Connect with us

Politika

DODIK “BIĆE SANKCIJA za one koji kriju zaposlene koji dobijaju plate, a ne rade”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su svi elementi neprikosnoveno na strani Republike Srpske kada je riječ o imovini, a to što političko Sarajevo politizuje priču u vezi sa tim je njihov problem.

“Mi ne možemo da prihvatimo, niti da vjerujemo Ustavnom sudu BiH koji donosi političke mjere. Taj sud nema nikakvo ustavno uporište da bi mogao da odlučuje o imovini. Ustavni sud kaže da to pitanje treba da se uredi na nivou BiH, a to bi faktički značilo da imovinu koja bi pripala entitetima oni dobijaju ponovo, iznova od BiH. Međutim, to je pitanje davno riješeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu koji je i potvrdio BiH kao zajednicu dva entiteta koji čine procentualno 45:51 odsto teritorije. Tih 49 odsto je neprikosnoveno imovina koja pripada Republici Srpskoj i ne može da bude predmet razmatranja Ustavnog suda, niti donošenja bilo kakavog zakona na nivou BiH. To je definitivno završena priča”, naglasio je Dodik u intervju za Srnu.

Dodik je rekao da, s obzirom na to da su u FBiH od početka nezadovoljni tom pričom, međunarodna zajednica preko raznih visokih predstavnika i sudija Ustavnog suda BiH, prije svega stranaca, sa dva domaća Bošnjaka, pokušava to pitanje da gura i aktuelizuje na silu.

“Možete proganjati cijelu Republiku Srpsku, ali nećete dobiti imovinu Republike Srpske”, poručio je Dodik, dodavši da sve ovo što se dešava u FBiH u vezi sa ovom temom više je povod da na vidjelo izađu neko unutrašnje nesuglasice sa kojima, kako je naglasio, on nema ništa osim da pojasni temu u vezi sa imovinom.

Osmorka

On je dodao da su unutrašnji odnosi u okviru “osmorke” njihova stvar, te da se sada fabrikuju neke stvari koje pokušavaju da predstave kao glavne.

“Kakvi će odnosi biti među njima je njihova stvar, mi imamo dogovorene smjernice oko vlasti na nivou BiH i mislim da one nisu ugrožene, a prigovori koje oni imaju u vezi sa nepokretnom inovinom aposlutno ne stoje. Imovina nije ni predmet dogovora, niti smjernica i ne postoji nijedna riječ o tome, jer se nismo mogli ni dogovoriti oko toga, mada nismo ni pregovorali”, pojasnio je Dodik.

On je naglasio da Republika Srpska, u svakom slučaju, ostaje posvećena pitanju imovine i smatra da je to pitanje riješeno u Dejtonskom sporazumu i Ustavu, odnosno odredbama koje govore da samo ono što je izričito dato Ustavom BiH kao pravo BiH pripada BiH, a sve ostalo je na prisilan način kako od visokih predstavnika, tako i Ustavnog suda, otimano Republici Srpskoj i stavljeno u kontekst vanustavnih rješenja, bez obzira što oni pokušavaju da se sakriju iza tih autoriteta kao što je Ustavni sud koji je, prije svega, politički inkvizicijski sud koji nikakve veze nema sa ustavnim pravom.

“To nije sud koji brani ustavni poredak, već ga obezvređuje i to smo mogli da vidimo nekoliko puta”, istakao je Dodik.

Što se tiče Republike Srpske, rekao je Dodik, očekuje se uskoro stav Vijeća naroda, jer je to proces koji ima pravnu proceduru.

“Nažalost, Bošnjaci će uvijek pokušati da blokiraju u Domu naroda potvrdu odluke Narodne skupštine, ali mi ćemo to da ispoštujemo, sačekaćemo da se sve završi, ali imovinu kako god i šta god oni pokušavali prezentovati nećemo dati. Kristijan Šmit nema nikakvo ovlaštenje, niti legitimitet da bilo šta radi jer on nije visoki predstavnik. Republika Srpska neće prihvatiti nijednu njegovu odluku šta god on uradio i šta god donio. Negdje u dubini očekujem da nešto uradi da bi se još jednom pokazalo da mi zaista ne želimo da prihvatamo čovjeka koji nema legitimitet UN i Savjeta bezbjednosti”, naglasio je Dodik.

Denis Šulić

Sa druge strane, rekao je Dodik, sada se postavlja pitanje zašto Republika Srpska predlaže Denisa Šulića za ministra u Savjetu ministara, pojasnivši da Republici Srpskoj pripadaju četiri mjesta u Savjetu ministara, Bošnjacima tri i Hrvatima tri.

“Bošnjačka strana, odnosno ‘osmorka’, imaju namjeru ili se to predlaže da na jedno od tih mjesta predlože nekoga ko dolazi iz reda ostalih. Zakon o Savjetu ministara jasno kaže da Savjet ministara čini jednak broj Bošnjaka, Srba i Hrvata i ako oni iz FBiH daju dva Bošnjaka i jednog ostalog to znači da mogu ići dva Srbina i dva Hrvata i zato je prijedlog Šulić da bi se pojačao taj nivo odnosa koji ide na to da se imenuju po tri Bošnjaka, Srbina i Hrvata i jedan ostali. To je nešto što je palo nama u ruke da mi o tome odlučujemo. Ova priča o tome kako će njegov glas prevladati aposlutno je netačna i to je samo politički obračun u FBiH koji ide za tim da destabilizuju tu ‘osmorku’ i vrate na scenu SDA”, rekao je Dodik.

Dodao je da onima koji to govore, a posebno Biseri Turković, treba da bude jasno da postoji kolegijum Savjeta ministara koji čine predstavnici tri konstitutivna naroda i svaki od tih članova kolegijuma koji ne želi nešto na dnevnom redu to se neće ni staviti bez obzira što druga dvojica žele.

“Isto tako, ako glasa na sjednici protiv takve tačke dnevnog reda to se smatra da nema šanse da neko drugi da većinu koja se traži o tome”, rekao je Dodik i dodao da su sve priče o Denisu Šuliću samo spekulacije, laži i pokušaji da se njihove političke prepirke prenesu na Republiku Srpsku koja pokazuje svoju stabilnost i upornost da istraje na odbrani Ustava BiH.

Republika Srpska stabilna

Predsjednik Republike Srpske poručio je da će institucije i vlast Srpske u ovoj godini biti usmjereni prije svega na očuvanje socijalne stabilnosti, radnih mjesta, privrednog rasta, pojačane investicije u energetski sektor i infrastrukturne projekte poput izgradnje puteva i bolnica.

Dodik je istakao da globalna kriza nesumnjivo utiče na Republiku Srpsku, koja je prošla dosta stabilno kroz prethodnu veoma izazovnu godinu, ali da će nastaviti da prepoznaje trendove i da reaguje mjerama koje će očuvati nivo zaposlenosti koji je sada najveći od postojanja Republike Srpske.

“Godinama je Republika Srpska imala gotovo identičan broj penzionera i radnika, a danas imamo oko 60.000 više zaposlenih nego penzionera. O tome govore i povećane uplate u penzioni fond. Gotovo prvi ili drugi put da se dešava, od kada postoji Srpska, da priliv u penzioni fond premašuje ili je identičan sa obavezama koje ima ovaj fond prema penzionerima. U januaru ćemo povećati penzije za 14-15 odsto u zavisnosti od osnovice”, istakao je Dodik.

On je poručio da će se Republika Srpska energično boriti za svaki novi posao i svaku novu mogućnost da ljudima poboljša standard.

Dodik vjeruje da Srpska ima potencijal da i u ovoj godini ostane na istom stepenu makroekonomskih parametara.

Predsjednik Srpske je najavio da će nakon predstojećih praznika, oko 20. januara, održati sastanak sa Vladom Republike Srpske da bi razmotrili put kojim će se dalje kretati.

Javne institucije i preduzeća

Kada je riječ o rješavanju pitanja zaposlenosti u institucijama i javnim preduzećima Srpske, predsjednik Republike je rekao da je prvi korak zatražen od odgovornih, da dostave informaciju da li u njihovim službama ima onih koji su na platnim listama, a ne dolaze na posao.

On je naveo da od odgovornih ljudi najčešće dolazi informacija da u njihovim službama navodno nema takvih.

“Kada dođe potpisan akt direktora ili ministra, a utvrdi se da postoji neko od takvih koji podliježu određenim potrebama sankcionisanja, prvi koji će biti sankcionisan je odgovorno lice koje je potpisalo takav dokument. Tako nešto vidimo u ‘Poštama’ i još negdje, tako da mogu očekivati mjere Vlade, i to je vladina politika koju podržavam”, istakao je Dodik.

On je dodao da informacije o takvim slučajevima dobijaju od sindikata ili drugih struktura, te da žele to i da provjere.

Kandidatski status

Govoreći o kandidatskom statusu BiH za EU, Dodik je naveo da činjenica da u ovoj zemlji još postoji OHR i strane sudije u Ustavnom sudu BiH baca ljagu na sve to.

“Evropa koja bukvalno krši pravila ponašanja koja je sama usvojila odnosi se upravo na taj sektor da zemlji koja je faktički u protektoratu da kandidatski status. Realno gledano, ne možete biti ni protiv toga, ali to je sve selekcija više za njihovu potrebu i pokazivanje, njihovo dokazivanje napretku ili mala zaostala savjest koju su ugrozili činjenicom da su primili Ukrajinu, Moldaviju i neke druge koji nisu prošli nikakav put prilagođavanja, a BiH su polovinom prošle godine ostavili izvan”, konstatovao je Dodik.

On je dodao da je mnogo toga nejasno, te da će se vidjeti kakav je njihov pristup, ali da je kandidatski status i evropski put BiH nemoguć uz visokog predstavnika, pogotovo lažnog, i strane sudije Ustavnog suda.

“Čak i ta ista Evropa koja traži poštivanje 14 principa navela je u tim principima da, ako se hoće kandidatski status, BiH treba da se riješi navodnog visokog predstavnika i sudija Ustavnog suda. Nijedno ni drugo se nije desilo”, naglasio je Dodik.

On je ukazao da svijet funkcioniše tako što se velike zemlje, ili one koje misle da jesu, često upliću u poslove malih zemalja, te da je BiH složena državna zajednica, po svemu mala, nesređena, nestabilna i samim tim izaziva pažnju tih navodnih dušebrižnika iz okruženja.

“Mislim da su oni posijali najviše nereda u BiH, da se ostalo pri čvrstom konceptu BiH dejtonski uređene sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, sa pravima koji iz toga proizilaze, sa BiH koja ima unutrašnju strukturu kakva je predviđena Ustavom, mi bismo do sada i sami mogli da dođemo daleko više od ovog statusa prema EU”, rekao je Dodik.

On je ocijenio da su stranci BiH nametnuli teme za unutrašnju borbu, te da u posljednje vrijeme iz Evrope više dolazi problema nego koristi.

Dodik je naveo da nije neki optimista u vezi sa kandidatskim statusom, posebno jer se i Evropa sama teško snalazi.

(Nezavisne novine)

Related Topics:

Politika

„SIGURNO“ KREĆE IZ BIJELJINE: Stanivuković predstavio program PSS-a i poručio da Srpska mora krenuti putem Banjaluke

Pokret Sigurna Srpska zvanično je počeo predizbornu kampanju pod sloganom „SIGURNO“, a Draško Stanivuković najavio je promjene u ekonomiji, poljoprivredi, penzionom sistemu i radu Vlade Republike Srpske.

Pokret Sigurna Srpska danas je u Bijeljini ozvaničio početak predizborne kampanje, predstavljajući programske ciljeve sadržane u „Ugovoru sa narodom“.

Predstavnici PSS-a poručili su da su promjene u Republici Srpskoj, prema njihovom uvjerenju, neophodne, dok je lider pokreta Draško Stanivuković najavio da bi nova Vlada, ukoliko dobije podršku građana, bila usmjerena na ekonomsku i socijalnu sigurnost.

Poseban akcenat tokom predstavljanja programa stavljen je na poljoprivredu, sigurnost prihoda, infrastrukturne projekte i efikasniji rad institucija.

Stanišić: Poljoprivrednicima treba sigurnost, a ne milostinja

Predsjednik Gradskog odbora PSS-a Bijeljina i kandidat za Parlamentarnu skupštinu BiH Miloš Stanišić rekao je da „Ugovor sa narodom“ predstavlja osnovu za konkretne mjere koje bi, prema planu pokreta, trebalo početi realizovati odmah nakon preuzimanja vlasti.

Kao jednu od najvažnijih tema za Semberiju izdvojio je poljoprivredu.

„Kada budemo vodili Vladu, zaštitićemo poljoprivredne proizvođače, smanjićemo uvoz, formiraćemo Fond osiguranja tako da u slučaju elementarnih nepogoda poljoprivrednici ne moraju da mole vlast za milostinju, već da imaju fond koji to podržava“, rekao je Stanišić.

On je izrazio uvjerenje da PSS ima veliku podršku građana i pozvao birače u Bijeljini da podrže program pokreta.

Istovremeno je pozvao na podršku zajedničkim kandidatima SDS-a za inokosne funkcije, Marinku Božoviću i Branku Blanuši.

Marković: „Građani traže sigurnost“

Član Predsjedništva PSS-a i kandidat za narodnog poslanika Slaviša Marković rekao je da je Bijeljina izabrana kao jedno od mjesta iz kojih kampanja treba da pošalje poruku cijeloj Republici Srpskoj.

On je „Ugovor sa građanima“, koji je PSS prethodno predstavio u Banjaluci, opisao kao obavezu prema biračima.

„Znamo šta građani Srpske traže, traže sigurnost, prije svega sigurnost za porodicu i sigurnu zemlju i upravo taj slogan iz kampanje jeste ključ – obezbijediti tu sigurnost za građane“, rekao je Marković.

Marković je kritikovao rad aktuelne vlasti, navodeći slučajeve „Serdarova“ i „Vijadukta“, kao i probleme sa realizacijom infrastrukturnih projekata.

Posebno je govorio o izgradnji auto-puta Bijeljina–Rača.

Prema njegovim riječima, ukoliko Stanivuković bude izabran za predsjednika Vlade, PSS bi pokušao da ubrza realizaciju tog projekta.

Marković je pozvao građane da podrže liste PSS-a, kao i kandidate za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

Stanivuković: „Sigurno znači sigurnu 13. penziju“

Lider PSS-a Draško Stanivuković poručio je da slogan „SIGURNO“ nije samo izborna poruka, već da iza njega stoje konkretna obećanja koja bi, kako tvrdi, trebalo realizovati kroz rad buduće Vlade.

Među njima je izdvojio 13. penziju, sigurniji otkup poljoprivrednih proizvoda i stabilnije podsticaje za poljoprivrednike.

„Sigurno znači sigurnu 13. penziju, sigurno da će poljoprivrednici imati siguran otkup i cijenu i da poljoprivreda mora imati sigurne podsticaje“, rekao je Stanivuković.

Kao jedan od problema naveo je i konkurentnost domaće poljoprivrede u odnosu na zemlje u okruženju.

„O kakvoj mi konkurenciji pričamo ako je danas jeftinije preći granicu i kupiti hranu, preći granicu i kupiti lijekove, i onda ljudima da kažete ostanite i živite ovdje“, poručio je lider PSS-a.

On je ocijenio da je odgovornost za rješavanje tih problema na Vladi, ali je dodao da je, dok institucije ne reaguju, kao gradonačelnik Banjaluke pokušavao da dio problema rješava na lokalnom nivou.

„Banjaluka je naša razglednica“

Stanivuković je kritikovao rad aktuelne Vlade Republike Srpske, tvrdeći da joj je potrebna temeljna promjena u načinu rada.

„Treba nam stručna, ekspeditivna Vlada, koja ne traži izgovore, kao što je to ova Vlada činila prethodnih više od 20 godina“, rekao je.

Pozvao je građane da podrže PSS kako bi, kako je naveo, razvojni model koji pokret promoviše iz Banjaluke bio primijenjen i u drugim dijelovima Republike Srpske.

„Banjaluka je naša razglednica, ali želimo da to bude i Bijeljina, Zvornik, Istočno Sarajevo, Romanija, svaki dio Srpske“, poručio je Stanivuković.

Predstavnici PSS-a tako su kampanju u Bijeljini iskoristili da predstave ključne programske poruke i pozovu građane da podrže njihov plan za promjenu vlasti i način upravljanja Republikom Srpskom.

Nastavi čitati

Politika

ZAROBLJENE INSTITUCIJE SRPSKE: Odluke Vlade donose se u stranačkim kabinetima, a ne u institucijama?

Izjave o potrebi stranačke saglasnosti za odluke Vlade ponovo su otvorile pitanje odnosa partijskih struktura i institucija Republike Srpske. Kritičari tvrde da je javni interes potisnut partijskim interesima, dok vlast ovakav model rada predstavlja kao političku odgovornost.

„Trebala mi je saglasnost Predsjedništva stranke“

Vlada Republike Srpske trebalo bi da djeluje u javnom interesu i u okviru zakona, ali najnovije izjave predsjednika Vlade Sava Minića otvorile su pitanje koliko je izvršna vlast u donošenju odluka samostalna.

Minić je nedavno govorio o odluci da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima obezbijedi novčana pomoć, navodeći da je prije njenog donošenja morao dobiti saglasnost partijskog rukovodstva.

„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva stranke i predsjednika da svim našim osnovcima i srednjoškolcima pomognemo sa 100 konvertibilnih maraka, odnosno sa 150 maraka kada su u pitanju srednjoškolci i studenti“, rekao je Minić.

Upravo ovu izjavu politikolog Milenko Dačević vidi kao pokazatelj potiskivanja institucija u korist partijskog odlučivanja.

„Na takav način podrivamo politički i ustavni sistem Republike Srpske i primjenjujemo matricu komunističkih lidera, koji su državu pretvorili u partijsku, a ekonomiju u ekonomiju političke partije. To je jako opasno, riskantno i jako loše“, ocijenio je Dačević.

Kritike zbog donošenja odluka van institucija

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se donošenjem odluka u partijskim strukturama, umjesto kroz Vladu i druge nadležne institucije, dodatno slabi povjerenje građana u sistem.

Prema njegovom tumačenju, takva praksa stvara utisak da građani socijalnu i ekonomsku podršku ne ostvaruju na osnovu zakona i unaprijed utvrđenih pravila, već zahvaljujući političkoj odluci partijskog lidera.

„Takvim odlukama se šalje pogrešna poruka građanima i javnosti da svoje osnovne ekonomske potrebe i socijalna primanja ne dobijaju od države na bazi zakona, već da ta primanja zavise isključivo od želja, volje i raspoloženja lidera političke partije“, rekao je Stanić.

On je posebno problematizovao donošenje ovakvih mjera neposredno pred izbore, ocjenjujući da takva praksa nije primjer razvijenih demokratskih sistema.

Pitanje, međutim, nije samo visina pojedinačne pomoći, već način na koji se odluke donose – odnosno da li građani ostvaruju prava kroz institucije i zakonske procedure ili kroz političku volju.

Dodik: „Interes Republike Srpske ja određujem“

Kritičari aktuelnog sistema odlučivanja podsjećaju i na ranije izjave Milorada Dodika, koji je prije četiri godine sa skupštinske govornice govorio o tome ko određuje interes Republike Srpske.

„Interes Republike Srpske ja određujem. Ne određuje niko tamo negdje po poljanama, ja sam predsjednik i ja određujem šta je interes Republike Srpske i šta je njeno pravo“, rekao je tada Dodik.

Ova izjava i danas se koristi kao ilustracija tvrdnji opozicije da je političko odlučivanje u Republici Srpskoj u velikoj mjeri koncentrisano oko jednog čovjeka.

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić smatra da se posljedice takvog načina upravljanja vide i kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

Od skupštinskih odluka do njihovog povlačenja

Bosić kao primjer navodi situaciju u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske usvajala odluke kojima su osporavane institucije BiH i pokušavano vraćanje pojedinih nadležnosti, da bi potom, kako tvrdi, iste odluke bile promijenjene kada je to politički odgovaralo rukovodstvu.

„Tipičan primjer za to je bilo nedavno kada je Narodna skupština na zahtjev autokrate donijela niz zakona kojima nije priznavala institucije Bosne i Hercegovine i kojima je vraćala nadležnosti. Isti ti ljudi su poslije mjesec dana, ponovo na zahtjev autokrate, kada je bilo u pitanju skidanje njegovih ličnih sankcija, glasali za ukidanje onih odluka koje su sami donijeli“, rekao je Bosić.

On smatra da bi promjena takvog sistema bila moguća tek kada bi se, kako je rekao, „razvlastio autokrata“.

Institucije, izbori i javni novac

Kritike opozicije i sagovornika ne odnose se samo na politički sistem. Kao posljedica zarobljenih institucija navode se i način upravljanja javnim novcem, stanje ekonomije i sve veća zaduženost Republike Srpske.

U takvom ambijentu posebno se otvara pitanje da li javne politike nastaju na osnovu dugoročnih potreba društva, zakona i ekonomskih kriterijuma ili su povezane sa trenutnim političkim interesima.

Pred izbore, dodatnu težinu ima i pitanje korištenja javnih sredstava za mjere koje mogu imati politički efekat. Kritičari vlasti upravo zbog toga insistiraju na strožem razdvajanju partijskog i institucionalnog djelovanja.

Da li će institucije Republike Srpske biti snažnije od partijskih struktura, ili će politička volja i dalje biti presudna za donošenje ključnih odluka, ostaje jedno od važnih pitanja pred građanima koji će na izborima odlučivati o budućem pravcu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

LAŽNA SLIKA PODRŠKE SNSD-u? Snimci iz Šamca razotkrivaju ono što su pokušali sakriti (VIDEO)

Predizborna tribina SNSD-a u Šamcu izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama. Dok stranka tvrdi da je u rodnom gradu Sava Minića okupila više od 15.000 ljudi, opozicija i kritičari vlasti dovode u pitanje način na koji je skup organizovan i tvrde da je dio prisutnih dovožen autobusima.

SNSD: „Iz Šamca krećemo u novu pobjedu“

SNSD je sinoć u Šamcu zvanično započeo predizbornu kampanju, a upravo je ovaj posavski grad izabran za jedan od centralnih skupova stranke.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić poručio je da iz njegovog Šamca počinje nova pobjednička kampanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je Minić najbolji kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok su Željka Cvijanović i drugi funkcioneri stranke pozvali građane da podrže SNSD na izborima 4. oktobra.

Stranački izvori i mediji bliski vlasti naveli su da se na skupu okupilo više od 15.000 ljudi.

Međutim, upravo procjena broja prisutnih i način organizacije skupa postali su predmet političkih polemika.

Opozicija tvrdi: „Bez autobusa nema podrške“

Na društvenim mrežama pojavili su se snimci za koje kritičari SNSD-a tvrde da pokazuju drugačiju sliku od one koja je predstavljena u izvještajima sa skupa.

Posebno se problematizuje dolazak organizovanih grupa iz drugih mjesta, odnosno tvrdnje da su građani na tribinu dovoženi autobusima.

Iz opozicionih krugova zbog toga se postavlja pitanje koliki je stvarni broj građana iz samog Šamca koji su došli da podrže kandidaturu Sava Minića, a koliko je prisutnih stiglo organizovanim prevozom.

Te tvrdnje, međutim, predstavljaju političke ocjene i za njih je potrebno imati konkretne dokaze o broju autobusa, mjestu iz kojeg su došli i broju ljudi koji su njima prevezeni.

Minićev rodni grad pod posebnom pažnjom

Posebnu težinu ovoj polemici daje činjenica da je Šamac rodni grad Sava Minića, kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske.

Zbog toga opozicija njegov nastup u Šamcu koristi kao svojevrsni test podrške kandidatu na lokalnom terenu.

SNSD, s druge strane, upravo skup u Šamcu predstavlja kao početak velike izborne pobjede. Na tribini su predstavljeni kandidati stranke, a Mladi socijaldemokrati razvili su i trobojku dugu 200 metara.

Jedni vide „mašineriju“, drugi organizovani dolazak

Savo Minić je na skupu poručio da je SNSD spreman za izbornu trku i govorio o velikoj stranačkoj mašineriji koja kreće u kampanju.

Milorad Dodik je, takođe, naglasio da SNSD iz Šamca kreće u novu pobjedu i pozvao pristalice da podrže stranku i njene kandidate.

Upravo će narednih dana biti predmet političke borbe pitanje da li brojnost predizbornih skupova zaista odražava raspoloženje birača ili je riječ o organizovanim stranačkim okupljanjima.

Jer, fotografija punog skupa može pokazati koliko je ljudi bilo na jednom mjestu, ali sama po sebi ne može pokazati koliko njih zaista podržava određenu političku opciju.

Izbori će dati pravi odgovor

Bez obzira na različite procjene i političke interpretacije sinoćnjeg skupa, stvarni nivo podrške SNSD-u i Savi Miniću neće određivati broj ljudi na tribini, već glasovi na izborima 4. oktobra.

Do tada će ovakvi skupovi biti važan dio političke kampanje, ali i prostor za međusobna optuživanja vlasti i opozicije.

U Šamcu su jedni vidjeli „15.000 ljudi i početak nove pobjede“, dok drugi u snimcima traže dokaz da je slika sa terena potpuno drugačija.

Upravo zbog toga će izborni rezultat biti jedini pouzdan odgovor na pitanje kolika je stvarna podrška SNSD-u i njegovom kandidatu u Šamcu – ali i širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno