Svi direktori šumskih gazdinstava i drugih organizacionih jedinica Javnog preduzeća “Šuma RS” dobili su zadatak da drastično smanje broj zaposlenih, pa se procjenjuje da bi oko 1.000 šumara uskoro moglo ostati bez posla, saznaje Srpskainfo. Kako je potvrđeno iz nekoliko izvora, o drastičnom smanjenju broja zaposlenih odlučeno je na kontroverznom sastanku rukovodilaca “Šuma RS” sa Igorom Dodikom. Sastanak je održan u sjedištu Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Banjaluci.

Navodno, dogovoreno je da se radnicima ponude stimulativne otpremnine i da će se novac za to obezbijediti iz budžeta Republike Srpske, jer “Šume RS”, kao što je poznato, grcaju u milionskim gubicima.

– Da li će tih otpremnina biti, ili ih neće biti i odakle će biti plaćene, ne znam. Znam samo da ove silne radnike nisam ja primao na posao, pa neću ni da ih otpuštam. Neću da ničijem djetetu otimam hljeb iz usta – rekao je jedan od direktora šumskih gazdinstava.
Prema saznanjima Srpskainfo, najgore su prošla gazdinstva sa najvećim gubicima i enormnim viškom radnika, poput ŠG “Vučevica” Čajniče.

Čajničani su prema posljednjem šestomjesečnom obračunu u minusu većem od 1,3 miliona KM. Šumsko gazdinstvo ima skoro duplo više zaposlenih nego što je po standardima potrebno, a među njima i 20 ekonomista i 15 čistačica.

Kako navode izvori Srpskainfo, u Čajniču je prekobrojno više od 130 radnika.Kao i Čajniče i Han Pijesak je bogat šumom, ali to neće spasiti 305 zaposlenih u Šumskom gazdinstvu “Visočnik”. Svaki treći radnik je višak, pa uprava zahtijeva da se broj zaposlenih smanji za čak 111 ljudi.

Inače, ŠG “Visočnik” je jedno od 7 šumskih gazdinstava, koje posluju pozitivno.

U minusu većem od 713.000 KM je još jedno gazdinstvo bogato šumom – ŠG “Oštrelj” Drinić.

Njih je uz sve nevolje dodatno ukopala koncesija za Turistički centar Klekovača, koji nikad nije izgrađen. Ova koncesija je “poklopila” šumu i etat gazdinstva smanjila za oko 20.000 kubika drveta godišnje, čime je bez posla ostavila oko 40 radnika.

Ipak, po planu sa vrha od rukovodilaca ŠG “Oštelj” se očekuje mnogo više – da naprave novu sistematizaciju sa 130 radnika, a trenutno ih ima 196.

Višak je, dakle, čak 66 zaposlenih, a najviše troje bi ih moglo uskoro otići u penziju. Ostlalima sleduje otkaz.

Po Šumama RS se naveliko priča o “stimulativnim otpremninama” i to ne od juče.

Još u februaru je generalni direktor “Šuma RS” Blaško Kaurin je radnicima veteranima, koji su napunili godine staža, ponudio da odu u starosnu penziju prije navršenih 65 godina starosti, uz otpremninu. Međutim, niko radnicima nije rekao kolika će biti ta otpremnina, a od njih se očekivalo da se izjasne da li prihvataju ponudu.

Većina je odbila, za svaki slučaj: makar i minimalna, plata je ipak veća od penzije.

Nekima je zagolicalo maštu sjećanje na stimulativne otpremnine u Elektroprivredi RS, gdje su neki dobili i do 50.000 KM, ali šumari ne vjeruju da ih može zadesiti takva sreća.U svakom slučaju o otpremninama se samo nagađa.

Aleksandar Koprivica, predsjednik Sindikata zaposlenih u “Šumama RS”, kaže da su stimulativne otpremnine na “dugačkom štapu” i da za sada ovaj sindikat nije dobio nikakav zvanični akt o sistematizaciji o kojoj se toliko priča.– U svakom slučaju, nećemo dozvoliti da se bilo kome da otkaz mimo njegove volje. Samo uz dobrovoljnu saglasnost radnika i mi ćemo podržati raskid radnog odnosa uz otpremninu – rekao je Koprivica za Srpskainfo.

Od početka ove godine skoro da nije bilo dana bez političkih tenzija, a svaki mjesec je u Republici Srpskoj obilježila nova politička kriza. Dok vladajući političari igraju političke igre u cilju čuvanja sopstvenih pozicija, pitanje je kako ova previranja utiču na privredu? Podaci jasno pokazuju da što više jača politička kriza, još više slabi ionako nekonkurentna privreda Republike Srpske.

Skupovi u režiji vlasti, zapaljiva retorika, usvajanje seta zakona u Narodnoj skupštini i pozivanje na otcjepljene Republike Srpske, a onda osuđujuća presuda Dodiku i oduzimanje mandata.

Neprestana kriza koja ovih dana kulminira i Dodikovi ratovi međutim ne prolaze bez žrtava. Sve na svojoj koži osjeti privreda. Hotelijeri i ugostitelji kažu da su nakon pojačavanja krize gosti, posebno stranci, otkazivali rezervacije, a pominje se i pad od čak 30% u periodu od februara do aprila.

“Veliki broj turista iz inostranstva, naših ljudi iz dijaspore se ne osjeća bezbjedno da dođe kod nas, BiH se nažalost nalazi na crvenoj listi. Zašto bi neko ko je iz inostranstva trošio svoj novac i išao u države gdje mu nije bezbjedno – svako će izabrati destinaciju sa poželjnijom političkom isutacijom. Mi vodimo društvene mreže i znamo kakve upite dobijamo “je li kod vas ratno stanje?” je li kod vas bezbjedno – slika o BiH i bivšoj jugoslaviji u svijetu je jako loša”, kaže Milena Stanišić, marketing menadžer Etno-sela Stanišići, Bijeljina.

Prisutna su otkazivanja i u sektoru zdravstvenog turizma, međutim najveći ekonomski udar su negativna kretanja u proizvodnji i industriji, na koje su tenzije takođe ostavile posljedice.

“Ono što je za nas više zabrinjavajuće je pad tražnje u EU koji se reflektuje padom industrijske proizvodnje od 5% za prvih 5 mjeseci ove godine i padom zaposlenosti u industriji od 2,6%. Takođe treba imati u vidu da takva situacija dugoročno negativno utiče negativno na poslovanje i u tom segmentu možemo reći da već sada trpimo određene štete.

U svakom slučaju teško je izmjeriti koliko ima politička nestabilnost uticaja, ali u ovom trenutku privreda posluje u otežanim uslovima i bilježi nešto slbije rezultate”, kaže Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske.

Iako se stiče utisak da zbog političkih previranja trpi samo privatni sektor, ekonomisti upozoravaju da će posljedice da osjete i javna preduzeća. Energetika, putevi, komunalna infrastruktura je u očajnom stanju, a vlast se ubrzano zadužuje i gubi arbitraže.

“Tako da će se tu vrlo brzo otvoriti veliki problemi i mislim da će se morati uraditi jedna velika revizija možda od strane međunarodnih kompanija da se vidi kakvoje stvarno stanje društvenih preduzeća, javne uprave jer političke zaštite nakon svega što se dešava će vrlo teško biti u budućnosti”, smatra bivši diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

Domaća privreda već trpi zbog tehnološke nerazvijenosti, a nakon svake krize, strani investitori iznova provjeravaju kakvo je stanje na terenu i da li će i dalje ostati da rade u Republici Srpskoj. Pitanje je i ko bi htio da investira tamo gdje je neprestana politička, pravna i ekonomska nestabilnost?

(BN)

Advokati Milorada Dodika podnijeli su jutros zahtjev Sudu BiH u kojem traže zamjenu zatvorske kazne novčanom, saznaje Raport.
Zahtjev je podnio advokat Goran Bubić.

To znači da će Dodik umjesto godine zatvora kaznu platiti, uplatom u budžet 36.500 KM.

To mu Zakon i dozvoljava. Ovim je Dodik priznao Sud BiH kao i presudu ove institucije.

Dodik je na ovaj način izbjegao da Sud uputio akt advokatima s preciznim datumom kada se mora javiti u Vojkoviće na izdržavanje kazne.

Sada će o zahtjevu odlučiti Sud, a prije toga i svemu obavijestiti i Tužilaštvo.

(Raport) Foto: BN