Da bračni ugovori za većinu parova u Srpskoj ne predstavljaju ništa do puke asocijacije na bogataše i džetsetere, potvrđuje podatak da se na sklapanje tog dokumenta lani odlučilo tek 80 muškaraca i žena koji su stali na ludi kamen.

I podatak Zavoda za statistiku RS iz kojeg je vidljivo da je tokom prošle godine sklopljeno 5.530 brakova ilustruje da se rijetki odlučuju na zaključivanje ugovora prije čina vjenčanja.

– Prema izvještajima koje nam dostavljaju notari, prisutan je trend povećanja broja zaključenih bračnih ugovora. Tokom 2016. godine zaključena su 62 takva ugovora, a 2021. godine 80. Na osnovu tih brojeva može se konstatovati da imamo mali broj tih ugovora – kažu u Notarskoj komori RS za “Glas”.

Navode da budući supružnici koji se odluče na zaključenje pomenutog dokumenta to čine uglavnom iz razloga što se nadaju dobiti od neke imovine koja će biti ostvarena nakon sklapanja braka ili iz razloga što su imali loša iskustva iz ranijih brakova i vodili dugogodišnje sporove.

– Supružnici bračnim ugovorom uređuju imovinsko-pravne odnose na postojećoj ili budućoj imovini. Ženik i nevjesta takav ugovor mogu sklopiti pred notarom u formi obrađene isprave. U ugovor se unosi koja je to imovina stečena prije zaključenja braka i koja čini posebnu imovinu supružnika, a ne zajednički stečenu u braku. Tim ugovorima ugovaraju da će svaka od ugovornih strana samostalno upravljati i raspolagati svojom posebnom imovinom – pojasnili su u Notarskoj komori RS.

Banjalučki advokat Darko Kremenović kaže da tokom 17 godina duge karijere nije imao nijedan slučaj razvoda u kojem su supružnici imali sklopljen bračni ugovor.

– Trenutno u postupku imam oko 20 razvoda, a tokom karijere zastupao sam više od 1.000 parova koji su se odlučili na okončanje braka i nikad niko nije imao zaključen bračni ugovor. Mi smo i dalje tradicionalno društvo u kojem je, rekao bih, donekle sramota sklopiti takav ugovor koji u slučaju razvoda smanjuje troškove, eliminiše probleme podjele imovine i na kraju sam čin razvoda kraće traje – kazuje Kremenović za “Glas Srpske”.

Advokat Miljkan Pucar kroz posao se susretao sa parovima koji su izabrali da zaključe bračni ugovor, a riječ je o strankama koje su prije braka posjedovale imovinu koja im je donosila posebne prihode.

– Bračne ugovore sklapaju ljudi koji su vlasnici preduzeća ili njihovi roditelji, a oni nasljednici, pa su prihodi od tih stečevina predmet ugovora. Među klijentima sam imao i vrhunske sportiste koji su tražili da njihovi prihodi iz sportskih ugovora budu definisani kao posebna imovina prije braka – navodi Pucar za “Glas”.

To što su bračni ugovori na našim prostorima rijetki, Pucar objašnjava činjenicom da na ludi kamen u najvećem broju slučajeva staju mladi koji nemaju imovine u svom vlasništvu.

– U Evropi bračne ugovore zaključuju ljudi koji iza sebe imaju neku uspješnu karijeru poput glumaca, sportista, biznismena sa porodičnom tradicijom, a kod nas je, recimo, veoma malo tih velikih, tradicionalnih porodičnih biznisa koji se prenose s generacije na generaciju. Takođe, danas prilikom kupovine nekretnine parovi obično u ugovoru navode da je to jedan kroz dva dijela pa im bračni ugovori i nisu toliko potrebni, plus što je zakon o nasljeđivanju kod nas veoma korektno sačinjen – pojašnjava Pucar.

Zajednička imovina

U Notarskoj komori RS navode da imovina koju supružnici stiču radom tokom bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine čine zajednički stečenu imovinu kojom raspolažu sporazumno.

– Zakonska pretpostavka je da svakom supružniku pripada polovina zajednički stečene imovine, kao i da ženik i nevjesta mogu bračnim ugovorom drugačije urediti svoje odnose u pogledu te imovine. U slučaju spora svaki supružnik može zahtijevati da mu sud odredi veći dio od pripadajuće mu polovine ako dokaže da je njegov doprinos u sticanju te imovine bio očigledno veći – istakli su u Notarskoj komori.
Glas Srpske