona maraka, a potpisan ugovor na 15. Striko, ti si njega zaslužio. Nemoj da se ljutiš’.

Striko zapjenio jer nije naučio da mu neko dođe i kaže svoje mišljenje. Ja mu kažem, džaba ti je. To ti je tako. Za tebe je Goci iz Foče. Ti si se borio za Republiku Srpsku, a Goci vlasnik 80 posto Republike Srpske. I treba da ti vlada. Ali, kad je gusto, nemoj zvati mene dezertera, zovi Gocija”, rekao je Bogdanović.

Rade je čest gost rodnog grada. Uvijek je rado viđen među fudbalskim asovima i tako će uvijek i biti.

Ono što o Sarajevu baljezgaju političke strukture koje često nerazumljivo promrmljaju uvrede, nešto je što apsolutno nema veze sa životom.

Bogdanovićeva anegdota zato nije ostala samo na humoru i živopisnom prepričavanju susreta sa stricom. Kroz direktan i njemu svojstven način govora otvorio je temu odgovornosti onih koji godinama daju podršku određenim politikama, a potom se suočavaju s posljedicama takvih izbora.

Nastavi čitati

Sport

CRNA GORA SE ZBOG HRVATA ODREKLA SVOJE LEGENDE: Džimi Gopčević ide u istoriju do 2040.

Crna Gora primorana da promijeni ime bazena “Zoran Gopčević Džimi” u Kotoru jer je za Hrvatsku logoraš, a ne vaterpolo legenda. To je Crna Gora morala da uradi kako bi nastavila evropski put.

Skupština Crne Gore usvojila je kasno sinoć izmene zakona kojima je, između ostalog, predviđeno da sportski objekti mogu nositi imena osoba od čije je smrti proteklo najmanje 40 godina, a to u principu znači da je napravljen prvi korak ka tome da se obriše i me sa gradskog bazena u Kotoru.

Crna Gora je usvajanjem izmjena Zakona o sportu stvorila pravni osnov za promenu imena bazena “Zoran Džimi Gopčević” koji je već godinama unazad “trn u oku Hrvatskoj”, a koja je tražila ovu promjenu od komšijske države.

Od smrti Zorana Gopčevića, nekadašnjeg vaterpoliste za kojeg bivši logoraši tvrde da je bio čuvar u logoru Morinj i to zapravo predstavlja glavni razlog zbog kog se buni Hrvatska, prošlo je “samo” 26 godina. Zakonskim izmjenama propisano je i da nazivi sportskih objekata gube važenje ukoliko ne ispunjavaju utvrđene uslove. To praktično znači da će bazen u Kotoru, nakon objavljivanja zakona u Službenom listu i sprovođenja predviđenih procedura, morati da promijeni ime.

Kako prenose podgoričke “Vijesti”, crnogorske vlasti odlučile su se na ovaj korak pošto lokalna vlast u Kotoru nije uspjela da obezbijedi neophodnu većinu za promjenu naziva bazena.

Ko je Zoran Džimi Gopčević?

Rođen je 29. januara 1955. u blizini Kotora krenuo je da igra za Borac iz Orahovca, a od kada je sa 17 godina prešao u Primorac bio je tu do kraja karijere. Osvojio je duplu krunu sa klubom u sezoni 1985/86, a stigao je i do polufinala Lige šampiona i finala Kupa pobednika kupova.

Za nacionalni tim je igrao od omladinskih pogona, pa je za omladinsku selekciju upisao 41 nastup. Duže od decenije bio je dio A tima, pa je za seniorski tim upisao 200 utakmica i osvoio srebro na Evropskom prvenstvu 1977. godine, zatim bronzu na Svjetskom prvenstvu u Berlinu 1978. zlato na Mediteranskim igrama u Splitu 1979. i srebro na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. Kakav je bio vaterpolista govori i to što je bio najbolji igrač turnira.

Kada je završio sa igranjem vaterpola 1988. godine preuzeo je Primorac i vodio ga do 1993. godine, kada je postao trener Budvanske rivijere. Ovaj klub je doveo do titule prvaka SR Jugoslavije 1994. godine, a zatim je 1998. preuzeo Niš. Vratio se u Primorac, a posljednji klub mu je bio subotički Spartak. Preminuo je na treningu ovog kluba 30. septembra 2000. godine, a u znam sjećanja na njega osim bazena postoji i ulica sa njegovim imenom, kao i memorijalni turnir na kome je u prošlosti bilo i hrvatskih ekipa.

Hrvatska tereti Zorana Gopčevića da je učestvovao u sprovođenju ratnih zločina u logoru Morinj na crnogorskom primorju. Već 2021. godine kada je odlučeno da se promijeni ime bazena hrvatski klubovi su se bunili.

Hrvatska već pravila probleme Crnoj Gori

Godinama unazad Primorac ima probleme u Jadranskoj ligi (i evropskim takmičenjima) jer hrvatski klubovi ne žele da igraju na gradskom bazenu u Kotoru zbog pritisaka tamošnjih vlasti, pa se do sada izlazilo u susret promjenom bazena. Taj problem imao je i Vaterpolo savez Crne Gore koji je morao da premjesti finalni turnir Svjetskog kupa u Podgoricu, pošto je Hrvatska najavila da neće učestvovati.

Nastavi čitati

Sport

ZVEREV U POLUFINALU ŠANGAJA! Eliminisan De Minor!

Njemački teniser Aleksandar Zverev plasirao se u polufinale masters turnira u Šangaju, pošto je danas u četvrtfinalu pobijedio Australijanca Aleksa de Minora rezultatom 6:4, 6:4.

Njemački teniser je u oba seta napravio po jedan brejk za pobjedu i plasman među četiri najbolja na turniru u Kini.

Zverev će u polufinalu igrati protiv Alehandra Davidoviča Fokine.

U preostala dva četvrtfinalna para sutra će igrati: Danil Medvedev-Tomi Pol i Rafael Hodar-Kasper Rud.

Masters turnir u Šangaju igra se za nagradni fond od 9.415.725 dolara.

Nastavi čitati

Aktuelno