Connect with us

Svijet

KORUPCIJA U SRCU BRISELA Kako je kriza “Katargejt” uzdrmala Evropsku uniju (VIDEO)

Evropski lideri očajnički pokušavaju da zaustave korupcionašku krizu u Evropskom parlamentu koja uništava demokratiju. Da li je već prekasno?

Bilo je to tipično pospano veče u petak u sjedištu Evropske unije u Briselu. Hiljade diplomata, zvaničnika i političara koji se tokom nedjelje motaju belgijskom prestonicom odavno su se uputili kući za predstojeći vikend.

Ali u kancelarijama staklene zgrade Evropskog parlamenta na Trgu Luksemburg, upravo je otpočela drama koja potresla same temelje demokratije evorpskog političkog i ekonomskog bloka.

Kako je pao sumrak tog 9. decembra, belgijska policija i službenici parlamentarnog obezbjeđenja krišom su se kretali hodnicima prazne zgrade, zatvarajući sobe i kancelarije. Istovremeno, detektivi su se pripremali da pokrenu seriju policijskiih racija i hapšenja u kućama i stanovima širom prestonice.

U satima koji su uslijedili, uhapšeno je šest osumnjičenih, uključujući Evu Kaili 44-godišnju grčku političarku koja je kao potpredsjednica Evropskom parlamenta bila jedna od onih iz najvišeg političkog ešalona EU.

Privedeni su i njen partner i njegov bivši šef. U pretresima u najmanje 20 kuća i kancelarija u Belgiji, Italiji i Grčkoj u danima koji su uslijedili zaplijenjeno je 1,5 miliona evra u gotovini, kompjuteri i mobilni telefone kao dokaz.

Policija je pronašla 150.000 evra u novčanicama u stanu koji je Kaili dijelila sa svojim partnerom i, u jednom od bizarnijih detalja, njen otac je uhvaćen kako nosi kofer napunjen kešom dok je izlazio iz hotela “Sofitel” u centru grada!

Kaili i njen partner su sada u zatvoru dok se istrage nastavljaju. Oni su među četvoro osumnjičenih u preliminarnim optužbama za korupciju i pranje novca.

Katarski novac
Sumnja se, prema zvaničnim dokumentima, da su primali novac u zamjenu za lobiranje u Evropskom arlamentu za Katar, a možda i Maroko.

Iako su detalji o kriminalnim radnjama još uvijek nedorečeni slučaj je šokirao Evropsku uniju do srži.

Ovo je najveći korupcijski skandal koji je pogodio EU u skoro četvrt vijeka — i verovatno najozbiljniji, piše evropsko izdanje magazina “Politico”.

Ono što se do sada malo zna dovelo je u pitanje integritet demokratskog procesa koji podupire cjelokupnu političku mašineriju bloka od 27 zemalja.

„Evropska demokratija je na udaru“, rekla je Roberta Metsola, predsjednica Evropskog parlamenta, kada se obratila svojim kolegama na kriznoj sjednici.

Od masovne ostavke Evropske komisije lidera Žaka Santera zbog optužbi za prevaru 1999. Brisel nije bio toliko destabilizovan korupcijskim skandalom.

Mišela Klez, istražni sudija koji vodi slučaj, u svojim rukama drži reputaciju demokratije Evropske unije.Klez je postao jedan od najuspješnijih tužilaca svoje generacije.

Prozvan „šerifom“ zbog svog nemilosrdnog odbijanja da odustane, ostvario je rezultate u velikim slučajevima složenog finansijskog kriminala, uključujući slučajeve pranja novca u belgijskim fudbalskim klubovima, trgovinu drogom i utaju poreza od strane bankara. Sada u slobodno vrijeme piše krimi trilere.

Borci za veću transparentnost već godinama upozoravaju na slaba pravila i slabu primjenu u institucijama EU.

Evropski parlament je dugo bio magnet za lobiste, koji žele da se njihov glas čuje u jednom od centara moći EU. Iako je Parlament vjerovatno najmanje uticajan od institucija EU, njegova moć je porasla otkako je dobio novu nadležnost 2009. godine, a njegovih 705 poslanika sada ima ovlašćenja da oblikuju zakone — obično u završnoj fazi.

Možda još važnije, Parlament nudi forum za javnu debatu na visokom nivou. Njegova komora je mjesto gdje poslanici iz 27 zemalja bloka drže govore u ime stvari koje novac ne bi trebalo da može da kupi.

Upravo u vrijeme kada je Svjetsko prvenstvo u fudbalu dostiglo svoj vrhunac u Kataru, ova afera je potvrdila (u zapadnoj javnosti uobičajen; prim. ur.) imidž “petro-kraljevine” Katara kao zlonamjerne sile koja se miješa i EU i igra igru na igralištu za korumpirane, ovlašćene evrokrate.

Kako je sedmica odmicala, pojavili su se dodatni detalji o navodnom uticaju Katara, koji negira bilo kakvu umiješanost u skandal.

Svijet

VELIKA RACIJA U 15 PROVINCIJA! Turske vlasti udarile na LGBTQ+ udruženja, PALA I HAPŠENJA!

Turske vlasti uhapsile su najmanje 47 osoba tokom opsežnih racija usmjerenih protiv LGBTQ+ udruženja.

Policijske akcije provedene su širom zemlje. Ured glavnog tužioca u Istanbulu saopćio je da je u 12 provincija privedeno 26 od ukupno 38 osumnjičenih osoba.

Tokom pretresa zaplijenjeni su droga, vatreno oružje, digitalna oprema i krijumčareni alkohol.

Istovremeno, tužilaštvo u Ankari usmjerilo je istragu na poznato LGBTQ+ udruženje “Kaos GL”. U toj istrazi privedena je 21 osoba, dok se za još pet traga.

Ministar pravde Akin Gurlek potvrdio je razmjere akcije, navodeći da su pravni postupci pokrenuti protiv ukupno 162 osobe, devet udruženja i 13 firmi u 15 provincija.

Tužioci kao jedan od razloga navode i “neprimjeren utjecaj na maloljetnike” u vezi s pitanjima rodnog identiteta.

Iz organizacije “Kaos GL” ističu da je broj uhapšenih veći od zvaničnog i da iznosi najmanje 50 aktivista. Mnogi od njih su odvedeni direktno iz svojih domova.

Pored fizičkih hapšenja, vlasti su provele i digitalnu cenzuru, blokirajući pristup desetinama web-stranica i profila na društvenim mrežama koji pripadaju borcima za ljudska prava i LGBTQ+ organizacijama.

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA VIŠE NE ĆUTI! Lavrov “Ono što RADE U HAGU nema nikakve veze sa pravdom!”

Međunarodni krivični sud /MKS/ u Hagu je kvazipravosudno tijelo koje ima malo toga zajedničkog sa pravdom, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je naglasio da neke zapadne zemlje, uključujući SAD, ne podržavaju rad Suda, koji sprovodi političke naloge kršeći međunarodno pravo i sopstveni statut.

Lavrov je dodao da nije potrebna ni alternativa MKS-u, kao ni sam taj sud, budući da međunarodni krivični tribunali nikada ne uspijevaju da pomognu u rješavanju sukoba ni u procesu pomirenja nakon ratova.

Nastavi čitati

Svijet

ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera

Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.

Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.

Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.

Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.

Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.

Nastavi čitati

Aktuelno