Zajednička komisija Vijeća naroda Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske danas nije postigla usaglašavanje o Izbornom zakonu RS, a na koji su delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda početkom maja pokrenuli pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, pa će konačnu odluku o stupanju na snagu ovog zakona donijeti Ustavni sud Republike Srpske.

Može se reći da je ovakav epilog potpuno očekivan, jer nijedan zakon koji je dosad došao do ove Komisije nije dobio potrebnu saglasnost.

Nakon ovakve situacije, Narodna skupština RS dužna je da dostavi stenogram sjednice prema Vijeću naroda Republike Srpske, a koje onda u roku od sedam dana treba da prikupi neophodnu dokumentaciju i dalje je uputi prema Ustavnom sudu Republike Srpske – Vijeću za zaštitu vitalnog interesa.

“Nakon što dokumente dostavimo Ustavnom sudu RS, oni su dužni da u roku od 30 dana riješe to pitanje”, kazala je za “Nezavisne novine” Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS.

U daljem, Ustavni sud RS treba da odluči da li je Izborni zakon RS povrijedio vitalni nacionalni interes na koji su se pozvali Bošnjaci.

Ukoliko odluči da je došlo do povrede, zakon se vraća u Narodnu skupštinu RS, a ukoliko nije bilo povrede veta, zakon se prosljeđuje predsjedniku Republike Srpske koji onda treba da potpiše ukaz o stupanju na snagu tog zakona.

Podsjećamo, Narodna skupština RS usvojila je Izborni zakon Republike Srpske 19. aprila ove godine.

Početkom maja, Klub delegata bošnjačkog naroda pokrenuo je pitanje veta na ovaj zakon, smatrajući da on nije donesen u skladu sa Ustavom BiH.

Međutim, Vijeće naroda RS na sjednici održanoj sredinom maja, nije postiglo saglasnost o Izbornom zakonu RS, jer su za njega glasala samo četiri delegata iz Kluba Bošnjaka, te je on proslijeđen na Zajedničku komisiju Vijeća naroda i parlamenta Srpske.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je prošle sedmice konkurs za izbor oko 300 instruktora koji će biti zaduženi za obuku oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a za koje konkurs još nije raspisan, iako bi svi oni trebalo da budu izabrani do početka avgusta.

UCIK BiH kažu da bi konkurs za 12.000 ljudi trebalo da bude raspisan “uskoro” i da ima dovoljno vremena za izbor.

Međutim, oni koji već godinama učestvuju u organizaciji izbora, kako na lokalnom tako i na republičkom nivou, kažu da taj izbor neće biti bez problema.

Navode da neće biti problema s tim kako pronaći ljude, već koliko će oni biti sposobni za učestvovanje na izborima.

– Biće teško i problema sigurno. Prvo, kako naći nestranačke osobe i šta to znači da danas neko podnese ostavku u stranci i sutra je nestranačka ličnost. To smo imali i u Ustavnom sudu, isto tako. Treba pomoći CIK BiH, biće problem i organizaciono izabrati 12.000 ljudi, ali se očekuje pomoć lokalnih izbornih komisija, medija i nevladinih organizacija – rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH.

On kaže da je još jedan od problema i taj što, i ako CIK BiH izabere “nestranačke” ljude kao predsjednike i zamjenike predsjednika, većinu će opet u biračkom odboru imati stranke, jer osim predsjednika i zamjenika predsjednika, njih i dalje imenuju partije.

U slučaju da CIK BiH kroz konkurs ne uspije izabrati 12.000 ljudi, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika na oko 6.000 biračkih mjesta BiH, postoji mogućnost da ih CIK imenuje bez konkursa.

– Do sada nije bilo problema sa izborom tih ljudi u smislu samog izbora, ali bilo je problema sa kvalitetom. Njih su imenovale partije i onda su one birale nesposobne i podobne i onda su nesposobni to radili. Naravno, čast izuzecima. I sada kada ih bira CIK BiH, ko garantuje da će oni biti sposobniji od ovih što su bili prije i koje su imenovale partije. Radi se o centralizaciji i mislim da CIK te ljude želi staviti pod svoju kontrolu kako bi mogli manipulisati izbornim rezultatima – rekao je Aleksandar Radeta, bivši predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije i član Republičke izborne komisije u ostavci.

On kaže da se postavlja pitanje kako će CIK BiH vršiti selekciju tih ljudi i šta je garancija da će biti izabrani najbolji, jer samo u Banjaluci će trebati izabrati 560 osoba, kojih je, realno, teško naći, a da poznaju izborni proces i spremni su da rade.

Ipak, “visoka” naknada u odnosu na dosadašnje mogla bi privući kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

CIK BiH je nedavno značajno povećao ove naknade, pa će tako predsjednik imati jednokratnu naknadu od 400 KM, a zamjenik predsjednika 200 KM.

Do sada su te naknade iznosile oko 100 KM.

Podsjećanja radi, do sada su biračke odbore, a samim tim predsjednike i zamjenike predsjednika, birale lokalne izborne komisije u BiH, ali izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, ta nadležnost data je CIK BiH, pišu Nezavisne novine.

Ovo je obrazloženo time da su birački odbori previše politizovani i najslabija karika izbornog procesa, zbog čega je političkim partijama oduzeta mogućnost da imenuju te ljude.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da bi Hrvatska poslije sponzorisanja rezolucije o Srebrenici trebalo da ćuti jer je upravo NDH počinila je nesporan genocid nad srpskim narodom.

Dodik je rekao Srni da se šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman danas, nakon sponzorisanja rezolucije, poziva na održivost BiH kao zajednice dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, a nije mu smetalo što je sporna rezolucija stigla u UN upravo kršeći načela koja on danas promoviše.

– Nije mu smetalo ni to što su za rezoluciju u UN lobirala dva bošnjačka člana Predsjedništva. A načela jednakosti se sjetio zbog knjige koja je promovisana u Sarajevu, a koja Srbiju i Hrvatsku tretira kao agresore na BiH – rekao je Dodik nakon što je Grlić Radman reagovao zbog knjige koja uključuje i Hrvatsku kao agresora, navodeći da je to neprihvatljivo i da je Hrvatska aktivno učestvovala u održivoj BiH.

Ako regularna vojska Hrvatske nije bila u građanskom ratu na teritoriji BiH, Dodik je rekao da bi bilo dobro da Grlić Radman objasni ko je sravnio sa zemljom Mrkonjić Grad.

– Naravno da je Hrvatska aktivno učestvovala u građanskom ratu u BiH, za razliku od Srbije koja nije imala nijednu vojnu jedinicu na teritoriji BiH. O učešću Hrvatske u građanskom ratu u BiH izjasnio se i sud kvalifikujući to kao udruženi zločinački poduhvat – napomenuo je Dodik.

Prema njegovim riječima, Hrvatska se u BiH više puta javlja kao sponzor, s tim da bi neka sponzorszva sada rado zaboravila, ali ne može zbog presuda Suda na čije odluke se Radman danas poziva, ali u drugom kontekstu.

– Hrvatska bi sada trebalo bar da ćuti jer je upravo NDH počinila najveće zločine na ovom prostoru, počinila je nesporan genocid nad srpskim narodom – zaključio je Dodik.

Radman je reagovao je zbog knjige koja je predstavljena u Sarajevu, u izdanju jednog bošnjačkog udruženja, navodeći da će se morati objasniti narativ kojim se “iskrivljuju činjenice i istorijska istina”.

Grlić Radman je istakao da se nikako ne mogu upoređivati uloga Hrvatske i Srbije u posljednjem ratu, istakavši kako “ne bi bilo cjelovite, nezavisne i suverene BiH da nije bilo Hrvatske i Hrvata”.

Srna