Svi ih poznaju, svi ih mrze: Dosadne građevinske zone koje traju beskonačno. Gužve u saobraćaju ne samo tokom jutarnje špice, već tokom cijelog dana. Radnika? Većinu vremena se i ne vide.

Zato je glavni grad Bavarske, Minhen, odlučio stati na kraj vječnim gradilištima. Gradonačelnik Dieter Reiter (67, SPD) želi udariti po džepu privatnim investitorima. Ali, nova tarifa ne odnosi se na gradska gradilišta. Kritike stižu iz redova CSU-a i privrede.

Vječna gradilišta postaju skuplja
Do sada je svako gradilište naplaćivano 1.50 evra po kvadratnom metru sedmično – bez obzira na veličinu ili trajanje. To bi se od 2026. godine trebalo drastično promijeniti. Nova tarifa uvodi pet kategorija veličine i četiri kategorije trajanja.

Za površine do 50 kvadratnih metara neće biti promjena. Ali za površine između 50 i 150 metara kvadratnih, nakon godinu i po dana, naplaćivaće se tri evra po kvadratnom metru sedmično. Za 150 do 300 metara kvadratnih to će biti pet evra, za 300 do 500 kvadratnih metara čak osam evra, a za gradilišta veća od 5oo kvadratnih metala – čak 12 evra po kvadratnom metru sedmično.

Primjer: Velika gradilišta plaćaće minimalno 6.012 evra sedmično.

“Gradilišta se koriste kao skladišta”
CSU-ov kandidat za gradonačelnika, Klemens Baumgartner (49), rekao je za “Bild”:

“Upravo gradski projekti najduže traju i najviše živciraju građane Minhena. Bilo je slučajeva gdje su gradilišta bila dovršena, ali su se i dalje koristila kao skladišta.”

Baumgartner predlaže:

“I grad bi trebao dobijati ‘kazne’ za ovakva gradilišta koja smetaju. Novac bi se mogao koristiti za otplatu gradskih dugova.”

Baumgartner (CSU) želi postati gradonačelnik Minchena 2026. godine.

Kritike iz industrije
Referat za mobilnost ne slaže se s kritikama.

“Nastaju dodatni troškovi koji se opet pokrivaju kroz naplatu naknada. To je nula na nulu – ali s dodatnim administrativnim opterećenjem koje samo po sebi takođe stvara trošak”, poručila je portparolka Kristina Varta za “Bild”, a prenosi “Fenix-Magazin”.

Industrijska i privredna komora (IHK) oštro se protivi povećanju naknada te upozorava:

“Kako bi se u ovim uslovima trebala omogućiti povoljnija stanogradnja – to nam još niko nije objasnio.”

Evropske berze ubrzale su rast svojih gubitaka, te su berze u Parizu, Frankfurtu i Milanu pale za oko dva odsto, pritisnute neizvjesnošću oko carina koje su Sjedinjene Države uvele svojim trgovinskim partnerima, a koje treba da stupe na snagu 7. avgusta.

Oko 10.55 GMT berza u Parizu izgubila je 2,28 procenata, u Frankfurtu 1,94 procenta i u Milanu 2,01 procenat.

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je sinoć izvršno naređenje kojim se uvode nove carine za 68 zemalja plus Evropsku uniju, koje idu do 41 odsto.

Neke zemlje uspjele su da ispregovaraju sporazume da smanje carine najavljene u aprilu, dok su druge izrazile razočaranje ili frustraciju zbog toga što je isteklo vrijeme za dogovore do 1. augusta, roka koji je Tramp dao da se oni postignu, prenosi Bankar me.

Carine koje je Tramp najavio stupaju na snagu 7. avgusta.

Univerzalna carina od 10 odsto ostaje na snazi za zemlje koje nisu navedene u ovoj naredbi.

Sporazumi sa Kinom i Meksikom su još u toku pregovaranja.

U trenutačnom Indeksu kriminala za 2025. (sredina godine) s platforme Numbeo, na vrhu se nalazi zemlja koju mnogi vjerovatno ne bi očekivali: Prema istraživanju, Francuska se smatra najopasnijom zemljom u Evropi – barem na temelju subjektivnog osjećaja sigurnosti njenih stanovnika.

Nakon Francuske, najnesigurnije se osjećaju stanovnici Belgije, Bjelorusije, Irske, Velike Britanije, Švedske, Italije, Ukrajine, Grčke i Moldavije.

(Ne)sigurnost u Njemačkoj
Indeks kriminala ne temelji se na službenim policijskim statistikama, već na anketama korisnika širom svijeta. Između ostalog, postavlja pitanja o ličnim osjećajima sigurnosti, strahu od kriminala i percepciji nasilja, krađe ili problema s drogom. Ljestvica se kreće od 0 (vrlo sigurno) do 100 (vrlo opasno).

BiH se nalazi na 14. mjestu ljestvice opasnih evropskih zemalja. Dobro stanje nije ni u Njemačkoj, koja se nalazi na 16. mjestu. Austrija je na 31. mjestu od 43 navedene zemlje – stoga se smatra relativno sigurnom, ističu austrijski mediji.

Andora je najsigurnija
Važno je istaknuti kako se sigurnim zemljama smatraju Hrvatska i Slovenija. Hrvatska se nalazi na 38. mjestu, a Slovenija 40. mjestu. Što je zemlja niže rangirana na ljestvici to se stanovnici osjećaju sigurnije.

Najsigurnijom se smatraju Anadora, Ostrvo Man, Estonija, Monako, navodi “Fenix-Magazin”.