Connect with us

Društvo

Semberska sela ostaju prazna, narod rasprodaje stoku

Sela Semberije predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, koja bi uskoro mogla ostati pusta. Zbog loših prilika u proteklih sedam godina od posla je odustalo okvirno deset hiljada osoba, a ono malo što ih radi već je smanjilo zasijane parcele, a uz to i rasprodaju stočna grla.

Poljoprivrednici Semberije ovih danas su se posvetili dubokom zimskom oranju s ciljem pripreme zemljišta za proljetnu sezonu, a uz to bave se i rezimiranjem godine na izmaku. Već sada je ocjenjuju veoma lošom, prije svega zbog kukuruza koji je kao osnovna žitarica podbacio u proizvodnji do 80 posto.

– Zbog silnih problema koji su nas zadesili ove, ali i ranijih godina, brojni proizvođači odustaju od proizvodnje, već su počeli rasprodavati i stočna grla. Naša država u cijelosti uskoro će se naći u velikom problemu, jer mi imamo veliku potražnju za mesom, a njega neće sigurno biti. Dovedeni smo do katastrofalne situacije, a sela Semberije ostaju pusta – kaže za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.

Šteta od prekomjernog uvoza
Tamošnji poljoprivrednici prstom upiru u nadležne sa svih nivoa vlasti koju su, kako tvrde, svojim politikama omogućili prekomjeran uvoz svih proizvoda u BiH. To sada, poručuju, dolazi na najveću naplatu.

Dugi niz godina pričamo o problemima koji nas izjedaju, ali nadležni nisu poduzeli nijednu adekvatnu mjeru kojom bi zaštitili domaću proizvodnju. Ona je davno trebala biti stavljena u prvi plan, ali za time se nije marilo. Nadležni nisu razmišljali o seljaku, odnosno proizvođaču i sasvim je normalno da imamo probleme – nastavlja Bakajlić koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Rezimirajući ovu godinu, Bakajlić navodi da su poljoprivrednici znatno više uložili od onoga što su na kraju dobili. Tražili su proglašenje vanredne situacije zbog suše i enormnog povećanja cijena repromaterijala, ali im nadležni nisu udovoljili.

– Poljoprivredni proizvođač ne može izdržati na način da litru mlijeka prodaje po 80 feninga, a da ono košta tri marke u prodavnici. Ovo nema nigdje na svijetu. S druge strane, voćari su ove godine imali prosječnu proizvodnju, dok su u problemu povrtlari koji su svoj uzgoj imali na otvorenom. Sve u svemu, stanje je izuzetno loše – dodaje Bakajlić.

Oni koji su se odlučili zadržati u poljoprivrednoj proizvodnji Semberije, ove jeseni zasijali su pšenicu na parcelama većim za deset posto nego lani. To su uradili zbog njene otpornosti i rentabilnosti, ističući da je i u ovom trenutku imaju dovoljno na zalihama, čime bi mogli zadovoljiti određene potrebe bh. mlinara.

– Poskupljenje brašna i pekarskih proizvoda u BiH nije opravdano niti jednoga trenutka jer mi u ambarima imamo pšenicu koja može biti dovoljna za dobar dio našeg tržišta. Ljudi su je sačuvali, ali našim mlinarima i pekarima ona ne odgovara. Bolja im je ona iz uvoza, jer je dobijaju po povoljnim uslovina, ne obazirući se na kvalitet koji je znatno lošiji u odnosu na onu domaću. Sada se sve obija o glavu potrošačima o kojima ni država ne razmišlja – potcrtava Bakajlić.

Plavi dizel kao prilika za spas
U selima Semberije 2015. godine egzistiralo je nešto više od 12 hiljada poljoprivrednih proizvođača, dok ih je danas ostalo svega dvije i po hiljade.

– Dakle, kod nas je deset hiljada proizvođača potonulo, jednostavno je nestalo. Ja kao poljoprivredni proizvođač nisam kriv za to. A šta i kako dalje je veoma teško pitanje, nadležni sada pokušavaju povećanjem novca staviti nas na veći nivo. Ali, to je džaba jer veće podsticaje pojest će dalja inflacija. Nekada je hiljadu maraka bila dobra para za nas, ali je ona sada postala ništa, shodno svim cijenama – smatra Bakajlić.

Kao mjera koja bi mogla dati veće i konkretnije rezultate za poljoprivrednike je uvođenje takozvanog plavog dizela, o kojem se duži vremenski period priča, ali nadležne bh. politike se ka tome nisu okrenule.

Riječ je o dokazanoj mjeri kojom se stimuliše razvoj poljoprivrede, jer je plavi dizel oslobođen svih akciza i carina. Njega bi, kao takvog, registrovani poljoprivrednici točili u svoje mašine na klasičnim benzinskim pumpama, a dok ga stručnjaci iz oblasti ekonomije stavljaju na prvo mjesto, nadležne bh. politike ga nijemo zaobilaze.

Društvo

DOBRO JE ZNATI! Jedan ćošak kuće je MAGNET ZA BOGATSTVO!

Ćošak bogatstva, prema ovoj drevnoj nauci, jeste onaj dio prostora u domu koji može da usmjeri vaš fokus i energiju na kvalitet života.

Prema feng šuiju, ćošak bogatstva je onaj dio prostora u vašem domu koji usmjerava pozitivnu energiju i privlači bogatstvo u vaš život. Prije nego što počnete da primjenjujete pravila feng šuija u svom domu, trebalo bi da uzmete u obzir činjenicu da je to u suštini sistem vjerovanja, a ne siguran način da poboljšate svoje finansije.
Ćošak bogatstva, prema ovoj drevnoj nauci, jeste onaj dio prostora u domu koji može da usmjeri vaš fokus i energiju na kvalitet života. Da bi to uradili, praktičari koriste feng šui mapu zvanu bagua da procijene energiju u određenom prostoru.

Dio kuće koji najviše asocira na novac nalazi se krajnje lijevo od ulaznih vrata. Kada pronađete ugao, važno je obratiti pažnju na stanje prostora. Da li je zagušeno? Da li skuplja prašinu? Sve ovo govori o vašoj (ne)spremnosti da redovno vodite računa o svojim finansijama. Evo 3 načina na koje možete privući novac:

1. Postavite simbole bogatstva
Možete aktivirati ćošak bogatstva u domu dodavanjem simbola napretka, kao i specifičnih feng šui elemenata. To mogu biti lični simboli onoga što za vas predstavlja prosperitet, ili možete koristiti nešto tradicionalnije, kao što su predmeti zlatne boje, ukrasi ili novčići. Pored zlatnih elemenata, odličan dodatak mogu biti i kristali koji izgledaju luksuzno, postavljeni u hodniku, kancelariji ili uglu dnevne sobe. Preporučuje se i ametist, jer asocira na osjećaj obilja i mira.

2. Dodajte predmete koji su napravljeni od drveta ili vode
Ovi predmeti pomažu da se u dom unese dobra energija. Na primjer, ako uzmete biljku žada – poznatu i kao biljku novca – dobijate energiju iz drveta. Pored biljaka, možete dodati i malu fontanu, ali vodite računa da voda bude čista, jer je prljava i ustajala voda protivna pravilima feng šuija. Ako vam je teško da pronađete predmete koji sadrže vodu, možete se odlučiti za umjetnička djela sa prikazima vode, piše Sensa Mondo.

3. Popravite polomljene dijelove
Još jedna ključna tačka za privlačenje novca jeste čistoća i red. Prema feng šuiju, kuhinja, dnevni boravak i spavaća soba treba da budu uredne, kako bi energija nesmetano strujala kroz vaš dom. Takođe je važno da se oslobodite nepotrebnih stvari, a oštećene zamijenite novima u uglu bogatstva, prenosi Krstarica.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Živa na termometru skače čak do broja 35

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ i će biti sunčano i toplo, sa maksimalnom temperaturom vazduha od 28 do 35 stepeni Celzijusovih.

U prvom dijelu dana biće sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, a u nastavku dana sunčano uz promjenljivu oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar južnog i jugozapadnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

DA SE NE ZABORAVI! Obilježene 33 godine od svirepog ubistva 24 srpska civila u Trnovu

U selu Ledići na području federalne opštine Trnovo danas su obilježene 33 godine od svirepog zločina koji su počinili pripadnici Armije RBiH nad 24 srpska civila, među kojima je stradalo i dijete od 18 mjeseci Milun Tešanović, a za taj zločin niko nije osuđen.

Kod spomenika u Ledićima služen je parastos srpskim žrtvama, a potom su vijence položile porodice stradalih, delegacija opštine Trnovo, te organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Pripadnici muslimanskih snaga su u junu 1992. godine mučki ubili srpske civile, od kojih je najstarija žrtva Ikonija Vasić imala 92 godine, a najmlađa Milun Tešanović samo 18 mjeseci. Njemu su prije smrti zločinci polomili i noge i ruke.
U zločinačkom pohodu komšija, ubijeno je 10 članova porodice Vasić, cijela porodica Tešanović, koja je imala devet članova, tri člana porodice Miovčić, te Savo Kenjić i Slađana Sekulić.

Ledići su prije rata imali sedamdesetak žitelja, a ubijeni su starci, žene i djeca.

Većina mještana stradala je na kućnom pragu, a oni malobrojni koji su pokušali da se sakriju po okolnim šumama pronađeni su i ubijeni.

Selo je opljačkano, popaljeno i razoreno do te mjere da se gubi skoro svaki trag srpskog prisustva na tom prostoru.

Zločin, koji je započeo 3. juna u večernjim časovima, izvršili su pripadnici Armije RBiH regrutovani sa područja Sarajeva, te komšije muslimani iz susjednog sela Dejčići.

Okupacija ovog sela, koje je u međuvremenu pretvoreno u svojevrstan muslimanski logor za Srbe, trajala je do 10. juna.

Istraga koju je 1994. godine sprovelo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske pokazala je da su se stanovnici Ledića prilikom bjekstva podijelili u dvije grupe. Jedna je krenula preko Treskavice ka Vojkovićima, naselju nadomak Sarajeva, a druga prema Kalinoviku.
Prema rezultatima ove istrage, drugu grupu koja je išla prema Kalinoviku presrele su muslimanske snage na lokalitetu Poljice i sve ih ubile, osim jedanaestogodišnjeg dječaka koji je povrijeđen ležao među ubijenima.

Do 2001. godine iskopani su ostaci 24 žrtve. Kosturi su većinom bili nepotpuni, a neke lobanje pronađene su odvojene od tijela. Prema izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, stanovnici Ledića ubijeni su na brutalan način – klanjem, vješanjem ili gušenjem.

Sud BiH oslobodio je 2021. godine prvostepeno po svim tačkama optužnice Edhema Godinjaka, Medarisa Šarića i Mirka Bunozu, koja ih tereti za zločine počinjene nad srpskim civilima na području Trnova.

U Trnovu je 2021. godine premijerno prikazan dokumentarni film “Čiko, ja sam živ nemoj da me ubiješ…”, autora Gvozdena Šarca u produkciji Radio-televizije Republike Srpske /RTRS/, zasnovan na svjedočenjima o stravičnom stradanju srpskih civila u selu Ledići.

Film je dobio naziv po potresnom svjedočenju Dragana Vasića, jedinom preživjelom svjedoku zločina u Ledićima, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno