Connect with us

Zanimljivosti

Britanci su duže od 150 godina plaćali porez na prozore

Porez na prozore je bio porez na imovinu, izvorno uveden 1696. godine za vrijeme vladavine kralja Vilijama II. Tokom 18. i 19. vijeka porez je nametnut u Engleskoj, Škotskoj i Irskoj.

Tokom 17. vijeka mnogi su se protivili porezu na dohodak jer je zahtijevao otkrivanje ličnih primanja. Vlada je smatrala nametljivim uplitati se u takve privatne stvari, a smatralo se da je to potencijalna prijetnja sigurnosti.

Porez na prozore uveden 31. decembra 1696. godine kako bi zamijenio porez na ognjište (porez koji se temelji na broju kamina na imanju).

Bogati ljudi živjeli su u velikim kućama s puno prozora pa su plaćali više poreza, siromašni su živjeli u malim kućama s malo prozora pa su plaćali manje. Porez se stoga smatrao pravednim.

Kada je Vilijam Pit mlađi postao premijer 1783. godine u dobi od 22 godine, britansko ekonomija bila je na rubu katastrofe. Državni dug iznosio je 250 miliona funti, što je 20 puta više od godišnjeg prihoda od poreza. Pojavila se mogućnost nacionalnog bankrota.

Zbog teške ekonomske situacije u Britaniji, Pit je odlučio povećati porez na prozore, utrostručivši ga 1797. godine. Porez se smatrao prilično isplativim, teško ga je izbjeći jer su se prozori lako mogli prebrojati izvan zgrade. Bio je to oblik direktnog poreza koji su plaćali oni koji su ga najviše mogli priuštiti.

Kad je povećao porez na prozore, hiljade su prozora preko noći zazidane ili pokovane daskama. Zazidani prozori mogu se i danas vidjeti na nekim starim imanjima. U Edinburghu je postojala stambena zgrada koja je imala cijeli sprat spavaćih soba bez prozora.

Porez se pokazao nezdravim. Siromašnima je uskraćeno svjetlo i zrak. Čarls Dikens je primijetio probleme s porezom.

„Izreka ‘besplatno kao zrak’ postala je zastarjela Zakonom parlamenta. Ni zrak ni svjetlost nisu bili besplatni od uvođenja poreza na prozore. Dužni smo platiti za ono što priroda izdašno opskrbljuje sve, a siromašni koji ne mogu priuštiti troškove oskudijevaju u dvije najhitnije životne potrebe“ kazao je Dickens 1850. godine.

Negativan uticaj poreza na zdravlje bio je dobro poznat od ranog osamnaestog vijeka i o njemu se pisalo u pamfletima i popularnim baladama. Oni koji su živjeli u nastambama bez dovoljno svjetla i ventilacije bili su podložniji epidemijama tifusa, malih boginja i kolere.

Prema izvještaju dr. DB Reida o sanitarnom stanju Sunderlanda, objavljenom 1845. godine, lokalni zdravstveni odbor je svjedočio vrlo lošem učinku i djelovanju poreza na prozore, jednoglasno mišljenje je bilo da je prekrivanje brojnih prozora uzrokovano željom njihovih vlasnika da izbjegnu plaćanje poreza, u vrlo mnogo slučajeva bio primarni uzrok mnogih bolesti i smrtnosti.

Porez na prozore imao je i druge posljedice. Proizvodnja stakla trebala je biti rastuća industrija u to vrijeme. Međutim, podaci pokazuju da je tokom 1810.-1851. proizvodnja stakla u Britaniji ostala ista uprkos tome što je u to vrijeme došlo do stambenog procvata. Britanski porez na prozore ukinut je 1851. godine, 156 godina nakon što je prvi put uveden.

Zanimljivosti

OVO SIGURNO NISTE ZNALI! Kako je nastala čuvena švedska dinastija?

Osnivač dinastije Vasa bio je pripadnik švedskog plemstva. U njegovo doba došlo je do pobune protiv danskog i norveškog kralja Kristijana II., koji je vladao i nad Švedskom.

Gustav I., prvi švedski kralj iz dinastije Vasa, rođen je 12. maja 1496. godine. Ta je dinastija vladala Švedskom više od 130 godina (od 1523. do 1654. godine), a uspjela je zavladati i teritorijima današnje Poljske, Litvanije, Letonie, Estonije, Finske i Rusije (uključujući okupaciju Moskve). Jednim se dijelom period vladavine dinastije Vasa poklapalo s periodom u kojem je Švedska dosegla vrhunac svoje moći kao velika evropska sila.

Švedska je još od 14. Vijeka bila većinom pod vlašću stranih kraljeva, posebno u sklopu Kalmarske unije, koja je obuhvatala Dansku, Norvešku i Švedsku. U doba Gustava, koji je bio pripadnik švedskog plemstva, došlo je do pobune protiv danskog i norveškog kralja Kristijana II., koji je vladao i nad Švedskom (ondje je dobio nadimak Tiranin). Kralj je svrgnut, a na njegovo je mjesto došao upravo Gustav I. Vasa kao nezavisni švedski kralj. Time se Švedska osamostalila od Kalmarske unije.

Nakon dolaska na vlast, Gustav I. Vasa ostao je kraljem 37 godina, sve do svoje smrti 1560. godine. U trenutku smrti, koja ga je zatekla u Stokholmu, bio je u 65. godini. Trojica njegovih sinova kasnije su postala švedskim kraljevima, prenosi Povijest.hr.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

JAKA SOLARNA OLUJA POGODILA ZEMLJU! Moguć poremećaj u sistemu komunikacija

Neobično jaka solarna geomagnetna oluja koja je pogodila Zemlju i koja je najjača za posljednju 21 godinu mogla bi da izazove pojavu polarne svetlosti na našoj planeti ovoga vikenda i poremeti komunikacije.

Aurora borealis u Evropi viđena je noćas južnije nego obično, navodi Gardijan – od Irske i Britanije do Češke i Nemačke.

Nacionalna uprava SAD za okeane i atmosferu (NOAA) izdala je upozorenje na jaku geomagnetnu oluju koja je pogodila Zemlju u petak popodne, satima ranije nego što se očekivalo, navodeći da je riječ o najjačoj solarnoj oluji koja je pogodila Zemlju od oktobra 2003. godine, prenosi AP.

NOAA navodi da će se efekti geomagnetne oluje osjećati tokom vikenda, a možda i sljedeće sedmice.

NOAA je upozorila operatere elektrana i svemirskih letjelica u orbiti da preduzmu mere predostrožnosti.

Solarna oluja bi mogla da izazove pojavu polarne svjetlosti čak i na jugu SAD, uključujući Alabamu i severnu Kaliforniju, ističe NOAA.

Napominje se da ova oluja predstavlja opasnost za visokonaponske dalekovode, a ne za električne vodove u domovima.

Solarna oluja bi mogla da utiče na rad satelita u orbiti što bi moglo da izazove poremećaj usluga navigacije i komunikacije na Zemlji.

Polarna svjetlost bila je vidljiva u petak duž Istočne obale i na jugu SAD, prenosi CNN.

NASA je saopštila da solarna oluja ne predstavlja ozbiljnu prijetnju za sedam astronauta koji se nalaze na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Ekstremna geomagnetna oluja 2003. godine dovela je do nestanka struje u Švedskoj i oštećenja transformatora u Južnoj Africi.

Usljed jake solarne oluje koja je prouzrokovala snažnu erupciju iz sunčevih pega, polarna svjetlost “aurora borealis” se sinoć mogla videti i na području Balkana.

Iako je polarna svjetlost fenomen koji se povezuje sa sjeverom Evrope, sinoć je obasjala nebo i iznad Bosne i Hercegovine, kao i Hrvatske, prenose regionalni mediji, a mogla se vidjeti i u sjevernim dijelovima Srbije.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OPEN AI sljedeće nedjelje lansira svoj PRETRAŽIVAČ INTERNETA

​Kako pišu strani mediji, Open AI se sprema da u ponedjeljak lansira svoj pretraživač interneta zasnovan na tehnologiji vještačke inteligencije. Kako je izvjestio “Reuters”, na osnovu izjava dva anonimna izvora, zvanična najava ovog pretraživača mogla bi da se desi dan prije Googleove I/O konferencije, čime Open AI “prijeti” da svrgne giganta sa trona.

Ove glasine u skladu su sa ranijim pisanjima “Bloomberga” i “The Informationa”, koji su navodili da će se pretraga integrisati u postojeću ChatGPT aplikaciju i da će biti napajan od strane Binga.

OpenAI je već jednom pokušao da da pristup internetu svom LLM ChatGPT, putem plug-ina koji su vremenom zamijenjeni sa GPT-ievima. Ljudi su tada masovno krenuli da koriste opciju izlaska ChatGPT na internet, ali se tehnologija nije pokazala dovoljno pouzdanom.

Iako se lansiranje OpenAI pretraživača i ne desi sljedeće nedjelje, Google svakako zna da je njegova dominacija industrijom pretrage interneta pri kraju.

“Nije kao da će život uvijek biti tako bezazlen. Postoji jasna i prisutna tržišna realnost, moramo da reagujemo brže, kao sportisti”, upozorio je šef Googleovog odjeljenja za pretragu Prabhakar Raghavan svoje zaposlene na sastanku prošlog mjeseca, prenio je tada “CNBC”.

Dodavši:

“Ljudi nam dolaze jer nam se vjeruje”, rekao je Raghavan: “Možda imaju novi gizmo sa kojim ljudi vole da se igraju, ali i dalje dolaze u Google da verifikuju šta tamo vide jer je to pouzdan izvor i postaje sve kritičniji u ovoj eri generativne vještačke inteligencije”.

Ipak, prema pisanju “Vergea”, izgleda da OpenAI želi da otme kadrove Googleu. Izvori su rekli za ovaj američki medij, da OpenAI agresivno pokušava da pridobije zap

Nastavi čitati

Aktuelno