Connect with us

Politika

Komšić ostaje jedini faktor nestabilnosti

Član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata Željko Komšić, nakon “ispadanja” iz vlasti do sada neprikosnovene i nezaobilazne SDA, ostao je faktički jedini kočničar i “toksični element” u političkom životu BiH, o čemu svjedoče i njegove posljednje izjave kojima želi pokazati kako je veći “natovac” i od samih atlantista.

Prema mišljenju analitičara, odsustvo SDA kao političkog partnera u postizbornim razgovorima pokazalo je da se bez ove stranke lakše pravi vlast, kako na federalnom, tako i na zajedničkom nivou, pa samim tim se i otkrilo koja je stranka, odnosno strana, svih ovih godina u stvari bila najveći kočničar napretka BiH, ali i inicijator gotovo svih političkih kriza u zemlji. Kako ističu, ostao je još Komšić, kome je ulazak u ovu vojnu organizaciju i pored nepostojanja sveopšteg koncenzusa po tom pitanju zbog protivljenja Srpske prvi prioritet – važniji i od kandidatskog statusa BiH i eventualnog ulaska u Evropsku uniju.

Ponovio je to Komšić i nakon jučerašnjeg sastanka sa šefom delegacije Evropske unije u BiH, Johanom Satlerom, ali i u svom autorskom tekstu za jedan američki portal navodeći kako navodno postoji “zloćudna politika Kremlja u regiji”, ističući da je “njegov kabinet stalno upozorovao atlanske partnere na ruske mahinacije u BiH i zapadnom Balkanu”.

Profesor međunarodne politike Srđan Perišić kaže da je Komšić po ko zna koji put pokazao da nije samo satelit SDA, odnosno drugi bošnjački član Predsjedništva BiH po treći put, nego i satelit NATO-a. Komšić, prema njegovim riječima, od toga neće odustati i po cijenu destabilizacije BiH.

– Na prvi pogled izgleda da je to pitanje NATO-a skinuto s dnevnog reda ili sklonjeno u stranu u razgovorima o konstituisanju vlasti na nivou BiH koje vode SNSD, HDZ BiH i “osmorka” zbog nepostojanja zajedničkog stava jer je Srpska protiv, ali tu je Komšić koji nije deo te “osmorke” koji tu priču u fokusu drži – rekao je Perišić za “Glas Srpske”.

Strani faktor je, podsjeća, i te kako prisutan u BiH i bio faktor pritiska da BiH bude članica Alijanse, a ne samo SDA.

– Videćemo kako će to ići preko Komšića, da li će strani faktori ponovo u pogodno vreme otvoriti snažnije to pitanje, imajući u vidu da je ovo dodeljivanje statusa kandidata BiH za članstvo u EU nije ekonomskog, već političkog i geopolitičkog karaktera, odnosno suprotstavljanja zapada Rusiji. Komšić za sada samo nagoveštava da pitanje članstva BiH u NATO-u nije završeno.

Gledaćemo još velikih pritisaka na Republiku Srpsku – istakao je Perišić.

Reagujući na negativne ocjene koje od Komšića idu na račun Rusije kao i da upozorava atlanske partnere na zloćudan uticaj Kremlja i na region, podsjeća na izreku “veći papa od pape”.

– Tako i on želi da bude veći natista, natofil, kako god se to nazvalo i od samog NATO-a. On njih podseća da je njihov pravi igrač – smatra Perišić, koji dodaje da će priča o odnosima BiH i NATO često biti u fokusu i redovna tema kada kome i za koje interese zatreba.

Da će NATO biti u vrhu Komšićevih prioriteta i u ovom mandatu pokazalo se i polovinom prošlog mjeseca na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva BiH kada su novoizabrani članovi zvanično zauzeli pozicije.

Komšić je i tada poručio da je za njega prioritet članstvo u NATO, a ne put u EU, kao i da neće propustiti priliku da uradi sve što može, da “BiH kao država načini i posljednji korak ka punopravnom članstvu u NATO”.

Politika laži

Ne postoji NATO put BiH, nema usaglašenog stava o članstvu, postoji samo saradnja i ovakvim svojim nadobudnim ponašanjem i jednostranim istupanjem Komšić je još jednom pokazao kakva će njegova politika biti i ubuduće. Istakao je ovo nedavno predsjednik Srpske Milorad Dodik povodom Komšićevih izjava, navodeći kako se radi o politici laži, podvala i sramoćenja BiH na međunarodnom planu.

Related Topics:

Politika

RECEPT ZA OSTANAK NA VLASTI! Milioni iz budžeta pljušte baš u izbornim godinama

Vladajući SNSD je juče, dva dana prije zvanične izborne kampanje, odlučio da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima isplati jednokratna pomoć od 100 i 150 maraka, što će budžet Republike Srpske koštati oko 16,5 miliona maraka.

Prosta računica zasnovana na podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS pokazuje da će 80.370 osnovaca dobiti nešto preko osam miliona maraka dok će za 33.886 srednjoškolaca biti isplaćeno oko pet miliona KM.

U Srpskoj prema procjenama studira oko 23.000 studenata, što na javnim što na privatnim fakultetima što znači da će po ovom osnovu biti isplaćeno 3,45 miliona KM.

Da podsjetimo, prethodno je Vlada donijela odluku da se penzionerima isplati jednokratna novčana pomoć koja je, u zavisnosti od visine penzije iznosila 80 ili 120 KM što je budžet opteretilo za dodatnih 31,4 miliona KM.

Kada se podvuče crta, ukupno će biti isplaćeno oko 48 miliona maraka koje prethodno nisu planirane budžetom već su došle kao naprasne odluke Vlade Republike Srpske i vrha SNSD-a koji je vodi.

Kada su penzioneri u pitanju, novčanu pomoć su dobijali i u ranijim izbornim godinama što jasno ukazuje da postoji obrazac koji je napravljen u cilju postizanja što boljeg izbornog rezultata.

Tako im je 2018. godine u septembru podijeljeno skoro 18 miliona maraka.

Četiri godine kasnije, odnosno 2022. godine novčanu pomoć su dobile i boračke kategorije i mladi od 16 do 29 godina za šta je izdvojeno 52,5 miliona KM.

Ovo dijeljenje novca se može smatrati kao svojevrsni odgovor na poteze gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji takođe dijeli novac Banjalučana mimo plana i po svojoj volji.

Tako je 1.898 prvačića u ovom gradu dobilo pravo na po 100 maraka jednokratne pomoći, što će u zbiru biti oko 200.000 maraka.

Zanimljivo je da je Stanivuković kritikovao činjenicu da je SNSD donio odluku prije sjednice Vlade iako i sam raspoređuje gradski novac često ignorišući mišljenje odbornika u Skupštini grada.
Capital

Nastavi čitati

Politika

HOĆE LI MLJEKARSTVO U SRPSKOJ POTPUNO PROPASTI? Božović upozorava “Bez većih podsticaja GASIMO domaće farme!”

Podsticaji za proizvođače mlijeka u Republici Srpskoj daleko su manji nego podsticaji u Federaciji BiH, zbog čega je bitno snažnije podržati proizvođače mlijeka u Srpskoj, istakao je član Predsjednštva SDS-a Marinko Božović, tokom obilaska farme sa 20 muznih krava Ilije Stankovića u Trebinju. “Bitno je u narednom periodu pokrenuti inicijativu kojom ćemo pomoći malim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda, koje bi prodavali kao autohtnoe proizvode ne samo ovdje u Trebinju, nego u cijeloj Srpskoj.

Nema potrebe da se ovdje prodaju mlijeko i sirevi koji dolaze iz drugih krajeva ne samo BiH, već najčešće iz uvoza. Ovdje možemo napraviti sistem da domaći proizvođači i njihove porodice u Srpskoj mogu da žive od svoga rada, da država vrednuje ovo što oni proizvode”, poručio je Božović.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

DOBIO DOZVOLU DA PROGOVORI? Karan konačno dobio koju riječ u medijima

Dok Milorad Dodik u potpunosti uzurpira sve institucije Republike Srpske, privatizuje javni servis i medijski prostor koristi za svakodnevne političke predstave, ostalim funkcionerima Republike Srpske preostaju samo mrvice. U takvom ambijentu potpunog marginalizovanja i izopštavanja iz javnosti, napokon se oglasio i Siniša Karan.
​Ipak, svi koji su očekivali da se progovori o gorućim problemima, inflaciji, institucionalnoj krizi ili sve dubljoj izolaciji Srpske – ostali su razočarani.
Karanu je dopušteno tek toliko da pročitano uđe u protokolarne okvire i uputi uopštenu čestitku povodom početka nove školske godine.

​U saopštenju koje više liči na forme radi ispunjenu obavezu nego na iskrenu brigu o obrazovanju, učenicima i prvačićima poželio je “radost, nova znanja i neraskidiva prijateljstva”.

Dodao je i već viđene fraze o tome kako je “dužnost i prioritet obezbijediti sigurno i moderno okruženje”, dok se obrazovni sistem istovremeno suočava sa sve praznijim učionicama i masovnim odlivom porodica.

​Ovo oglašavanje samo je još jedan dokaz u kakvom se podređenom položaju nalaze ostali funkcioneri vladajuće koalicije.

Dok Dodik samovoljno donosi odluke i nastupa u ime svih, Karan i njegovi saradnici potisnuti su u duboku sjenku, sa zadatkom da s vremena na vrijeme pošalju poneku protokolarnu čestitku i glume da institucije uopšte postoje.

​Pitanje je samo da li ista sudbina čeka i Savu Minića.

Ako i on nastavi politički put bespogovornog klimanja glavom i slijeđenja stranačkog šefa, ubrzo bi se mogao naći u istoj medijskoj i političkoj izolaciji — čekajući odobrenje da se oglasi tek povodom kakvog praznika ili protokolarne godšnjice.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno