Danas je u prijedorskom Arcelor Mitalu došlo do potpune obustave rada.

Iz Sindikalne organizacije Arcelor Mitala Prijedor saopštili su da je razlog za obustavu rada nepostizanje dogovora poslodavca i sindikata o povećanju plate i ličnih primanja za 2025. godinu.

Tim je, upozoravaju, egzistencija zaposlenih i njihovi porodica dovedena u nezavidan položaj.

– Sindikat je tokom pregovora iskazao veliki stepen kooperativnosti i želje za postizanjem dogovora, ali kako do današnjeg dana poslodavac nije dao konkretnu ponudu koja je odraz stvarne potrebe radnika za povećanje plate, radnici su primorani na ovakav korak. Sindikalna organizacija Arcelor Mital Prijedor ostaje i dalje otvorena za razgovore, sa ciljem postizanja dogovora – navodi se u saopštenju.

Iz ovog sindikata ističu da će, na osnovu zaključka Skupštine, upoznavati širu javnost o daljim postupcima i koracima koje će radnici i Sindikat preduzimati.

Svaka pojedinačna izjava bilo kog pojedinca je odraz ličnog stava, od koje se Sindikalna organizacija Arcelor Mitala ograđuje, jer nije u skladu sa skupštinskom odlukom – stoji u saopštenju.

Njujork je zamijenio Sarajevom, a sada otkriva šta ga je šokiralo prilikom prve posjete Bosni i Hercegovini.

Dejvid Levin, rodom iz dinamičnog Njujorka, odlučio je da svoj gradski tempo zamijeni nečim sasvim drugačijim – životom u Sarajevu. Sa suprugom Melisom spakovao je kofere i preselio se u Bosnu i Hercegovinu, a u razgovoru za Jutjub kanal RahatLand podijelio je svoja prva iskustva i iznenađenja koja su ga dočekala.

Ispričao je i kako je izgledalo njegovo prvo upoznavanje sa bosanskom svakodnevicom, šta ga je šokiralo, ali i zabavilo – uključujući i jedan urnebesan trenutak iz posjete Melisinoj porodici, koji ga je nasmijao.

“Ja samo sjedim tu, svako radi svoje. Odlaze u kuhinju da skuvaju kavu. Vidim kako njena mama ide hodnikom i nosi džezvu i vidim je kako ide u kupatilo i spušta džezvu u WC šolju. Gledam okolo i pitam se da li je ona to upravo uzela vodu za kafu”, ispričao je Amerikanac koji je tada razmišljao šta se dešava.

“Supruga se vraća i ja joj kažem: ‘Upravo sam vidio tvoju mamu kako džezvu stavlja u WC šolju’. Ona odgovara: ‘Da, naravno’, a joj kažem: ‘Kako misliš – naravno? To je odvratno'”, ispričao je u nastavku i priznao da se nikako nisu razumjeli i da njoj nije bilo jasno zašto mu je to odvratno.

Supruga je pokušavala da mu objasni da je njena majka samo bacila talog, ali je on mislio da je oprala džezvu da bude čista.

“Ja ludim, a ona ne može da shvati šta mi nije jasno. Na kraju sam se predao i rekao: ‘Dobro, u redu’. Onda sam joj rekao da sam mislio da je zagrabila vodu odande. Kad je ispričala svojoj mami šta sam mislio, žena je bila tako posramljena, ali u isto vrijeme se smejala”, prisjetio se.

Pogledajte njegovo iskustvo:

Neformalna grupa građana “Čuvari Plive” iz Šipova organizuje šetnju 19. aprila u znak protesta protiv najavljene izgradnje male hidroelektrane Jovići na rijeci Plivi.

Okupljanje je predviđeno za 12 časova na Trgu patrijarha Pavla u centru Šipova, gdje će građani prošetati od centra Šipova do ušća rječice Sokočnice u rijeku Plivu.

“Pozivamo sve ljubitelje prirode, rijeka i prirodnih ljepota iz svih gradova Republike Srpske i Bosne i Hercegovine da nam se pridruže 19. aprila u našoj protestnoj šetnji”, kažu iz neformalnog udruženja građana “Čuvari Plive”.

Naime, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske je nedavno izdalo ekološku dozvolu “Prirodnoj energiji” iz Šipova za gradnju MHE, što je naišlo na oštre reakcije mještana, ali i ekoloških udruženja, koji to smatraju uništavanjem Plive.

Dražen Prole, predsjednik Udruženja građana “Ne damo Plivu i Janj” iz Šipova, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da će ovo udruženje podržati ovaj skup i zajedno će prošetati sa građanima, sve u cilju da se zaštiti Pliva.

“Mi nismo još uvijek priveli kraju tužbu, odnosno pokretanje upravnog spora pred Okružnim sudom u Banjaluci”, kazao je Prole.

Dodao je da su odbornici ove opštine tražili jednu tematsku sjednicu, gdje su uputili dopis da prisustvuju predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao i Ministarstva energetike i rudarstva, ali i predstavnici investitora.

“Održan je kolegijum gdje se većina odbornika složila s tim i dali smo im rok od 10 dana da nam odgovore kada bi mogli doći u Šipovo”, kazao je Prole i istakao da sumnja da će oni odgovoriti kako bi građani željeli.

“Nadam se da ćemo spriječiti da nadležno ministarstvo izda građevinsku dozvolu, a samim tim ministarstvo može raskinuti koncesioni ugovor, a u ugovoru piše da koncesionar odustaje od naknade u slučaju da ne pribavi potrebne dokumente”, kazao je Prole i istakao da, ako investitor dobije građevinsku dozvolu, oni imaju nesmetan pristup,

a ako ne dobije dozvolu, taj ugovor se može poništiti.

Prema rješenju Ministarstva, planirano hidroenergetsko postrojenje obuhvataće pregradni prag, dovodni kanal dužine 120 metara, prelivni jaz, riblju stazu, mašinsku zgradu sa dvije Kaplan turbine te odlivni kanal koji će voditi do prirodnog korita rijeke Plive. Nosilac projekta obavezan je da preduzme sve propisane mjere zaštite životne sredine u skladu sa važećim zakonima i regulativama, te da kontinuirano prati stanje ekosistema tokom izgradnje i rada postrojenja.

Takođe, odgovorno lice preduzeća “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo dužno je da postupa u skladu sa članom 83. Zakona o zaštiti životne sredine, ispunjavajući sve ekološke obaveze. Pored toga, neophodno je primjenjivati mjere za ublažavanje negativnih uticaja na okolinu, u skladu sa dostavljenim dokazima priloženim uz zahtjev za ekološku dozvolu. Poseban naglasak stavljen je na redovno praćenje stanja životne sredine i sprovođenje odgovarajućih mjera zaštite, kako bi se očuvala prirodna ravnoteža i spriječile eventualne štetne posljedice izgradnje i rada hidroelektrane.

Podsjetimo, u Šipovu su u avgustu prošle godine prikupljani potpisi protiv izgradnje nove mini-hidrocentrale na rijeci Plivi. Građani smatraju da bi izgradnjom druge hidrocentrale na ovoj rijeci trajno bila uništena netaknuta priroda te ugrožena šansa za razvoj turizma u Šipovu.