Connect with us

Politika

IZBORNI SISTEM U BIH Jesu li skeneri rješenje za izbornu reformu?

Iako se svi stručnjaci za izborno zakonodavstvo slažu da su potrebna poboljšanja izbornog sistema u BiH, ne postoji saglasnost o nivou, dubini i načinu na koji bi te promjene trebalo provesti.

Vehid Šehić i Branko Petrić, dva bivša predsjednika Centralne izborne komisije BiH, imaju dijametralno suprotne stavove o vrsti i obimu reformi koje treba provesti.

Šehić ističe da je krajnje vrijeme da se u izborni sistem uvedu skeneri za identifikaciju birača i skeneri za skeniranje glasačkih listića. Kaže da je uvjeren da će naredne izbore pratiti još veća apstinencija ako ne dođe do tehničkih poboljšanja, jer smatra da u javnosti postoji nepovjerenje u trenutni sistem.

Petrić, pak, kaže da bi skeneri i slična tehnologija na način kako se zagovara u Sarajevu bili besmisleni jer je, kako on ističe, izborni sistem trenutno previše komplikovan, a to se, smatra on, ne može riješiti skenerima, već dubljom reformom. On smatra da je postojeći Izborni zakon BiH mijenjan u mnogo navrata i da je zbog svih tih izmjena i intervencija visokih predstavnika izgubio smisao jer postoji mnogo nedorečenih i kontradiktornih rješenja. Kako on smatra, Izborni zakon krši entitetske ustave i stvorio je konfuziju.

Prema njegovom mišljenju, potrebno bi bilo donijeti novi izborni zakon na nivou BiH koji bi se ticao nivoa koji se biraju na nivou države, dok bi novi entitetski izborni zakoni regulisali izbore na tim nivoima vlasti.

Ja sam bio na izborima u Južnoj Koreji, Maleziji, Norveškoj, Indoneziji, Meksiku, Rusiji, Albaniji, Bugarskoj, a nigdje nisam vidio ovo što se ovdje kod nas priča. Fotografisanje 13 miliona listića neće ništa riješiti. Opet to neko mora brojati”, kaže on.

Petrić ističe da bi najbolje poboljšanje bilo pojednostavljenje izbornog sistema, kroz ukidanje otvorenih lista i smanjenje glasačkih listića.

“Najviše se ‘brlja’ na ovim listama. Nikakav skener ne može progutati tu listu. Sve veće od formata A4 nema nigdje na svijetu, a kod nas je format A1+. Ne postoji skener kroz koji bi se mogao provući taj list. Ne postoji način da se tehnički unaprijedi izborni proces bez pojednostavljenja”, smatra on.

Šehić, s druge strane, smatra da bi tehnička poboljšanja, ali i ispunjavanje međunarodnih obaveza morali biti prvi prioritet novih vlasti nakon uspostavljanja parlamenta BiH.

“Nas čeka obaveza po odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Ja se nadam da će političari pokazati visok stepen odgovornosti i konačno ispuniti obaveze iz 2002. godine kada smo primljeni u Vijeće Evrope, a nismo ispunili obaveze koje smo tada prihvatili”, kaže on.

Šehić, osim toga, kaže da bi predstojeća odluka Ustavnog suda BiH o izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit koga RS ne priznaje trebalo da zaštiti ustavnost svih zakona i nametnutih rješenja.

“Teško je pretpostaviti kakva će biti odluka jer je bilo i iznenađujućih odluka u prošlosti. Ja pripadam onima koji poštuju odluke ustavnih i drugih sudova, sviđale se one meni ili ne”, kaže on.

Podsjećanja radi, Šmit je nametnuo dio tehničkih rješenja, a nametnuo je i rješenja za Dom naroda Parlamenta FBiH, za koja Bošnjaci smatraju da idu naruku Hrvatima.

Politika

KOME ODLAZE MILIONI ZA KIRIJE? Bivši ministri i njihove porodice na spisku državnih stanodavaca!

Za institucije Bosne i Hercegovine koje nemaju riješeno pitanje smještaja, u prošloj godini se mjesečno iz državnog budžeta izdvajalo oko 720.000 KM po osnovu najma, odnosno 8,7 miliona maraka godišnje, podaci su Ministarstva finansija i trezora.

Najviše novca za kirije izdvaja Uprava za indirektno oporezivanje BiH, ukupno 1,7 miliona KM, a najveći ugovor, vrijedan nepunih 811.000 KM za zakup je dobilo preduzeće „Tam“ iz Banjaluke.

UIO BIH ima ukupno sedam ugovora o zakupu a drugi najveći je sklopljen sa firmom „Soling“ iz Banjaluke koja je za svoj ustupljeni prostor dobila 523.505 KM.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) ima najveći pojedinačni ugovor o zakupu. Preduzeću „Energana“ iz Banjaluke prošle godine su platili 1,1 milion maraka kirije, odnosno preko 91.000 KM mjesečno.

Ukupno IDDEEA za kirije izdvaja 1,4 miliona KM, a njihov drugi najveći zakupodavac je Nebojša Torbica koji po osnovu najma naplaćuje 19.803 KM mjesečno ili 237.636 KM kada se sve to sabere za period od godinu dana.

Na spisku onih koji dobijaju novac od IDDEEA je i firma „Oktan promet“ u vlasništvu porodice bivšeg ministra privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojina Mitrovića.

Porodica Mitrović je državi iznajmila 120 kvadrata za 2.925 KM mjesečno.

Ozbiljan novac po osnovu najma uzima i javna ustanova Studentski centar Sarajevo koji Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH godišnje naplaćuje preko 700.000 KM.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragomir Jovičić godinama je na spisku onih koji od države naplaćuju kiriju.

U njegovim prostorijama u Banjaluci je smještena Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Prema ugovoru koji je sklopljen u martu prošle godine, za 1.500 kvadrata prostora je uzeo ukupno 351.000 maraka, a saradnja će se nastaviti i u narednom periodu jer trajnog rješenja za ovu instituciju nema.

„Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH propisano je da na prijedlog Direkcije, Savjet ministara donese Odluku o kupovini objekta za smještaj a ona bi se finansirala iz prihoda od preleta i prihoda koje Direkcija ostvari na osnovu Zakona o civilnom vazduhoplovstvu. Odluka još uvijek nije donesena“, navode u resornom ministarstvu.

Generalno, u toku je nabavka prostora za UIO BiH, Kancelariju za reviziju institucija BiH, Jedinice za specijalnu podršku Državne agencije za istragu i zaštitu, terenskih centara Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.

Novac nedostaje za objekat IDDEEA koji od potrebnih 24,8 imaju 10,1 miliona KM na raspolaganju te nabavku objekta za smještaj Obavještajno – bezbjednosne agencije BiH u Sarajevu gdje je vrijednost projekta 30 miliona KM.

„Realizacijom navedenih višegodišnjih projekata ostvariće se značajne uštede n izdacima za zakup prostora“, navode u ministarstvu.

Prema raspoloživim podacima, od 2023. do 2025. godine riješen je problem smještaja za Državnu agenciju za istrage i zaštitu, terenskih centara Službe za poslove sa strancima BiH u Trebinju, Ljubuškom i Zenici, te Kancelarije za veterinarstvo BiH, odnosno Agencije za označavanje životinja u Banjaluci.
Capital

Nastavi čitati

Politika

PENZIONERI NEMAJU ZA PAŠTETU, a Fond PIO mijenja kompletan vozni park

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske odlučio je da promijeni kompletan vozni park i da iznajmi devet novih automobila putem finansijskog lizinga vrijednih 668.810 KM, saznaje CAPITAL.

Fond je ugovor dodijelio firmama „Porsche leasing“ iz Sarajeva i „Auto rad“ iz Pelagićeva.

Trajanje ugovora je četiri godine, a okvirni sporazum je zaključen 25. maja.

U Fondu su za CAPITAL rekli da su na osnovu odobrenog plana nabavki za 2026. godinu sproveli otvoreni postupak nabavke devet vozila putem lizinga za potrebe Centralne službe fonda i šest filijala sa poslovnicama.

„U sprovedenom postupku nabavljena su vozila marke škoda. Fond trenutno raspolaže sa 13 vozila od čega je 12 škoda i jedan volkswagen. Tokom 2014. godine nabavljeno je 11 vozila, dok su dva vozila nabavljena 2019. godine i prešla su više od 300.000 kilometara“, istakli su u Fondu.

Kažu da će nakon ovog postupka Fond 11 vozila nabavljenih tokom 2014. godine prodati u skladu sa propisima putem javne licitacije, dok će zadržati dva vozila nabavljena 2019. godine.

„Sa ovom nabavkom Fond će smanjiti vozni park sa postojećih 13 na 11 vozila“, navode u Fondu.

Dodali su da je značajno smanjenje voznog parka Fonda izvršeno i 2014. godine kada je sa 23 vozila smanjeno na sadašnjih 13 vozila.

Nastavi čitati

Politika

VIŠKOVIĆ NA DJELU! „Autoputevi RS“ se zadužuju po kamati od 7,8 odsto

Vlada Republike Srpske dala je garanciju „Autoputevima Republike Srpske“ za zaduženje od 48,7 miliona maraka kod „Unicredit banke“ za kapitalne investicije.

Riječ je o dva kredita u bankama u Mostaru i Banjaluci, međutim, po ocjeni ekonomista veoma nepovoljnim po preduzeće.

Iako Vlada garantuje budžetom da će obaveze biti vraćene, a „Autoputevi“ imaju ogromnu dobit, ugovoreni uslovi i kamate su daleko iznad tržišnog prosjeka za sigurne klijente.

Primjera radi, kredit kod mostarske „Unicredit banke“ od 33,47 miliona maraka na deset godina i grejs periodom od godinu dana ugovoren je po fiksnoj marži od 4,91 odsto godišnje uz šestomjesečni EURIBOR.

Riječ je o prosječnoj kamatnoj stopi po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac, a koji trenutno iznosi 2,62 odsto što u konačnici dovodi do kamate od oko 7,5 odsto.

Na sve to treba dodati i 0,3 odsto troškova obrade kredita.

Drugi kredit, kod banjalučke „Unicredit banke“ iznosi 15 miliona maraka i na njega će se plaćati fiksna kamatna stopa od čak 7,8 odsto. Period otplate je takođe deset godina.

„U slučaju dospjelog, a neplaćenog anuiteta od strane “Autoputeva Republike Srpske” prema poslovnim bankama, Republika Srpska izvršiće plaćanje svih dospjelih, a neplaćenih obaveza iz budžeta u skladu sa anuitetnim planom“, navodi se u odluci Vlade.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je odluka Vlade problematična po više osnova.

Prema njegovom mišljenju nije logično da preduzeću koje ima toliku dobit uopšte treba kredit.

Zbog toga on sumnja da ranije ostvarena dobit nije odraz stvarnog stanja.

„Preuzimanje ovakve apsolutne garancije direktno opterećuje poreske obveznike u Republici Srpskoj koji dolaze u rizik nadoknade štete uzrokovane lošim upravljanjem ovim preduzećem i javnim finansijama“, kaže Gavran.

Ocjenjuje da su uslovi kredita izuzetno nepovoljni, pogotovo onog sa manjim iznosom.

„Generalno, cjelokupan kredit je podložan rizicima daljeg rasta kamatnih stopa jer je ugovorena varijabilna kamata, a EUROBOR bukvalno sada raste i ova referentna stopa će rasti jer na nju utiče stopa ECB koja je nedavno povećana. Dakle, kamatne stope će biti uskoro još više“, izjavio je Gavran.

Smatra i da je naknada za obradu kredita besramno visoka jer niko razuman ne može prihvatiti da je trošak obrade nekoliko stotina hiljada KM.

„Mislim da je ovakav način određivanja naknade za obradu kredita nezakonit za potrošače jer nema nikakve dodirne tačke sa stvarnim troškovima usluge. Nisam siguran o legalnosti za pravna lica ali je jasno da je nerazuman. Na nivou lihvarenja“, zaključuje Gavran.

Podsjećamo, „Autoputevi Republike Srpske“ su prijavili preko 175 miliona maraka prihoda u prošloj godini i dobit od skoro 114 miliona maraka.

Direktor preduzeća Radovan Višković nam se nije javljao na telefon.
CAPITAL

Nastavi čitati

Aktuelno