Connect with us

Društvo

SVE TEŽA SITUACIJA Bez pet maraka ni po hljeb i mlijeko

U pojedinim pekarama u Srpskoj juče su osvanule cijene hljeba više za pet odsto, a i oni koji još nisu uveli poskupljenja prave novu kalkulaciju, s obzirom na to da je za kilogram brašna od polovine novembra potrebno više novca.

Novim cjenovnikom pekari prate i mljekare, koje su zbog podizanja cijena dospjeli i pod lupu inspektora. U pojedinim marketima litar mlijeka košta skoro tri marke, a imajući u vidu da hljeba gotovo da nema ispod dvije KM, jasno je da više bez pet maraka ne treba ni ići po te dvije osnovne životne namirnice.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić, koji je i vlasnik “Krajina klasa” i lanca pekara “Manja”, rekao je da je do poskupljenja došlo usljed povećanja plata, više cijene brašna i najavljenog poskupljenja struje.

– U našem preduzeću hljeb od 600 grama poskupio je sa dvije na 2,10 KM. Svi pekarski proizvodi, sve vrste hljeba, pite, burek i pice, osim bijelih peciva bez fila, skuplji su za pet odsto. Za nas je već struja poskupjela u odnosu na prethodnu cijenu – rekao je Trivić i dodao da od Nove godine očekuje još jedan talas poskupljenja.

Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji je i vlasnik pekare “Aleksa”, rekao je za “Glas Srpske” da su semberski pekari podigli cijenu integralnog hljeba te da će od 10. decembra povećati i cijenu bijelog hljeba.

– Trenutno je vekna hljeba 1,70 KM i ono što je za sada sigurno jeste da kada poskupi neće prelaziti dvije marke, ali još razmatramo situaciju, s obzirom na to da su pekari u minusu, jer imaju dugovanja prema mlinarima – rekao je Pelemiš.

Dodao je da će pekari podići cijene kako bi koliko-toliko pokrili gubitke u poslovanju.

– Brašno je poskupjelo za 1,20 KM po vreći. Bude li poskupljivalo i dalje, neminovan je rast cijene pekarskih proizvoda – poručio je Pelemiš.

Da je cijena brašna otišla gore za oko pet odsto potvrđuju i mlinari, koji se nadaju da će na tome ostati i da novog rasta cijene neće biti.

– Brašno je poskupjelo za oko pet odsto od polovine novembra. Dolazi do neke stabilizacije i nadam se da bi tamo do februara moglo doći i neko pojeftinjenje. Pšenice ima dosta, silosi su puni – rekao je vlasnik mlina “Majić” Ivica Majić.

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić rekao je da nije normalno da se više po hljeb i mlijeko ne može otići bez pet maraka u džepu.

– Politika formiranja cijena kod nas nije dosljedna. Dok je gorivo poskupljivalo svi su dizali cijene svojih proizvoda pravdajući se time, sada kad cijena goriva pada mlinari i pekari dižu cijenu svojih proizvoda. Opravdanje mlinara koje smo imali priliku da čujemo da poskupljuju brašno jer nisu ukinute akcize i jer je gorivo skupo ne piju vode, jer evo gorivo pojeftinjuje – rekao je Vasilić.

Dodao je da nema smisla ni priča pekara da semberska pšenica nije dobra za brašno kakvo je njima potrebno.

– Generacije i generacije su odrasle na ovoj našoj pšenici i hljebu, niko se nikada nije požalio, a ovi mlinari danas kažu ne valja pa uvoze. I taj uvoz njima je opravdanje za poskupljenje – kazao je Vasilić.

Knjiga reklamacija

Jovan Vasilić je pozvao sve potrošače da što više i u pekarama koriste knjigu reklamacija.

– Sve nelogičnosti, nesrazmjer u cijenama, baš sve treba da upisuju u knjigu reklamacija pa će se jednom stati u kraj i divljanju cijena i samovolji – rekao je Vasilić.

Related Topics:

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Društvo

OŠTRA PORUKA PREDRAGA POPOVIĆA! “Zašto ne treba slaviti užase i mrak kada nam u dom ulazi Sveti Luka”

Pravoslavni vjernici 31. oktobra obilježavaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku, dok se širom svijeta obilježava i Noć vještica.

Pojedini Noć vještica doživljavaju kao zabavu i priliku za maskiranje, dok drugi u njoj vide običaje koji nisu u skladu sa hrišćanskom tradicijom.

O ovoj temi govorio je i Predrag Popović, koji je iznio svoje viđenje ovog praznika.

 

On je istakao da je tokom boravka u Americi imao priliku da vidi kako se Noć vještica obilježava, navodeći da ga je posebno iznenadilo ukrašavanje kuća i dvorišta motivima groblja, kostura i horor scena.

“Neko će da kaže da je to samo igra i tako dalje, međutim nije”

– U Starom zavjetu, iznad vrata, da bi se smrt odbacila, obilježavalo se krvlju jagnjeta. To je proroštvo da će Hristos svojom krvlju iskupiti svijet i spasiti od smrti. A oni obilježavaju svoje kuće satanističkim simbolima. Neko će da kaže da je to samo igra i tako dalje, međutim nije – dodao je Popović.

FOTO: BANY_MM/PIXABAY
FOTO: BANY_MM/PIXABAY

– I neko će reći da je to dan svih svetaca, međutim nije. To je počelo, znamo i sami, gore u engleskoj strani druida. Znači to je bilo čist satanizam. I katolička crkva je shvatila to kao veliku opasnost i pokušala je da hristijanizuje taj praznik i da pretvori ga u dan svih svetih, međutim nije uspjelo to – istakao je on.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

BURA ZBOG DOPLATE LIJEKA ZA TRUDNICE! Oglasio se FZO RS i pojasnio nova pravila za Utrogestan

Nakon pritužbi trudnica da moraju doplaćivati lijek Utrogestan, iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske stiglo je objašnjenje.

Terapija nije ukinuta niti je pravo na besplatan progesteron promijenjeno, ali izbor proizvođača može značiti dodatni trošak od oko 1,20 KM po kutiji.

Progesteron i dalje na teret Fonda

Iz FZO RS podsjećaju da od 2019. godine finansiraju lijek generičkog naziva progesteron, koji se nalazi na A listi lijekova i dostupan je trudnicama koje za njega imaju medicinsku indikaciju.

Ovo pravo prošireno je i na žene koje prolaze kroz postupak vantjelesne oplodnje.

Kako objašnjavaju, sistem referentnih cijena lijekova primjenjuje se još od 2008. godine, a njegov cilj je da podstakne dobavljače da snize cijene, piše Srpskainfo.

Problem sa doplatom nastaje kada pacijentkinja izabere lijek proizvođača čija je cijena viša od utvrđene referentne cijene. U tom slučaju potrebno je doplatiti razliku od oko 1,20 KM po kutiji.

Kako do progesterona bez doplate?

Iz Fonda naglašavaju da trudnice i dalje mogu dobiti progesteron na recept, o trošku FZO RS, bez participacije i dodatnog plaćanja, ukoliko izaberu lijek po referentnoj cijeni.

– Trudnice i dalje mogu da na recept preuzmu progesteron u apotekama o trošku Fonda, bez participacije i bez doplata, ukoliko je riječ o lijeku po referentnoj cijeni.

Novi dobavljač je ponudio nižu cijenu koja je postala referentna i za taj lijek trudnice ne moraju ništa dodatno da plaćaju. Ukoliko žele lijek drugog proizvođača koji je istog hemijskog sastava, doze i oblika, treba da doplate oko 1,20 KM po kutiji – ističu u FZO RS, prenosi Srpskainfo.

Apoteke moraju ponuditi lijek po referentnoj cijeni

Iz Fonda dodatno pojašnjavaju da je svaka apoteka koja ima ugovor sa FZO RS dužna da osiguranicima obezbijedi lijek po referentnoj cijeni.

Pacijentkinje, međutim, imaju mogućnost da izaberu i lijek drugog proizvođača, uz doplatu razlike u cijeni.

U FZO RS ističu da su, kao upravljači javnim sredstvima, obavezni da posluju racionalno i transparentno.

Cjenovnik lijekova sa referentnim cijenama, kao i prateći akti, javno su dostupni na internet stranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno