Connect with us

Politika

Počela rasprava o državnoj imovini na teritoriji RS

U Narodnoj skupštini RS počela je dugo očekivana rasprava o Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, koji je u ime Kluba te stranke obrazložio ovaj prijedlog, je rekao da je na dnevnom redu Narodne skupštine RS pitanje koje je najvažnije za funkcionisanje RS u proteklim decenijama, a da pravo da ta imovina pripadne RS proističe iz Ustava RS, koje čak ni inervencionizam visokih predstavnika nije osporavao, rekao je Srđan Mazalica,

Kako je on objasnio, konfuzija oko nadležnosti unesena je 2001. godine sporazumom o sukcesiji i naknadnim odlukama Ustavnog suda BiH, koji je pitanja koja su regulisana Ustavom RS, poput šuma i poljoprivrednog zemljišta, pokušao prebaciti na nivo BiH.

Mazalica je rekao da bi prepuštanje imovine RS na odlučivanje Parlamentarnoj skupštini BiH bilo ne samo protivno ustavima RS i BiH, već bi značilo da bi o imovini RS odlučivali i poslanici iz FBiH.

Dragomir Vasić, poslanik SDS-a, je rekao da je ovaj prijedlog praktično priznao intervencionizam visokog predstavnika Pedija Ešdauna, koji je zabranio raspolaganje državnom imovinom, i dodao da će SDS zatražiti tematsku sjednicu o ovoj temi u NS RS. On je rekao da u FBiH postoji široki front za djelovanje protiv RS na način da se ospore svi zakoni u RS kojim se pokušava zaštititit imovina koja pripada RS.

Ramiz Salkić, poslanik Pokreta za državu, rekao je da se ne slaže s obrazloženjem koje su dali poslanici Mazalica i Vasić, jer smatra da je ovaj zakon kršenje Ustava i zakona BiH. On je rekao da je poštovnje odluka Ustavnog suda BiH obaveza koja proističe iz Dejtonskog sporazuma.

“Parlamentarna većina ovdje ima svoje partnere u Parlamentarnoj skupštini BiH, pa je ovo dobra prilika da ovo pitanje riješite s svojim partnerima u Parlamentarnoj skuštini jer ćete time ispoštovati odluku Ustavnog suda BiH koji je jasno rekao da NS RS nije nadležna da uređuje ovu materiju”, rekao je on i dodao da je SNSD dobio prilično miroljubive partnere u Osmorci, koji neće postavljati teška pitanja.

“To vam je dobra prilika da sa svojim partnerima završite ovo pitanje”, rekao je on.

Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red, je pitao vladajuću većinu da li je ovaj zakon donesen kao reakcija na nametnutu odluku visokog predstavnika Kristijana Šmita kojeg RS ne priznaje iz aprila ove godine. On je zapitao da li se ovim zakonom praktično priznaje Šmit kao visoki predstavnik, i podsjetio je vladajuću većinu na rok o vraćanju nadležnosti po pitanju vojske, pravosuđa i indirektnih poreza koji nije ispoštovan.

Igor Crnadak, poslanik PDP-a, je rekao da obrazloženje koje je dato u vezi s zakonom nije jasno, te da se ne zna na koju se tačno imovinu ovaj zakon odnosi.

“Ovo je sve fiktivna priča koja se drži u magli, a ima mnogo pitanja posebno zašto je promijenjen prvobitni tekst zakona”, rekao je Crnadak. On je takođe rekao da je ovaj zakon dokaz da Vlada RS priznaje “turistu” Šmita, kojem je prilikom posjete Banjaluci MUP RS dao državničku pratnju, s zakon je, kako kaže, izmijenjen onako kako je tražio Šmit.

Politika

Stupile NA SNAGU izmjene Izbornog zakona koje je NAMETNUO ŠMIT

Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za viskog predstavnika u BiH, 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.

Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.

Izuzetno od ovih odredbi Šmit je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.

To znači da su sve donesene odredbe Šmita stupile na snagu.

Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provešće se pilot projekat u deset opština za lokalne izbore koji će se provesti ove godine.

Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.

Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje. Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.

Svojim izmjenama, Šmit je zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ČESTITAO DAN SLOBODE MEDIJA: Pritisak na novinare nedopustiv

Narodni poslanik Nebojša Drinić čestitao je Svjetski dan slobode medija novinarima, urednicima, udruženjima novinara i svim zaposlenima u medijima.

“Novinarstvo je plemenit poziv ako je ogledalo istine, profesionalnosti i objektivnosti i ima potencijala da bude bedem protiv zloupotrebe vlasti pomažući da se donesu i neprijatne istine”, rekao je Drinić

ističući da je cenzura grubo kršenje ljudskih prava, a pritisak na novinare nedopustiv.

Prema njegovim riječima profesionalni medijski radnici zaslužuju bolje uslove rada i veće plate.

“Kao poslanik u Narodnoj skupštini borio sam se protiv kriminalizacije klevete jer je sloboda izražavanja od suštinskog značaja za razvoj demokratskog društva”, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

Dodik osudio napad u kojem je oštećena kuća POVRATNIČKE PORODICE

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osudio je napad u kojem je oštećena kuća povratničke porodice u Gacku i zatražio hitnu akciju u pronalasku počinioca.

Dodik je naveo da je tim povodom razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Sinišom Karanom.

“Zatražio sam hitnu akciju u pronalaženju napadača”, napisao je Dodik na mreži “X”.

Policija u Gacku izvršila je uviđaj na kući u mjestu Gračanica nakon što je vlasnik prijavio oštećenje prozorskog stakla i radi na utvrđivanju okolnosti koje su dovele to toga, saopštila je Policijska uprava Trebinje.

“Policijski službenici su utvrdili da je u kući u kojoj, prema riječima lica koje je prijavilo niko ne živi, oštećeno jedno prozorsko staklo upotrebom vatrenog oružja”, navodi se u policijskom saopštenju

Nastavi čitati

Aktuelno