Već sa prvim danima nove godine došlo je do novih poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Poskupljuju meso, brašno, kafa, čokolada, a najavljeno je i poskupljenje goriva i pekarskih proizvoda.

Cijene osnovnih životnih namirnica su sve više, a novčanici sve tanji. Određeni proizvodi i usluge su već poskupjeli, a za druge se to tek očekuje.

Vedran Jurišić za potrebe Saveza sindikata godinama prati kretanja cijena osnovnih životnih namirnica. Rast cijena, kako kaže, samo će se nastaviti.
– Cijena ulja u novembru 2023. godine bila je 2.96 a sada je 3.10 KM, što predstavlja poskupljenje od 15 odsto. Dječije pelene su bile 25 KM, a sada su već 27 KM što je poskupljenje od šest odsto. Toalet papir je bio 4.90, a sada je 5.80 što je više za oko 4 odsto. Teletina je bila 25, a sada je 28 KM – istakao je Jurišić.

Tako ćemo za na primjer vreću brašna, koju smo do sada plaćali 25 maraka, sada morati da izdvojimo 28. Iz Udruženja potrošača kažu da su pojedini proizvođači već počeli loviti u mutnom i neopravdano dizati cijene određenih proizvoda na štetu potrošača.

– Bili smo svjedoci početkom ove godine je da je došlo do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, tako da je ulje prije Nove godine bilo 3.05, a sada iznosi oko 3.12 KM. Imamo i poskupljenje mesa, konkretno svinjskog buta bez kosti koji je bio 9 KM, a sada iznosi 12, pa čak i do do 15 KM – naveo je Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača Republike Srpske.

– Ne može sve krajnji potrošač da servisira. Smatramo da bi unutar svakog, bilo da je riječ o pekarskom proizvođaču, unutar njihove firme trebalo napraviti svoje proračune i da ne idu odmah sa poskupljenjem koje su najavili – rekao je Udruženje potrošača “Don” Prijedor Zoran Petoš.

Prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini rasti za čak 10 odsto. Poskupljenje pravdaju prošlogodišnjim povećanjem minimalca i skokom cijene pšenice na berzama, prenosi RTRS.

– Cijene pšenice imaju blagi trend rasta. Međutim, imamo informaciju da će sada značajna količina pšenice stići iz Rusije u Srbiju. A kako znamo, Rusija je najveći proizvođač pšenice u Evropi, tako da će to usporiti rast cijena, ali do blagog rasta ipak mora doći zbog povećanja plata i struje – istakao je Mićo Sajlović iz “Žitoposavine”

Sindikalna potrošačka korpa za novembar prošle godine iznosila je 2.650 maraka. Sa prosječnom platom u Srpskoj građani su uspjeli da pokriju tek 54 odsto potrošačke korpe.

Uprava „Puteva Republike Srpske“ odlučila je da sakrije od javnosti kome je i po kojim kriterijumima u prošloj predizbornoj godini podijelila oko 700.000 maraka donacija iz dobiti preduzeća.

Dok je direktor Milan Dakić u pritvoru zbog sumnje da je umiješan u pranje novca, zloupotrebu položaja i primanje mita, u „Putevima“ su zauzeli stav da građani Republike Srpske ne treba da znaju kome se i kako se dijeli novac ovog javnog preduzeća.

Ovakva odluka sigurno neće doprinijeti tome da se njihov poljuljani ugled u javnosti popravi.

Portal CAPITAL je u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama tražio krajem prošle godine spisak udruženja i organizacija kojima je podijeljen novac.

Zadnjeg dana zakonskog roka, umjesto konkretnih imena dobili smo šturi odgovor u dvije rečenice u kojem naš zahtjev odbijaju pravdajući se zaštitom privatnosti.

„Spisak nismo u mogućnosti dostaviti u skladu sa članom 8. Zakona o slobodi pristupa informacijama, u kojem je navedeno da će nadležni javni organ utvrditi izuzetak kada opravdano utvrdi da tražene informacije uključuju lične interese koji se odnose na privatnost trećeg lica“, navodi se u njihovom odgovoru u kojem nisu ostavili ni pouku o pravnom lijeku, odnosno pravo na žalbu.

Međutim oni koji su dobro upućeni u ovu tematiku kažu da se ovdje ne može govoriti o zaštiti interesa treće strane jer je važnije pitanje zaštite javnog interesa.

U Transparency Internationalu BiH podsjećaju da je ovdje novac dijelilo javno preduzeće koje se finansira kroz akcize na gorivo, pa je po njima nedopustivo govoriti da je zaštita bilo čijih interesa važnija od interesa građana koji imaju pravo znati kako se troši novac koji je od njih naplaćen.

Ono što je još važnije, dodaju, posao javnog preduzeća nije da finansira udruženja građana.

Portparol TI BiH Srđan Traljić kaže da se sredstva moraju dijeliti na javnom pozivu po jasnim i mjerljivim kriterijima i samo tako ćemo izbjeći korupcijske rizike.

„Ovde se radi o javnom preduzeću koje ne posluje u tržišnim uslovima,  gotovo isključivo se finansira kroz akcize na gorivo, imaju i dio prihoda od registracije vozila ali sva ta sredstva su namjenska i trebaju biti utrošena u svrhu održavanja i izgradnje novih puteva. Trošiti ta sredstva na finansiranje udruženja građana  bez javnog poziva i ne dozvoliti javnosti uvid u to kome, pod kojim uslovima i za koje projekte je dodijeljen taj novac je krajnje nedopustivo“, ocjenjuje on.

Inače, ova organizacija godinama unazad upozorava na izvlačenje novca iz javnog sektora za finansiranje partija i izbornih kampanja putem udruženja građana.

Identifikovali su preko 800 kandidata na izbornim listama koji su bili na čelu udruženja koja su dobijala javni novac sa svih nivoa vlasti u BiH, a javnosti nisu dostupni ni osnovni podaci šta su udruženja sa tim novcem uradila.

„Ovo je posebno izraženo u izbornim godinama, a sa druge strane imamo veliku razliku u finansijskim izvještajima stranaka između onoga što prijave i što potroše na terenu. Najveće stranke prikazale su gotovo dva miliona KM manje troškove kampanje od onih koje smo mi utvrdili monitoringom samo četiri segmenta“, zaključio je Traljić.

Inače, CAPITAL je opširno pisao o tome kako se novac preko donacija izvlačio u predizborne svrhe.

Primjera radi, Uprava „Autoputeva Republike Srpske“ na čelu sa Nedeljkom Ćorićem (SNSD) nekoliko dana prije početka izborne kampanje donijela je odluku o raspodjeli skoro 900.000 KM kroz donacije.

Novac je odobren za 185 projekata, a među onima koji su dobili najviše novca su udruženja i organizacije iza kojih stoje članovi SNSD-a.

Takođe, najviši funkcioneri na nivou BiH su iskoristili instrument budžetske rezerve podijelivši prije izbora na stotine hiljada maraka raznim udruženjima građana, javnim ustanovama i pojedincima, piše Capital.

U mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine je upaljen žuti meteoalarm zbog niskih temperatura vazduha.

Naoblačenje sa sjevera se danas očekuje prije podne, a u poslijepodnevnim i večernjim časovima slab snijeg na području Krajine, centralnim i sjevernim područjima Bosne.

Najniža jutarnja temperatura vazduha će biti između -9 i -3 stepena, a na jugu zemlje do dva. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između -3 tri do dva, na jugu zemlje do osam stepeni.

Žuti meteoalarm je upaljen za regiju Livna, gdje se očekuju temperature između minus devet i minus pet stepeni, zatim u Mostaru, Sarajevu gdje će se temperature kretati od minus devet do minus pet stepeni, kao i Tuzli, Banjaluci jer se očekuje temperatura u višim predjelima do minus 12, Foči te Višegradu.

– Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom. Budite svjesni da se očekuju niske temperature vazduha. Mogući su zdravstveni rizici među ugroženom populacijom, na primjer, starije i veoma mlade osobe i beskućnici – navodi se u vremenskoj prognozi.

U četvrtak se u većem dijelu Bosne najavljuje Niska oblačnost, a pretežno sunčano na području Hercegovine i jugozapadu Bosne.

Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između minus devet do minus dva, na jugu zemlje do četiri stepena. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između minus tri do dva stepena, na jugu zemlje do devet stepeni.

U većem dijelu Bosne će biti niska oblačnost, a pretežno sunčano na području Hercegovine i jugozapadu Bosne.

Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između minus osam i minus dva stepena, na jugu zemlje do četiri. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između minus tri i dva stepena, na jugu zemlje od osam do 11 stepeni.

U subotu će se u većem dijelu Bosne zadržati pretežno oblačno vrijeme. Pretežno sunčano vrijeme je na području Hercegovine i jugozapadu Bosne, piše Klix.

Najniža jutarnja temperatura vazduha većinom između minus sedam i minus dva, na jugu zemlje do pet stepeni. Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između minus dva i tri, na jugu zemlje od devet do 12 stepeni.