Connect with us

Svijet

NJEMAČKA PUCA PO ŠAVOVIMA Nema nastavnika, ljekara, lijekova, vozovi i avioni kasne

Fali nastavnika, majstora, medicinskih radnika, lijekova nema, vozovi kasne, digitalizacija je spora kao i borba protiv klimatskih promjena. Ovo nisu vijesti iz trećeg svijeta, nego samo iz posljednjih mjesec dana iz Njemačke.

Saopštenje Savezne agencije za mreže krajem novembra trebalo bi da je šokantno, ali zapravo nikoga nije iznenadilo. Ponuđači mobilne telefonije Telekom, Telefonika i Vodafon su ove godine postavili predajnike kako bi zatvorili 95 „slijepih mrlja“ u Njemačkoj – mjesta gdje signala jedva da je bilo, piše Dojče vele.

Zapravo su se operateri obavezali da će ove godine zatvoriti 500 takvih rupa. Ali, i dalje oko tri odsto teritorije Nemačke nema mogućnost da prima signal u 4G/LTE ili u 5G formatu, prenosi Nova.rs.

Početkom decembra je most na autoputu 45 na zapadu zemlje imao neslavan rođendan – punih godinu dana bio je zatvoren za saobraćaj zbog oštećenja. Trebalo bi ga srušiti i napraviti novi, ali se još nije ni počelo.

Godinu dana vozači voze naokolo, trošeći sate u gužvama. To je tek jedan od četiri hiljade mostova u Nemačkoj kojima treba hitna sanacija.

U isto vrijeme na Tviteru je jedan novinar javio: „Brzi vozovi na liniji Hamburg-Berlin su tako prepunjeni da po 20 ili 30 minuta ne mogu da krenu sa stanice. Kreću se tempom hoda, vozove mora da napusti osoblje Nemačke željeznice i putnici koji nisu rezervisali mjesto za sjedenje. Odrasli ljudi se kriju u toaletima ili blokiraju izlaz koferima.“

Klaus Veselski, šef Sindikata nemačkih mašinovođa, o tome je rekao: „Željezničari i ja se stidimo zbog ovakve usluge koju nudimo društvu.“

Svega 50 do 60 odsto vozova na dugim prugama stiže na vrijeme u stanice. Po ukupnom vremenu kašnjenja, ova godina je za Nemačku železnicu najgora u istoriji.

Mjestašce Hohenštajn-Ernsttal u Saksoniji: 12. decembra očajni roditelji pišu ministru kulture jer u jednoj srednjoj školi hronično nedostaje nastavnika. Toliko čak, da se vjeronauka uopšte ne podučava, a u nekim razredima uopšte nema biologije, muzičkog, sociologije.

U njemačkim školama nedostaje 40.000 nastavnika. Istovremeno je objavljena studija prema kojoj svaki peti učenik osnovne škole ne dostiže ni minimum predviđenog znanja iz njemačkog i matematike.

Neimenovana medicinska sestra govori za javni servis ZDF o tome kako joj izgledaju smjene: „Doživjela sam da ljudi u urgentnom čekaju po 40 sati da budu pregledani, i da jedva stižemo da ih obiđemo u tom periodu. Kad stignemo do sobe, onda neki tamo leže mrtvi, iako nisu morali da umru.“

Samo na stanicama intenzivne njege u Nemačkoj nedostaje 50.000 njegovatelja, ukupno ih nedostaju stotine hiljada. To se dobro vidjelo tokom talasa respiratornih infekcija kod dece – kreveta ima, ali oko 40 odsto kapaciteta nema ko da zbrine. Djeca se često voze u udaljene gradove u klinike.

General-major Rupreht fon Batler piše bijesno pismo načelniku kopnene armije, a to objavljuje Špigel 17. decembra: Od 18 tenkova tipa Puma nijedan jedini ne funkcioniše. „Možete da zamislite kako vojnici sad procjenjuju pouzdanost Pume, upotrebljivost tog vozila je uprkos pripremama kao pogađanje brojeva za loto.“

Bundesver je pre dvije decenije poručio 350 ovih tenkova po ceni od 7,6 miliona evra za komad. Do danas je cijena dogurala na 17 miliona, ali i dalje nisu ni za šta. Takva traljava nabavka naoružanja prati vojsku godinama – bilo je nevolja sa haubicama, jurišnim puškama, helikopterima i podmornicama, prenosi Nova.rs.

Subota, 17. decembar: Dijete ima temperaturu, bol u grlu, crvene krajnike – u hitnoj pomoći kažu da su to streptokoke. Majka zove silne apoteke, ali nijedna nema penicilin. Na kraju nabavlja lijek od jedne druge majke koja ima neotvoreno pakovanje kod kuće – našle su se preko jedne VocAp grupe.

Trenutno se 330 lijekova jedva može naći u Nemačkoj. Skoro da nigde nema običnih sirupa za decu na bazi ibuprofena i paracetamola.

Gerd Landsberg iz Nemačke konferencije gradova je u četvrtak (22. decembar) komentarisao zakon prema kojem sve opštine do kraja ove godine moraju omogućiti da se zahtev za vozačku dozvolu podnosi digitalnim putem, ali to mnoge opštine nisu ispunile. „Nije dovoljno reći da hoćemo nešto da radimo onlajn. Moramo da obučimo ljude.“

Prema stepenu digitalizacije javne uprave u zemljama EU i kandidatima, Njemačka je tek 21. od 35 evropskih zemalja.

Savezna agencija za mreže upozorava da bi toplotne pumpe i električni automobili mogli da preopterete strujnu mrežu. Strah od blekauta je pojačan zbog manjka energenata.

No i na te toplotne pumpe, koje se vide kao spas za domaćinstva, čeka se između tri i devet meseci. Jer em ne stižu na vreme, em nema dovoljno električara koji znaju da ih ugrade. Kažu da Nemačkoj treba još 17.000 ovih zanatlija ako želi da postavi dovoljno pumpi.

Svijet

GEST NA SASTANKU PUTINA I SIJA izazvao paniku Vašingtona, nazvali ga “NOĆNOM MOROM”

Prijateljski zagrljaj između ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga bio je dokaz kolosalnog strateškog poraza Sjedinjenih Američkih Država, rekao je analitičar Heritidž fondacije Majkl Pilsberi u intervjuu za Foks njuz.

– Strateška je noćna mora za Sjedinjene Države je vidjeti kako dva lidera grle jedan drugog. Obično se kineski lider Si Đinping ponaša uzdržanije. On nije Italijan koji voli zagrljaj, on je vođa kineskih komunista – primijetio je američki stručnjak.

Prema Pilsberiju, prijateljstvo Rusije i Kine predstavlja ogromnu opasnost za Vašington. Sjedinjene Države percipiraju obje zemlje kao opasne strateške protivnike, dodao je on.

– Ovo je tužan dan za Sjedinjene Države – zaključio je analitičar.

Putin je u četvrtak, tokom ograničenih razgovora sa Si Đinpingom, primijetio da saradnja Rusije i Kine nije oportunističke prirode i da nije usmjerena protiv trećih zemalja.

Rusko-kineski odnosi su jedan od ključnih faktora stabilizacije na međunarodnoj areni, naglasio je ruski predsjednik.đPutin je bio u državnoj posjeti Kini od 16. do 17. maja, u posjeti Pekingu i Harbinu . Ovo je bila prva inostrana posjeta ruskog predsjednika nakon zvaničnog stupanja na dužnost. Si Đinping je prošle godine takođe otišao u Rusiju na svoje prvo inostrano putovanje nakon reizbora, u Moskvu je stigao u martu 2023. godine.

Nastavi čitati

Svijet

Jezive poplave u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji: AUTOMOBILI PLUTAJU ULICAMA

Poplave zbog jakih oluja su nastale u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji.

Nekoliko regiona u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Holandiji pogođeno je jakim kišama i poplavama, što je izazvalo značajnu štetu. Njemački kancelar Olaf Šolc posetio je danas regiju Sar, na granici sa Francuskom i Luksemburgom, koja je najviše pogođena porastom vodostaja poslije proloma oblaka tokom noći.

“Ovdje vidimo svu silu prirode i šta ona može da izazove i u kojoj mjeri moramo da se pripremimo za ovakve događaje”, rekao je Šolc. U toj pokrajini je prije 36 sati proglašeno vanredno stanje zbog vremenskih prilika. Ovo su najgore poplave koje su pogodile region Saara u posljednjih 30 godina.

Nakon što su probijeni nasipi u Kuierschiedu, vlasti su obustavile rad elektrane. U Saru je mobilisano oko 850 pripadnika vatrogasne službe i civilne zaštite. Njemačka još pamti katastrofalne poplave iz 2021. godine u kojima su život izgubile 183 osobe.

Obilne kiše u Francuskoj, Belgiji…
Oblast Liježa u istočnoj Belgiji takođe je pogođena poplavama izazvanim obilnim kišama, koje su već izazvale štetu u Francuskoj. Na području tog grada do sada je zabilježeno oko 550 intervencija, a guverner Erve Jamar mobilisao je 150 vatrogasaca u borbi protiv posljedica elementarne nepogode. “Uglavnom se radi o intervencijama ispumpavanja vode koje se nastavljaju u subotu ujutru”, saopštila je kancelarija guvernera pogođene pokrajine.

U Furonu, na sjeveroistoku zemlje, voda u nekim kućama porasla je “do grudnog koša”, rekao je gradonačelnik Joris Gaens i dodao da je to najgora poplava u istoriji Furona. Sa druge strane granice, u holandskoj pokrajini Limburg, evakuisana su dva kampa zbog opasnosti od poplava.

Nastavi čitati

Svijet

ITALIJANSKI MEDIJI: Kejt Midlton operisali doktori koji su liječili papu Franju

Operaciju abdomena kojoj je Kejt Midlton bila podvrgnuta u januaru ove godine, navodno je izveo tim italijanskih ljekara koji su prethodno operisali papu Franju, pišu italijanski mediji.

Papa je podvrgnut laparotomiji u julu prošle godine, a ova operacija uključuje otvaranje abdomena.

Prema pisanju italijanskog portala ”Gente“, ovaj tim specijalista je iz rimske klinike ”Gemelli” otišao u London kako bi operisao princezu od Velsa, a ova operacija je dovela do dijagostifikovanja kancera.

Kejt Midlton povukla se sa javnih dužnosti nakon što je 22. marta objavila da joj je dijagnostikovan oblik raka i da je započela tretman hemoterapijom.

Princ Vilijam je u petak podijelio novosti o zdravstvenom stanju svoje supruge Kejt rekavši da joj ”dobro ide“.

Nastavi čitati

Aktuelno