Političke partije na samom početku izbornog procesa, odnosno prilikom prijave za učešće na izbore, već su počele da krše zakon i vrše ozbiljna krivična djela, a jedno od njih je i krivotvorenje potpisa podrške.

Broj potpisa potrebnih za kandidaturu

• 5.000 potpisa za člana Predsjedništva BiH
• 5.000 potpisa za Predstavnički dom PS BiH
• 3.000 potpisa za Narodnu skupštinu Republike Srpske
• 3.000 potpisa za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske
• 3.000 potpisa za Parlament FBiH
• 500 potpisa za kantonalne skupštine do 100.000 birača
• 1.000 potpisa za kantonalne skupštine sa više od 100.000 birača

– Primijećen je značajan broj krivotvorenja potpisa. Izrazito je poražavajući podatak da stranke na samom početku – nisu još ni ovjerene za učešće na izborima – već čine tako značajna krivična djela i u tom obimu. U pitanju su stotine krivotvorenih potpisa – rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

O ovome je bilo govora na sjednici Centralne izborne komisije BiH, na kojoj se razmatrala ovjera političkih partija za učešće na izborima, a tamo gdje je utvrđeno krivotvorenje ili sumnja u krivotvorenje potpisa CIK će obavijestiti nadležno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, piše Glas Srpske.

Inače, sam CIK odbio je ovjeru nekoliko političkih partija upravo zbog potpisa. Utvrđeno je da neke od njih nisu dostavile dovoljan broj potpisa, dok kod nekih nedostaje dovoljan broj “validnih potpisa”.

Pojedine partije nisu ovjerene za određene nivoe vlasti, iako su se prijavile za njih, a razlog je takođe nedovoljan broj potpisa pa je tako PDP Republike Srpske ovjeren za izbore za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Narodnu skupštinu Republike Srpske, ali ne i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

– Teško je to sve zaustaviti u državi kakva je Bosna i Hercegovina gdje mnogi ne poštuju zakon, a to se posebno odnosi na one koji će sutra biti zakonodavna vlast. Oni se bave falsifikovanjem potpisa da bi im CIK ovjerila kandidaturu. Kada vi u početnoj fazi vršite krivično djelo, o kojoj pravnoj državi i vladavini prava govorite. Oni ako uđu u zakonodavnu vlast donosiće zakone – rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši član CIK-a.

On kaže da je loša kaznena politika i da sankcionisanje onih koji krše zakon u oblasti Izbornog zakona mora biti oštrija jer mora biti opšta prevencija i da se upozore svi da se klone takvih radnji.

– Ako su blage zatvorske kazne, onda ćemo imati ponavljanje. Problem je što se krivičnim zakonima djela i oblasti izbora kažnjavaju zatvorom do godinu dana. Onaj koji bude i osuđen koristi blagodeti tog zakona i kupi kaznu i ne ide u zatvor – rekao je Šehić, dodajući da treba onemogućiti otkup kazne zatvora ako se radi o krivičnim djelima u vezi s izborima.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH treba 5.000 potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak, isto kao i za izbore za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Političke partije koje žele da učestvuju na izborima za Predstavnički dom Parlamenta FBiH ili u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao i za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske treba da sakupe 3.000 potpisa.

Dalje, 500 potpisa potrebno je za učestvovanje na izborima za kantonalne skupštine u kojima broj birača nije veći od 100.000, ili hiljadu potpisa ako je broj birača veći od 100.000 KM.

– Potpisi podrške podneseni za izbore za viši nivo vlasti važe i za niži nivo vlasti koji je uključen u taj nivo vlasti – piše u Izbornom zakonu BiH.

Poreska uprava Republike Srpske zaplijenila je 355.200 maraka vrijedne mašine i opremu iz firme „Čajavec company“, a koja je u većinskom vlasništvu načelnika ove lokalne zajednice Milana Kovača.

Ovo preduzeće je jedno od najvećih poreskih dužnika u Srpskoj, sa dugom od 1,16 miliona maraka. Kako Kovač nije izmirivao svoje obaveze, PURS je odlučila da na javnoj licitaciji 12. juna proda zaplijenjene stvari.

Na spisku oduzete imovine su CNC mašine, prese, silosi, kompresori, komore, pile, glodalice, brusilice, viljuškar pa čak i kompletan sistem za ventilaciju proizvodne hale.

Potencijalni kupci će priliku da vide opremu imati 9. i 10. juna u krugu fabrike, a licitirati mogu pod uslovom da prema državi nemaju dugovanja te da su uplatili 10 odsto depozita od procijenjene vrijednosti stvari za koju su zainteresovani.

Podsjećamo, nedavno je i Okružni privredni sud u Banjaluci oglasio prodaju mašina iz preduzeća Milana Kovača.

Ponuđeno je šest presa ukupne vrijednosti 117.000 maraka kao i žaga vrijedna 8.000 KM.

Prodaja će se putem usmenog nadmetanja održati 16. juna u zgradi Okružnog privrednog suda u Banjaluci, a najniža prihvatljiva ponuda po kojoj se stvari mogu prodati je 62.500 KM, odnosno 50 odsto od procijenjene vrijednosti.

Podsjećamo, „Čajavec company“ iz Šipova je akcionarsko društvo, a većinski vlasnik je „Drvna industrija Šipovo“ sa 96 odsto akcija iza koje stoji pomenuti Kovač.

Računi firme čija se imovina našla na dobošu blokirani su od 2024. godine. Bavili su se proizvodnjom drvenih dijelova za stolice.

U posljednje dvije godine su prijavili poslovni minus veći od 900.000 maraka.

Garantni fond Republike Srpske jedna je od rijetkih institucija koja je uspjela da se naplati od Kovača.

Nedavno im je vratio 700.000 maraka po osnovu garancije koju je Drvna industrija (DIŠ) dobila kada se preko berze zadužila za 2,2 miliona maraka.

Kovač je 2023. godine emitovao obveznice koje je kupila Investiciono – razvojna banka Republike Srpske, a Garantni fond je na čelu sa tadašnjim direktorom Radivojem Krčmarom garantovao za 30 odsto glavnice, odnosno za iznos od 660.000 KM.

Međutim, veoma brzo garancija je aktivirana jer je preduzeće upalo u blokadu a samim tim i prestalo da plaća obaveze koje su na mjesečnom nivou bile oko 32.000 maraka.

Takođe i u ovom preduzeću su svi računi blokirani, a prošle godine je poslovalo sa gubitkom od oko pola miliona maraka.

Capital

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić razgovarao je sa mještanima Prijakovaca i obišao radove na obnovi krova Društvenog doma, koji će nakon završetka radova ponovo biti u funkciji i služiti kao mjesto okupljanja stanovnika ovog kraja.

Drinić je podsjetio da su sredstva za ovaj projekat bila obezbijeđena još prije dvije godine, ali da tada, zbog izostanka podrške u Skupštini grada, nisu iskorištena, zbog čega su morala biti vraćena.

– Da je tada bilo više razumijevanja i odgovornosti, danas bismo imali potpuno obnovljen objekat. Ipak, nismo odustali i danas se radovi realizuju, što pokazuje da se upornost i kontinuitet u radu na kraju isplate – poručio je Drinić.

On je istakao da je u ovom dijelu Banjaluke u prethodnom periodu realizovan niz značajnih projekata, među kojima je i podizanje spomenika žrtvama ustaškog pokolja u Duralama, te najavio nove sadržaje za mještane.

Kako je naveo, u narednom periodu planirana je izgradnja teniskih terena i prostora za šah, s ciljem dodatnog unapređenja društvenog života i sadržaja za sve generacije.

– Prijakovci zaslužuju pažnju, ulaganja i projekte koji ostaju narodu i generacijama koje dolaze – naglasio je Drinić.

Mještani su tokom razgovora ukazali na potrebe ovog kraja, a zajednička poruka bila je da se ulaganja moraju nastaviti kako bi se poboljšali uslovi života i stvorili kvalitetniji sadržaji za lokalnu zajednicu.