Connect with us

Hronika

GRAĐANI PLAĆAJU ZBOG NEZAKONITIH ODLUKA MUP/a SRPSKE Prvostepena presuda u korist policajca koji je podržavao “Pravdu za Davida”

Osnovni sud u Banjaluci presudio je u korist Vinka Bajića, bivšeg službenika Policijske uprave Banjaluka, koji je tužio Republiku Srpsku i MUP RS zbog sankcija koje su mu izrečene u policiji nakon pozdravljanja članova grupe “Pravda za Davida”.

Poreski obveznici u Srpskoj će ukoliko ova presuda postane pravosnažna zbog nezakonitih odluka MUP-a izrečenih Bajiću platiti blizu 10.000 maraka, sa zakonskim kamatama.

Naime, bivši policajac iz Banjaluke, tužio je Republiku Srpsku i MUP zahtjevajući poništenje rješenja kojim je suspendovan sa posla i rješenja Policijskog odbora kojim je proglašen disciplinski odgovornim za težu povredu radne družnosti.

Osnovni sud u Banjaluci je 8. novembra ove godine donio presudu u korist Bajića, u koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid i u kojoj se navodi da su mu Republika Srpska i MUP dužni, na ime umanjenja neto plate zbog suspenzije, kao i umanjenja neto plate zbog disciplinske kazne za period jun 2019. godine do septembra 2020. godine, isplatiti ukupan iznos od 5.671 konvertibilnu marku.

Republika Srpska i MUP RS dužni su da, na ime poreza i doprinosa zbog umanjenja plate bivšem policajcu, nadležnim organima uplate iznos od 3.829 maraka. Bajiću RS i MUP, prema prvostepenoj presudi, treba da isplate i zateznu kamatu od oko 800 maraka.

Presuda
Sud u presudi navodi kako nije bilo valjanog razloga za kažnjavanje Bajića, koga su nadređeni u Policijskoj upravi Banjaluka kaznili zbog pozdravljanja pojedinaca iz neformalne grupe građana “Pravda za Davida” kod Hrama Hrista Spasitelja u centru Banjaluke 2019. godine.

– Tužilac ne spori da je sporne prilike prišao predmetnoj grupi građana, ali ono što je nesporno utvrđeno jeste da je prišao radi pozdravljanja Perduv Ozrena i da se rukovao samo s njim- piše u presudi banjalučkog Osnovnog suda koju prenosi BIRN.

Sud dalje navodi da se na snimcima, koji su priloženi kao dokaz, ne vidi da li se Bajić pozdravio sa još lica i sa koliko njih. Presudom se dalje objašnjava da, čak ukoliko se to i desilo, nije jasno kako bi to bio problem, jer su zaposleni u MUP-u RS-a dužni da, odredbom člana 4. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, poštuju ljudska prava i slobode bez bilo kakve diskriminacije.

Stoga bi takvo postupanje tužioca (prilazak određenoj grupi građana i rukovanje sa jednim ili više građana, pa i njihove eventualne ovacije i pljesak) u cjelosti bilo u skladu sa prethodnim zakonom i kao takvo ne može predstavljati kriminalni čin niti disciplinsku povredu radne obaveze policijskog službenika jer se time ne može nanijeti šteta tuženoj (ugledu Ministarstva), već upravo suprotno, šteta bi se nanijela eventualnim diskriminirajućim ili uvredljivim odnosom tužioca prema građanima, a ne činom poštovanja i pristojnosti- piše u presudi banjalučkog Osnovnog suda.

BIRN BiH je u februaru prošle godine objavio da je Bajić trpio sankcije zbog podrške Davoru Dragičeviću, ocu ubijenog Davida Dragičevića. On je tada, od svojih kolega, dobio prekršajnu prijavu, koja je kasnije oborena na Osnovnom sudu.

Bajić, nakon presude Osnovnog suda, za BIRN BiH kaže da je još rano da proglasi pobjedu jer presuda nije pravosnažna.

– Ne bih za sada ništa komentarisao povodom prvostepene presude. Sačekaćemo, ipak, da ona postane pravosnažna – rekao je on za BIRN BiH.

Bez komentara
Načelnik banjalučke Policijske uprave Miloš Brkić nije želio da komentariše sudske presude, navodeći da Policijska uprava još nije ni dobila presudu Osnovnog suda.

– To je prvostepena presuda i ja bih sačekao da se iskoriste svi pravni lijekovi pa da vidimo u konačnici kako će to da završi – rekao je prvi čovjek banjalučke policije

Bajić je ranije za BIRN BiH objašnjavao da je i prije juna 2019. godine, zbog podrške koju je na Facebooku dao koleginici koja se takođe pojavljivala na trgu, preraspoređen na drugo radno mjesto.

Iz Policijske stanice Lazarevo u Banjaluci premješten je u stanično odjeljenje policije u Šipragama u opštini Kotor Varoš.

– Moja porodica i ja živimo u Banjaluci, a u odjeljenje policije Šiprage u Kotor Varoš sam poslat u oktobru 2018. Ne znam zbog čega i zašto. Pretpostavljam da je to bilo zato što sam u slobodno vrijeme dolazio na okupljanje članova ‘Pravde za Davida’. Ja sam se žalio policijskom odboru na rješenje o premještaju – odbor je kazao da je rješenje nezakonito i da je bio nezakonit raspored i da su me nezakonito rasporedili u policijsku stanicu Kotor Varoš – ispričao je on ranije.

Tada je dodao da ga je razočaralo ćutanje njegovih kolega u policiji, za koje je rekao da su većinom časni i pošteni ljudi, ali da se plaše reakcije i progona od strane nadređenih u policiji.

Vinko Bajić je danas u penziji.

Hronika

STRAŠNO! Banjalučanin usred dana vozio sa 2,79 promila, DVOJICA ODBILA TESTIRANJE NA DROGU

Jedan Banjalučanin uhapšen je u četvrtak, 16. oktobra, nakon što je vozio sa 2,79 g/kg alkohola u organizmu, a još dvojica su odbila testiranje na drogu.

Pripadnici Policijske uprave Banjaluka, oko 12.50, su u ovom gradu uhapsili V.K., jer je pijan, upravljajući vozilom, učestvovao u saobraćajnoj nezgodi sa materijalnom štetom.

“Ispitivanjem na prisustvo alkohola kod V.K. utvrđeno je 2,79 g/kg alkohola u organizmu”, rekli su iz Policijske uprave Banjaluka.

Pripadnici ove uprave su uhapsili i I.Đ. iz Banjaluke, zbog prekršaja iz Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

“Prilikom kontrole vozila KIA, kojim je upravljao, odbio je da se podvrgne ispitivanju na prisustvo droga u organizmu”, naveli su iz policije.

Zbog istog prekršaja, policajci su uhapsili i B.Ć. iz Banjaluke, jer je tokom kontrole vozila audi, kojim je upravljao, takođe odbio testiranje na drogu.

Nastavi čitati

Hronika

SUD BIH: Ni mi ne znamo da li je Mahmuljin uopšte na liječenju u Turskoj

U Sudu BiH tvrde da ne znaju da li je Sakib Mahmuljin, nekadašnji komandant Trećeg korpusa Armije RBiH, koji je pravosnažno osuđen zbog ratnih zločina nad Srbima na području Ozrena i Vozuće, uopšte na liječenju u Turskoj.

Podsjetimo, tri godine nema ni traga ni glasa osuđenom ratnom zločincu, a prema onome što nam je rečeno iz Suda BiH, može se zaključiti da su male šanse da on uskoro bude lociran, ako uopšte postoje.

Sud BiH se, ističu iz ovog suda, putem Ministarstva pravde BiH obratio nadležnim organima Turske sa molbom u vezi sa lociranjem i izručenjem Mahmuljina.

“Nadležnom organu Republike Turske je dostavljena informacija kada je osuđeni otputovao u Republiku Tursku i u kojoj klinici se navodno liječi, međutim Sud je dobio odgovor Ministarstva pravde Republike Turske da nisu uspjeli locirati osuđenog Sakiba Mahmuljina u Republici Turskoj. Sud nema informaciju da li je osuđeni Mahmuljin završio sa liječenjem, kao ni informaciju da li je uopšte na liječenju u Republici Turskoj”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.

Podsjetimo, za Mahmuljinom je raspisana i Interpolova potjernica, ali ni to nije urodilo plodom.

“Nakon izdavanja naredbe za raspisivanje međunarodne potjernice za osuđenim Mahmuljinom, Sud je preduzimao radnje u smislu provjere na terenu, odnosno provjere da li se osuđeni nalazi na adresi prebivališta. Konkretna radnja poduzeta je 30. oktobra 2024. godine”, kažu iz Suda BiH za “Nezavisne novine”.

Anđelko Nosović, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske, pita ko je Mahmuljinu dao dokumente da ode iz BiH.

“A on je presuđeni zločinac. Oni to namjerno rade, oni su njega sklonili. To su sve laži da ne znaju gdje je. Na kraju krajeva, Srbi kada idu kao svjedoci, njima se na glavu natovari Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), optužuju ih za kojekakve stvari samo da bili zastrašeni da ne bi svjedočili i da ne bi govorili istinu. A sa druge strane, od Tužilaštva i Suda imamo prikrivanje zločina. Ako slučajno nekog osude, oni operu krv sa njegovih ruku. Prema tome, nije tačno da ne znaju gdje je Mahmuljin. To je mazanje očiju”, rekao je Nosović za “Nezavisne novine”.

Sprega uvezanih ‘nepravnika’
Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, kaže da je slučaj “Mahmuljin” pokazao da su Tužilaštvo i Sud BiH, kako je navela, “zapravo sprega uvezanih ‘nepravnika'”.

“Oni imaju diplome pravnika, ali se ne bave pravom. I kada osude zločince, oni ne odgovaraju. Zato su Srbi osuđeni na više od 1.000 godina. Osude ih odmah, ekspresno. Čim ga osumnjiče, pritvore ga, pa osude. Niko se ne brani sa slobode. To ne da je diskriminatorski, nego to izgleda kao prijeki sud za Srbe”, kaže Živković Rajilićeva za “Nezavisne novine”.

Crvena potjernica za Mahmuljinom
Crvena potjernica za Mahmuljinom, podsjetimo, raspisana je 29. novembra 2022. godine, nakon što se on nije javio na izdržavanje zatvorske kazne od osam godina, i to zbog navodnog liječenja u Turskoj.

Potjernica u ovom slučaju je raspisana nakon što je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH dobila naredbu Suda BiH da za Mahmuljinom bude raspisana međunarodna potjernica, koja je unesena u sistem i postala dostupna svim zemljama članicama Interpola. On je Sudu BiH trebalo da pristupi 23. novembra 2022. kako bi preuzeo uputni akt za stupanje na izdržavanje kazne.

Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je u aprilu 2022. godine Mahmuljina na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina za zločine počinjene 1995. u Vozući i Zavidovićima.

Mahmuljin je osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na jednu godinu, za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na godinu i šest mjeseci, i za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na šest godina i šest mjeseci zatvora, te mu je izrečena jedinstvena kazna od osam godina. Ovo je konačna presuda na koju ne postoji mogućnost žalbe.

Suđenje Mahmuljinu
Suđenje Mahmuljinu je počelo u martu 2016. Sud BiH ga je u prvostepenom postupku proglasio krivim i osudio na 10 godina zatvora, jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El Mudžahedin”, jedinice iz sastava Trećeg korpusa kojima je bio direktno nadređen.

Apelaciono vijeće Suda BiH je, međutim, u septembru 2021. godine uvažilo Mahmuljinovu žalbu i ukinulo prvostepenu presudu kojom je osuđen na 10 godina zatvora, a krajem novembra 2021. počeo je obnovljeni postupak, koji je, dakle, završen u aprilu 2022.

Nastavi čitati

Hronika

MREŽA MAFIJE STEZALA OBRUČ OKO TOŠETA PROESKOG! Gdje je kamion? Gdje je vozač? Sva pitanja o smrti pjevača na koja nikad niko nije dao odgovore (VIDEO)

Makedonski novinar Zoran Božinovski za Kurir otkrio je niz nelogičnosti oko saobraćajne nesreće Tošeta Proeskog, pa iznio tvrdnje i dokaze o pranju novca preko legendarnog pjevača.

Prije tačno 18 godina Toše Proeski je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći na auto-putu u Hrvatskoj. Imao je samo 26 godina kada je cijeli Balkan ostavio u suzama i neizbrisiv trag u muzičkoj industriji. To je ono što je plasirano u javnosti, a najpoznatiji makedonski novinar-istraživač Zoran Božinovski imao je nešto drugačije tvrdnje i dokaze o ovoj tragediji.

Zoran je prvi put poslije 16 godina odlučio javno da progovori i predstavi dokaze i tvrdnje koje ima u našoj emisiji. U razgovoru za Kurir prošle godine otkrio je mrežu mafije koja je vremenom stezala obruč oko legendarnog pjevača, a na čelu, kako je rekao pred našim kamerama, sa Tošetovom menadžerkom Ljiljanom Petrović i producentom Lastom Nikolovskim.

Gdje je kamion koji je udario u auto u kojem je bio Toše Proeski? Gdje je vozač koji je vozio kamion, dao jednu izjavu i nestao, nikad nije izašao iz Hrvatske? Zašto nije rađena obdukcija – samo su neka od pitanja na koja, kako je tvrdio makedonski novinar, niko nije dao odgovore.

“Vozač kamiona ne postoji”
– U Srbiji živi jedna časna žena, vječni fan Tošetov, koja je i prije mene istraživala Ljiljanu Petrović. Godinama smo nas dvoje istraživali i pokušavali da nađemo tog vozača kamiona Slavišu Kuzmanovića. Tražili smo i pod zemljom i pod kamenom – takva osoba ne postoji. Kamion je bio neke italijanske, neimenovane firme. Zamislite, hrvatska saobraćajna policija pušta Slavišu Kuzmanovića i želi mu srećan put, a u saobraćajnoj nesreći nastradao najpopularniji pjevač.

Po zakonu, slijedi preventivni pritvor da bi čovjeka zaštitili od javnosti, od njega samog, da se vidi ima li alkohola u sebi, da li je kriv ili nije… Ispada da su oni njemu poželjeli srećan put. Tijelo je navodno odnešeno u Novu Gradišku. Bolnica tamo nema sektor patologije, nije bilo obdukcije. Po hrvatskim zakonima, tijelo ide u frižider dok ne dođe najbliži član porodice da tijelo prepozna. Iz Makedonije je letio helikopter koji je sletio na stadion sa jedanaest članova posade, bez porodice… – govorio je novinar.

Mafija prala novac preko pjevača
Ekskluzivno za Kurir, Zoran je tada predstavio dokaze i dokumentaciju za mnoge od tvrdnji.

– Ljudi znaju da ja nemam granice i da pišem i objavljujem sve bez zadrške. Tako sam dobio i original dokument koji dajem vama ekskluzivno – sa Budvanske rivijere, gdje se vidi da je samo Ljiljana potpisala ugovor da Toše pjeva za Novu godinu, a to se nije desilo. Mnogi u Makedoniji nisu smjeli to da objave, te sam se obratio Hrvatskoj… – izjavio je Božinovski.

Budvanska rivijera – ugovor
U ugovoru između Budvanske rivijere i Ljiljane Petrović, menadžerke Tošeta Proeskog, koji je zaključen 22. septembra 2007. godine, piše da je pokojni pjevač imao obavezu da u Budvi održi dva nastupa za novogodišnje praznike, od kojih je jedan trebao biti 31. decembra 2007, a drugi sutradan – 1. januara 2008. na trgu ispred Starog grada.

Kako je naveo Božinovski, u članu 9. ovog ugovora jasno piše da je organizator, odnosno Budvanska rivijera, isplatila avansno 100 odsto honorara koji iznosi 45.000 eura. Transakcija je realizovana na račun Ljiljane Petrović, Tošetove menadžerke, pet dana nakon potpisivanja.

Ugovor su parafirali Vule Tomašević u ime organizatora i Petrovićeva u ime izvođača. Zanimljivo je da se njeno ime nalazi i na mjestu gdje bi trebalo da stoji potpis pokojnog Proeskog, kao ovlaštenog lica.

Sumnjive transakcije i pranje novca
U odlomku iz izvještaja o sumnjama za pranje novca iz Kuvajta, slovenačkih istražnih organa, piše:

„Naša direkcija 14. jula 2006. dobila je dopis od strane Jedinice za finansijsko-obavještajni rad u vezi sa osobama: Ljiljana Petrović, Todor Proeski iz Skoplja, Lasto Nikolovski, Aco Bibanovski iz Kuvajta i o pravnom licu Lilija Atelje iz Ljubljane. Na osnovu ugovora o zajmu zaključenog 5. juna 2006. u Skoplju, ovim ugovorom je Aco Bibanovski dao zajam firmi Lilija Atelje iz Ljubljane u iznosu od 200 hiljada američkih dolara. Osnov ugovora nije poznat. Ova sredstva su transferisana sa privatnog računa Ace Bibanovskog u Burgan banci iz Kuvajta. Iz iste banke je 5. maja 2006. sa računa firme ‘Ekolog’ iz Kuvajta transferisano i 50.000 eura na račun firme Lilija Atelje u Ljubljani. Kao osnivač ove firme pojavljuje se Ljiljana Petrović, a upravitelj je Todor Proeski. Prethodno, 14. aprila 2006, Lasto Nikolovski postaje vlasnik 49 procenata firme Lilija Atelje. Naša direkcija zatražila je dopunske podatke od svih banaka u Republici Makedoniji o eventualnim nerezidentnim računima pravnog lica Lilija Atelje DOO Ljubljana.“

“Toše masakriran, oni neogrebani”
Jedna od sumnji, kako je tvrdio Božinovski, jeste i zakonska procedura nakon saobraćajne nezgode.

– Po zakonu, tijelo ide u frižider dok ne dođe najbliži član porodice da tijelo prepozna i identifikuje, za to je potrebno oko sedam dana. Nije rađena obdukcija. Gdje su fotografije sa lica mjesta? Ko je radio uviđaj? Ne postoji zapisnik o saobraćajnoj nesreći… Kako se desilo da Ljiljana Petrović i Đorđe Đorđevski nisu ni ogrebani? Toše je masakriran, spakovali ga za par sati u limeni pa u drveni sanduk, a njima ništa? Đorđevski je nosio kragnu jer je udarao glavom o zid kada je saznao da je Toše poginuo, kao nosi ga na savjesti – pričao je novinar za Kurir.

Kompletnu emisiju pogledajte ovdje.

Ljiljana Petrović se prethodne godine, nakon najave za specijalnu emisiju, javila redakciji Kurira. U neformalnom razgovoru demantovala je sve navode Zorana Božinovskog, ali zvanične izjave nije željela da daje.

Zabranjeno preuzimanje dijela ili čitavog teksta i/ili foto/videa bez navođenja i linkovanja izvora i autora, u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Kurir

Nastavi čitati

Aktuelno