Connect with us

Svijet

NJEMAČKA PUCA PO ŠAVOVIMA Nema nastavnika, ljekara, lijekova, vozovi i avioni kasne

Fali nastavnika, majstora, medicinskih radnika, lijekova nema, vozovi kasne, digitalizacija je spora kao i borba protiv klimatskih promjena. Ovo nisu vijesti iz trećeg svijeta, nego samo iz posljednjih mjesec dana iz Njemačke.

Saopštenje Savezne agencije za mreže krajem novembra trebalo bi da je šokantno, ali zapravo nikoga nije iznenadilo. Ponuđači mobilne telefonije Telekom, Telefonika i Vodafon su ove godine postavili predajnike kako bi zatvorili 95 „slijepih mrlja“ u Njemačkoj – mjesta gdje signala jedva da je bilo, piše Dojče vele.

Zapravo su se operateri obavezali da će ove godine zatvoriti 500 takvih rupa. Ali, i dalje oko tri odsto teritorije Nemačke nema mogućnost da prima signal u 4G/LTE ili u 5G formatu, prenosi Nova.rs.

Početkom decembra je most na autoputu 45 na zapadu zemlje imao neslavan rođendan – punih godinu dana bio je zatvoren za saobraćaj zbog oštećenja. Trebalo bi ga srušiti i napraviti novi, ali se još nije ni počelo.

Godinu dana vozači voze naokolo, trošeći sate u gužvama. To je tek jedan od četiri hiljade mostova u Nemačkoj kojima treba hitna sanacija.

U isto vrijeme na Tviteru je jedan novinar javio: „Brzi vozovi na liniji Hamburg-Berlin su tako prepunjeni da po 20 ili 30 minuta ne mogu da krenu sa stanice. Kreću se tempom hoda, vozove mora da napusti osoblje Nemačke željeznice i putnici koji nisu rezervisali mjesto za sjedenje. Odrasli ljudi se kriju u toaletima ili blokiraju izlaz koferima.“

Klaus Veselski, šef Sindikata nemačkih mašinovođa, o tome je rekao: „Željezničari i ja se stidimo zbog ovakve usluge koju nudimo društvu.“

Svega 50 do 60 odsto vozova na dugim prugama stiže na vrijeme u stanice. Po ukupnom vremenu kašnjenja, ova godina je za Nemačku železnicu najgora u istoriji.

Mjestašce Hohenštajn-Ernsttal u Saksoniji: 12. decembra očajni roditelji pišu ministru kulture jer u jednoj srednjoj školi hronično nedostaje nastavnika. Toliko čak, da se vjeronauka uopšte ne podučava, a u nekim razredima uopšte nema biologije, muzičkog, sociologije.

U njemačkim školama nedostaje 40.000 nastavnika. Istovremeno je objavljena studija prema kojoj svaki peti učenik osnovne škole ne dostiže ni minimum predviđenog znanja iz njemačkog i matematike.

Neimenovana medicinska sestra govori za javni servis ZDF o tome kako joj izgledaju smjene: „Doživjela sam da ljudi u urgentnom čekaju po 40 sati da budu pregledani, i da jedva stižemo da ih obiđemo u tom periodu. Kad stignemo do sobe, onda neki tamo leže mrtvi, iako nisu morali da umru.“

Samo na stanicama intenzivne njege u Nemačkoj nedostaje 50.000 njegovatelja, ukupno ih nedostaju stotine hiljada. To se dobro vidjelo tokom talasa respiratornih infekcija kod dece – kreveta ima, ali oko 40 odsto kapaciteta nema ko da zbrine. Djeca se često voze u udaljene gradove u klinike.

General-major Rupreht fon Batler piše bijesno pismo načelniku kopnene armije, a to objavljuje Špigel 17. decembra: Od 18 tenkova tipa Puma nijedan jedini ne funkcioniše. „Možete da zamislite kako vojnici sad procjenjuju pouzdanost Pume, upotrebljivost tog vozila je uprkos pripremama kao pogađanje brojeva za loto.“

Bundesver je pre dvije decenije poručio 350 ovih tenkova po ceni od 7,6 miliona evra za komad. Do danas je cijena dogurala na 17 miliona, ali i dalje nisu ni za šta. Takva traljava nabavka naoružanja prati vojsku godinama – bilo je nevolja sa haubicama, jurišnim puškama, helikopterima i podmornicama, prenosi Nova.rs.

Subota, 17. decembar: Dijete ima temperaturu, bol u grlu, crvene krajnike – u hitnoj pomoći kažu da su to streptokoke. Majka zove silne apoteke, ali nijedna nema penicilin. Na kraju nabavlja lijek od jedne druge majke koja ima neotvoreno pakovanje kod kuće – našle su se preko jedne VocAp grupe.

Trenutno se 330 lijekova jedva može naći u Nemačkoj. Skoro da nigde nema običnih sirupa za decu na bazi ibuprofena i paracetamola.

Gerd Landsberg iz Nemačke konferencije gradova je u četvrtak (22. decembar) komentarisao zakon prema kojem sve opštine do kraja ove godine moraju omogućiti da se zahtev za vozačku dozvolu podnosi digitalnim putem, ali to mnoge opštine nisu ispunile. „Nije dovoljno reći da hoćemo nešto da radimo onlajn. Moramo da obučimo ljude.“

Prema stepenu digitalizacije javne uprave u zemljama EU i kandidatima, Njemačka je tek 21. od 35 evropskih zemalja.

Savezna agencija za mreže upozorava da bi toplotne pumpe i električni automobili mogli da preopterete strujnu mrežu. Strah od blekauta je pojačan zbog manjka energenata.

No i na te toplotne pumpe, koje se vide kao spas za domaćinstva, čeka se između tri i devet meseci. Jer em ne stižu na vreme, em nema dovoljno električara koji znaju da ih ugrade. Kažu da Nemačkoj treba još 17.000 ovih zanatlija ako želi da postavi dovoljno pumpi.

Svijet

DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!

Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.

Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.

Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.

Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.

Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.

“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.

Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.

Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.

Nastavi čitati

Svijet

Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”

Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.

Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece

Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.

“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.

Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.

Nastavi čitati

Svijet

ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma

Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.

Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.

Nastavi čitati

Aktuelno